Nema kvoruma za Čovićev predmet

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Dragan Čović bi mogao odgovarati zbog sukoba interesa jer je Hrvatski narodni sabor (HNS), političko nevladino udruženje kojim rukovodi, primalo budžetski novac, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH zabranjuje izabranim zvaničnicima da vrše odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama ukoliko se one finansiraju iz budžeta u iznosima većim od 10.000 KM godišnje. Čović je za predsjednika HNS-a izabran 2014. godine.

Dokumenti do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da je za organizovanje 25. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) prošle godine HNS dobio ukupno 16.750 KM iz budžeta: Zapadnohercegovačkog, Herceg-bosanskog i Posavskog kantona. Novac je isplaćen iz budžetskih rezervi kantona, namijenjenih za hitne i nepredviđene situacije poput poplava, zemljotresa ili požara.

Najveći iznos – 10.750 KM – Hrvatskom narodnom saboru je odobrila Vlada Zapadnohercegovačkog kantona u martu 2017. godine. Manifestacija obljetnice HVO-a održana je 7. i 8. aprila u Hrvatskom domu „Herceg Stjepan Kosača“ u Mostaru. Uplaćeni iznos jednak je troškovima snimanja i ozvučenja koje je u svojoj ponudi navela firma „PS Produkcija“.

Četiri dana nakon manifestacije za isti događaj je na račun HNS-a uplaćeno i 3.000 KM iz budžeta Posavskog kantona. Još 3.000 KM je HNS-u uplatio Herceg-bosanski kanton gotovo mjesec dana nakon manifestacije. Vlada ovog kantona novac je uplatila preko Uprave za pitanja branitelja i stradalnika rata HVO-a u Tomislavgradu. Čović nije odgovorio na poziv novinara CIN-a za razgovor.

Zahtjeve kantonima za sufinansiranje manifestacije slao je Josip Merdžo, sekretar Glavnog vijeća HNS-a. Merdžo je poručio novinarima CIN-a da nema vremena za razgovor. Predložio je da mu pitanja pošaljemo e-mailom, ali na njih nije odgovorio.

Komisija bez kvoruma

Predmet Dragana Čovića je dvaput stavljan na dnevni red sjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, ali one nisu održane. Prvi put, krajem februara, odsutni su bili hrvatski članovi Komisije – Čovićeve kolege iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH – zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak i Borjana Krišto, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Krišto je ujedno i članica Predsjedništva HNS-a dok je Čolak član Glavnog vijeća.

Drugi put, početkom marta, sjednica također nije održana, no ovaj put zbog odsustva srpskih članova Komisije. Ukoliko na sjednicu ne dođu najmanje dva pripadnika jednog od konstitutivnih naroda, Komisija ne može odlučivati.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH kaže da je nemoguće očekivati od ove komisije da bude objektivna pri odlučivanju u vezi sa slučajem Čovića.

„Kako očekivati od članova Komisije da odlučuju po predmetu koji je vezan za njihovog stranačkog šefa, a da budu pri tome objektivni i nepristrasni“, kaže Korajlić.

Ona dodaje da će se na primjeru odlučivanja o predmetu Čovića vidjeti kako funkcioniše Komisija: „Pokazat će se sve ono što smo upozoravali godinama, a to je da jedna ovakva komisija ne može biti nezavisna i ne može objektivno donositi odluke“.

Iako nije želio govoriti o ovom predmetu, predsjednik Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH Jasmin Emrić potvrđuje za CIN da se izabrani zvaničnik nalazi u sukobu interesa ukoliko su fondacija ili udruženje građana u kojem vrši neku funkciju dobili sredstva iz budžeta veća od 10.000 KM.

Jasmin Emrić, predsjednik Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, kaže da je javni zvaničnik u sukobu interesa ukoliko se nalazi na funkciji u fondaciji ili udruženju građana koji se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 10.000 KM. (Foto: CIN)

„Iz bilo kojeg budžeta, sa bilo kojeg nivoa vlasti, ukoliko se dobiju sredstva u iznosu većem od 10.000 KM, a da je javni zvaničnik na nekoj od funkcija u fondaciji ili udruženju građana, onda tu postoji sukob interesa“, kaže Emrić, objašnjavajući da ne postoje izuzeci.

Novčane kazne za sukob interesa

Zakon je ranije predviđao zabranu kandidovanja dužnosnicima za koje je utvrđeno da su u sukobu interesa, no ta kaznena odredba je izbačena 2013. godine. Danas Zakon predviđa, uglavnom, novčane kazne za prekršioce. Primjerice, za slučaj kršenja zabrane vršenja odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama, što se odnosi na Čovića, predviđena je maksimalna kazna oduzimanja do 50 posto plaće, najduže 12 mjeseci. Međutim, Komisija je do sada izricala blaže kazne.

„Mi smo do sada izricali novčane sankcije. Taj raspon se kretao od 10 do 30 posto mjesečnog primanja u periodu od tri do pet mjeseci“, kaže Emrić.

Korajlić kaže da je neadekvatna zakonom propisana kaznena politika. Prema njenim riječima, dobit koju zvaničnik u sukobu interesa može steći je mnogo veće od kazne koja mu je zbog toga propisana.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je na oktobarskim izborima u BiH 2014. godine izabran za člana Predsjedništva BiH, a uoči izbora Skupština HNS-a ga je imenovala za predsjednika ove organizacije na mandat od četiri godine. U odluci o imenovanju je navedeno da je Čović ovlašten za zastupanje HNS-a.

HNS je utemeljen 2000. godine kao dobrovoljna nevladina i neprofitna organizacija, a čine je 13 političkih stranaka sa HDZ-om na čelu.