Nema izbora u Mostaru bez usvajanja rješenja do kraja aprila

Ukoliko se rješenja vezano za implementaciju odluke Ustavnog suda BiH za Grad Mostar ne nađu u parlamentarnoj proceduri po hitnom postupku, odnosno ako ne bude na vrijeme postignut dogovor o tome, a to je kraj aprila moguće je da lokalni izbori za Gradsko vijeće Grada Mostara i gradonačelnika ne budu održani u ovoj godini, upozorio je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Lazar Prodanović, član Interresorne radne grupe za pripreme izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

“Ako je suditi po ovome što ćemo mi konačno u srijedu imati, kroz usvajanje izvještaja i prečišćeni tekst izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, u kojem u ovim amandmanima nije raspravljano o implementaciji presude Ustavnog suda BiH za grad Mostar moguće je da lokalnih izbora ne bude ukoliko se ne iznađu rješenja. Interresorna radna grupa neće ništa raditi po tom pitanju jer mi nismo vodili raspravu o tome. Nije nemoguće da ona bude u srijedu, ali to ne zavisi od mene ili značajnog broja članova Interresorne radne grupe”, naglasio je Prodanović.

Navodi da je ključan dogovor između HDZ-a BiH i SDA oko rješenja Statuta Grada Mostara.

“Ako bude došao prijedlog mi smo spremni da raspravljamo. Ako nakon upućivanja u parlamentarnu proceduru utvrđenih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH Parlamentarna skupština BiH odluči da mandat Interresorne radne grupe ostane mi ćemo u ovom ili nekom drugom sastavu nastaviti sa radom. Ukoliko se odluči da ostanemo u dosadašnjem sastavu bićemo spremni da razmatramo inicijative. Inače, u protivnom prijedlog nije došao na dnevni red Interresorne radne grupe za svih 12 sjednica i mi nismo ništa mogli uraditi kako bi smo u toku rada na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH riješili i pitanje Statuta Grada Mostara”, naveo je Prodanović.

Ustavni sud BiH je odlukom iz 2011. godine suspendovao pojedine odredbe Statuta Grada Mostara koji se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće, a usljed izostanka političkog dogovora o načinu rješavanja tog pitanja, u Mostaru nisu održani lokalni izbori 2012. godine.

Centralna izborna komisija BiH najavila je kako će lokalni izbori u BiH biti održani 2. oktobra, te da će sredinom maja biti donesena odluka o njihovom raspisivanju. Do tada je krajnji rok do kojeg u Parlamentarnoj skupštini BiH trebaju, odnos mogu biti usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje će biti moguće primijeniti na lokalnim izborima u oktobru 2016. godine.
Govoreći o konačnoj verziji utvrđenog teksta izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH Lazar Prodanović, član Interresorne radne grupe, naglasio je da nije prihvaćeno rješenje da se imena kandidata za članove biračkih odbora dostavljaju sedam dana prije žrijebanja političkih partija kako bi se smanjile moguće manipulacije u smislu trgovine mjestima u biračkim odborima.

“Jedini kvalitet je u tome da će se provoditi posebna edukacija predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora što je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH te da su povećane minimalne kazne za kršenje propisa u okviru izbornog procesa uključujući i njih i članove biračkih odbora. Nismo postigli neki dodatni kvalitet kojim bi se stvorila garancija da ne bude zloupotreba u radu biračkih odbora, odnosno zloupotrebe biračkog prava građana preuzetih u ruke članova biračkih odbora nakon završetka glasanja. Ali, mislim da se stvara ambijent u kome će se ove zloupotrebe značajno smanjiti obzirom i na sankcije i priličnu polarizaciju između političkih konkurenata u toku lokalnih izbora. Tako da je i to važan dio monitoringa ukupnog izbornog procesa uključujući i nevladin sektor”, naveo je Prodanović.

Istakao je kako su predložene novčane sankcije za predsjednika, njihove zamjenike i članove biračkih odbora povećane sa sadašnjih od 200 do 1.000 KM na iznose od 300 do 3.000 KM.

Iako nije došlo do promjena u sistemu poluotvorenih kandidacijskih listi u okviru kojeg birač može glasati kako za političku partiju tako i kandidata ili više njih unutar jedne liste odlučeno je da se cenzus za osvajanje mandata vezano za lične glasove ostvarene preferencijama sa dosadašnjih pet poveća na čak 30 posto.

“Prva varijanta je bila da to bude 15 posto u smislu preferencijalnih ili ličnih glasova na listi. Na posljednjoj sjednici je došlo do saglasnosti u smislu Interresorne radne grupe da se to poveća na 30 posto iako mislim da ćemo biti u situaciji da o ovome razmislimo. To bi moglo da bude primjenjivo kada su u pitanju parlamentarni izbori obzirom na visok procenat ličnih glasova, a kada su lokalni izbori u pitanju bojim se da takvo stanje u mnogim lokalnim sredinama bi značilo da liste ne bi bile značajno promijenjene. Umjesto na otvorenim kako je do sada bilo primjenom novog sistema one bi više ličile na zatvorene jer mala je vjerovatnoća da će u nekim lokalnim sredinama kandidati osvojiti 30 posto ličnih glasova”, naglasio je u razgovoru za AA Lazar Prodanović, član Inetrresorne radne grupe.