Nelegalna gradnja kao model za biznis

Pandorina kutija nelegalne gradnje na teritoriji općine Ilidža otvorena je dolaskom na vlast preminulog, bivšeg načelnika Amera Ćenanovića, 2004. godine. Za vrijeme mandata ovog čovjeka na scenu su stupila dva modela nelegalne gradnje i otuđivanja općinskog zemljišta. Prvi je model pretvaranja privremenih građevinskih dozvola iz vremena Socijalističke RBiH u trajne građevinske dozvole, gdje se na osnovu manjih gabaritnih objekata grade višespratne zgrade na istom lokalitetu. I drugi model, koji podrazumijeva gradnju objekata na općinskom zemljištu bez ikakve dozvole, te naknadno upisivanje tog objekta u regulacioni plan kantona Sarajevo. Važno je napomenuti da cjelokupnu problematiku izdavanja građevinskih dozvola reguliše općina sa svojim službama, a u slučaju da graditelj, bio on privatno ili pravno lice, smatra da je oštećen, ima mogućnost da svoju zaštitu zatraži kod drugostepenog organa, koji je u ovim slučajevima Kantonalni ured za planiranje i urbanizam. S obzirom na specifičnost općine Ilidža, koja se nalazi u vodozaštitnoj zoni iz koje se vodom snadbijeva grad Sarajevo kao i da je simbol arheološkog nalazišta kulture Butmir, riječ o eventualnoj gradnji na „osjetljivim“ mjestima dodatno moraju odobriti institucije prirodnog parka „Vrela Bosne“, odnosno Zavod za zaštitu spomenika FBiH. Tako bi trebalo po zakonu, a u praksi je sasvim drugačije, piše Impuls portal.

Udruženje građana kao graditelj motela

Jedan od najočiglednijih primjera nelegalne gradnje na području općine Ilidža dešava se u novembru 2009. godine, kada udruženje „Ratnih vojnih invalida“ (RVI) dobiva suglasnost od općinskog vijeća da koristi kompleks područje starog bazena Ilidža kao i pravo na ulaganje u kompleks, sve s ciljem zapošljavanja boračke populacije s teritorije općine Ilidža. No međutim, nakon te odluke općina Ilidža prodaje 50 % prostorne teritorije kompleksa bazena drugom investitoru, i to prostorni dio na kojem su se nalazile: kabine za presvlačenje, poljski WC, dječiji bazen kao i stari restoran, koji je imao urednu urbanističku saglasnost. Svi ti objekti su porušeni da bi se prilagodili stanju koje je želio drugi investitor, a kompromisno rješenje je nađeno tako da je ponuđena druga lokacija općinskom udruženju RVI-a, na kojoj su mogli da sagrade novi restoran koji ima i funkciju motela. Prema sporazumu koji je ponuđen općini Ilidža na dan 5. novembra 2009. godine, a koji je ispred općinskog udruženja RVI ponudio tadašnji predsjednik općinskog udruženja, a sadašnji predsjednik udruženja RVI-a cijele Federacije, Esad Delić, udruženje RVI općine Ilidža sagradilo je objekat vrijednosti 2 500 000 KM bez građevinske dozvole! Odakle jednom neprofitabilnom općinskom udruženju građana 2 500 000 KM? Kako je bilo moguće napraviti objekat bez ikakve urbanističke suglasnosti, pitanje je za nadležna tužilaštva. Posebno je pitanje kako je moguće da općina Ilidža uopšte pregovara s udruženjem oko nelegalnog objekta, gdje udruženje zahtijeva od općine da riješi pitanje građevinske dozvole za sporni objekat, a nakon toga taj isti objekat preda na korištenje tom istom udruženju na period od 30 godina!

Sve po zakonu

Odgovor na pitanje o spornom sporazumu između udruženja RVI i općine Ilidža, pokušali smo dobiti iz općine. No međutim, umjesto odgovora nadležne općinske službe, urednicu našeg portala, Jelenu Jevđenić kontaktirao je izvjesni Suvad Bajramović, inače direktor firme „Izvor Bosne“, te joj je tom prilikom poručio da se, ako ima nekih pitanja koja je zanimaju, obrati lično njemu, a ne nadležnoj općinskoj službi.

Upravo ovaj slučaj je zorni pokazatelj koliko je samo općina Ilidža pod uticajem inih subjekata, koji svoje poslovne kontakte s općinom štite direktno i koliko je općina kao organ, totalno izvan pravnog sistema ove države, duboko ogrezla u sistemskoj korupciji i kriminalu, gdje nije poželjno prisustvo i upit bilo koje medijske kuće koja se bavi istraživačkim novinarstvom.

U međuvremenu smo dobili odgovor nadležne općinske službe, u kojem se navodi da je građevinska dozvola spornom motelu odobrena 18.07.2016 godine. Ovo informaciju nam je potvrdio i predstavnik društva Izvor Bosne – Suvad Bajramović, potvrdivši da je građevinska dozvola izdata na udruženje RVI Ilidža, te da su oni pokrenuli proces „prebacivanja“ dozvole na svoje ime, što se također jasno može vidjeti u odgovoru koji je poslala općinska služba.

Odgovorom dobijenim iz općinske službe, neosporno je da je sadašnji načelnik Ilidže Senaid Memić, a koji je također bio načelnik i na datum odobravanja građevinske dozvole za sporni motel 18.07.2016.godine, iskoristio svoju funkciju i politički uticaj da urgira kod Kantonalnog ministarstva za planiranje i prostorno uređenje, da bespravno izgrađenom objektu se obezbijedi građevinska dozvola. Na ovaj način zaokružen je tkz. „drugi model“ dobijanja građevinske dozvole za gradnju objekata na teritoriji općine Ilidža.

Bajramović nam je rekao da društvo Izvor Bosne uredno plaća sve svoje obaveze prema općini Ilidža, kao i da su pozajmnicu od Kantonalnog ministarstva dobili putem BBI banke i da su to jedina sredstva koja su dobili iz budžeta. Kako su nam potvrdili u Ministarstvu finasija Kantona Sarajevo, preduzeću „Izvor Bosne“ d.o.o. je 2013. godine posredstvom BBI banke odobrena pozajmica od 120.000 KM.

Ova sredstva su, kako su naveli u Ministarstvu odobrena „u svrhu obavljanja programske djelatnosti i stavljanja u funkciju novoizgrađenog hotela na bazanima Ilidža.“

Pozajmica je, kako je nevedeno, odobrena iz sredstava koja se u Budžetu kantona planiraju za „finasiranje programa u svrhu zapošljavanja pripadnika boračke kategorije“.

Ipak, zarad istine, važno je napomenuti i sljedeću činjenicu: prema ugovoru potpisanom 22. maja 2009. godine između predsjednika RVI Ilidža, te tadašnjeg v.d. direktora „Izvora Bosne“ Murata Skorupana, udruženje RVI Ilidža je dalo u najam na neograničeno vrijeme, sagrađeni motel u koji spada i restoran s kuhinjom od 65 m² u kompleksu starog bazena Ilidža, što praktično znači da je društvo „Izvor Bosne“ samo u 2009. godini punih 7 mjeseci koristilo nelegalno napravljen objekat za sticanje materijalne koristi i profita. S druge strane zanimljiva je činjenica da je udruženje RVI Ilidža, pored pomenutog kompleksa starog bazena gdje se nalazi pomenuti motel s restoranom, na neodređeno vrijeme izdalo i ostale privredne resurse, u koje spadaju parkinzi u Velikoj aleji, te prostoru ispred Doma zdravlja u općini Ilidža, ukupne površine preko 2000 m², kao i dva poslovna objekta i jedna trafika ukupne površine preko 300 m² koji se nalaze na lokalitetu Male aleje, što predstavlja strogi centar naselja, za mjesečnu naknadu u iznosu od samo 2000 KM.

Ko i na koji način je koristio ovu mjesečnu naknadu, koja je na godišnjem nivou iznosila 24 000 KM, pitanje je za nadležno tužilaštvo.