Nekažnjavanje napada na novinare posljedica političkih veza napadača

Nekažnjavanje napada na novinare je direktna posljedica političke povezanosti napadača sa pravosudnim institucijama i policijom, istaknuto je na pres-konferenciji koju su u Sarajevu organizovala regionalna udruženja novinara povodom Svjestkog dana protiv nekažnjivosti napada na novinare.

Borka Rudić iz Udruženja BH novinari rekla je da činjenica da veliki broj napada iza kojih stoje predsjednici entiteta, ministri, policajci i pripadnici navijačkih grupa, ostaje nekažnjen, motiviše i druge na napade.

Dodala je da je nedopustivo nekažnjavati napadače na novinare bez obzira na to odakle oni dolaze i bez obzira na to što imaju političku moć ili političku zaštitu.

– Sami mediji bi trebali bojkotovati sve one koji neprocesuiraju napade na novinare i na taj način biti solidarni sa svojim kolegama, a mi naše države trebamo prijavljivati komitetu UN-a za demokratiju i medije jer neispunjavaju osnovne obaveze kao članice UN-a i kao članice Vijeća Evrope – navela je Rudić.

Od početka 2019. u BiH je regostrovano 48 slučajeva napada na novinare i kršenja prava na slobodu izražavanja.

– S posebnom pažnjom pratimo 10 slučajeva u kojim su predstavnici različitih političkih i ekonomskih centara moći fizički napali novinare – rekla je Rudić.

Marijana Camović iz Sindikata medija Crne Gore naglasila je da je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića iz 2004. najdrastičniji primjer napada na novinare u toj zemlji, ali i primjer da država nije u stanju da se izbori sa takvim slučajevima.

– Vlada Crne Gore je prije tri godine formirala komisiju koja se bavi istragama napada na novinare i medije koja je dala određene preporuke, ali do sada nadležne institucije nisu postupile gotovo ni po jednoj od tih preporuka – kazala je Camović.

Ivan Breshovski iz Udruženja novinara Makedonije rekao je da nastoje izmijeniti krivični zakon kako bi napad na novinare bio tretiran kao napad na službenu osobu, odnosno kao napad na policajca ili sudiju.

– Nekažnjivost napada na novinare mora postati stvar prošlosti – dodao je Breshovski.

Marija Vukasović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije potcrtala je da su najčešća meta napada novinari koji kritički pišu i obavljaju svoj posao u skladu sa profesionalnim standardima.

– Česti su i slučajevi da visoki državni funkcioneri etiketiraju novinare kao neprijetelje države nakon čega uslijedi niz prijetnji od drugih ljudi, najviše putem društvenih mreža – pojasnila je Vukasović.

U maju 2019. počela je funkcionirati Regionalna pravna pomoć novinarima u BiH, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori sa fokusom na pružanje besplatne pravne pomoći novinarima i medijima iz regiona zapadnog Balkana i jačanje mreže advokata koja će se baviti odbranom novinara pred sudovima, te stvaranjem uslova za efikasniju primjenu principa medijskog prava u zaštiti slobode izražavanja i slobode medija.

Od maja do kraja septembra kroz institut Regionalne pravne pomoći procesuirano je 80 slučajeva.