Nejednake naknade za porodilje od kantona do kantona

Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno je da žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine, neprekidno za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta i da za to vrijeme ostvaruje naknadu plaće u skladu s posebnim zakonom.

Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom u FBiH određeno je da je temeljno pravo koje ostvaruje obitelj sa djecom, između ostalih, naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta te je utvrđeno da se način, postupak, organi i finansiranje ovoga prava bliže uređuju kantonalnim propisom.

To su podaci iz brošure kojom Udruženje „Žene ženama“ zajedno s deset organizacija civilnog društva udruženih u „Womennet“ skreću pažnju na nejednako postupanje u oblasti porodiljskih naknada u FBiH i traži donošenje jedinstvenog propisa koji bi regulirao ova prava za zaposlene i nezaposlene porodilje.

Autori brošure koja je podijeljena učesnicima debate o pravima porodilja, održane danas u sjedištu Federalnog parlamenta u organizaciji vladinog i nevladinog sektora, navode da se prema trenutnim popisima, naknada utvrđuje u procentu od ostvarene plaće u periodu od šest mjeseci prije porođaja.

U brošuri je potom navedeno da se ovaj procent utvrđuje propisima kantona, pa je šarolikost naknada ilustrirana podacima da se za Kanton 10, na primjer, za obračun uzima 100 posto prosječne plaće porodilje, a za Kanton Sarajevo 60 posto prosječne plaće u Kantonu koju utvrđuje Vlada.

U Unsko-sanskom kantonu se za obračun uzima pola prosječne plaće porodilje u posljednjih šest mjeseci, a u Zapadnohercegovačkom 70 posto prosječne plaće porodilje ostvarene u posljednjih devet mjeseci i 300 KM jednokratne pomoći.

U Srednjobosanskom kantonu je parametar pola prosječne plaće porodilje, a u Bosanskopodrinjskom 80 posto njene prosječne plaće, s tim da naknada ne može biti manja od 60 posto prosječne plaće u Kantonu.

U Tuzlanskom kantonu se za obračun uzima 90 posto prosječne plaće porodilje, odnosno 55 posto prosječne plaće u Kantonu, s tim da naknada ne može biti veća od prosječne kantonalne plaće ostvarene u prethodnoj godini.

U Posavskom kantonu zaposlene porodilje mogu iskoristiti plaćeni porodiljski dopust do djetetove navršene druge godine i u tom slučaju mjesečna naknada je 80 posto plaće. Za Zeničko-dobojski kanton se navodi da je parametar 80 posto prosječne plaće porodilje, dok je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu donošenje zakona u proceduri.

Porodilje zaposlene u javnom sektoru primaju porodiljske naknade u stopostotnom iznosu njihovih prosječnih plaća.

Nejednak je tretman i nezaposlenih porodilja od kantona do kantona, istaknuli su organizatori debate, a u brošuri su navedeni podaci da je u proceduri donošenje zakona u Hercegovačko-nerevanskom kantonu, dok u Zeničko-dobojskom, nezaposlena porodilja ima pravo na jednokratnu pomoć od 150 KM i pomoć u visini prosječne plaće za opremanje djeteta, sve pod uvjetom da primanja porodice nisu veća od 360 KM.

U Zapadnohercegovačkom kantonu, nezaposlena porodilja ima pravo na 100 KM u prvih šest mjeseci, plus jednokratnu pomoć od 500 KM, dok je u Bosanskopodrinjskom predviđena naknada od 149,50 KM u trajanju 12 mjeseci.

U Kantonu Sarajevo nezaposlene porodilje imaju pravo na jednokratnu naknadu od 210 KM te na 180 KM u periodu od 12 mjeseci.

U Posavskom kantonu je predviđena naknada od 300 KM nezaposlenim porodiljama u prvih šest mjeseci, dok se u Tuzlanskom, prema ovoj brošuri, naknade ne isplaćuju u praksi, a po zakonu treba da iznose 15 posto prosječne plaće u Kantonu.

Nezaposlene porodilje u Srednjobosanskom kantonu imaju pravo, dva puta, na 230 KM, u Kantonu 10 na nakandu od 100 KM i 300 KM jednokratne pomoći, dok u Unsko-sanskom dobivaju 100 KM jednokratno, navedeno je u brošuri.