Neizvjestan model nastave u BiH, vakcinacija nastavnika glavno pitanje

Dvije sedmice pred početak školske godine u Bosni i Hercegovini (BH) odluka o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama još uvijek se čeka, dok nadležni pozivaju prosvjetne radnike da se što prije vakcinišu kako bi sebe i učenike zaštitili od novih sojeva korona virusa.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) navode da će dinamika vakcinacije prosvjetnih radnika uticati na odluku o načinu organizacije nastave.

“Veoma je važno da se što veći broj prosvjetnih radnika vakciniše do početka nove školske godine kako bismo zaštitili učenike i mogućnost da se zaraze u školi sveli na minimum”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Dodaju da su direktori škola pozvani da se do početka školske godine aktiviraju i stupe u kontakt sa domovima zdravlja u svojim lokalnim zajednicama kako bi prioritetno bili vakcinisani prosvjetni radnici, rekla je ministrica prosvjete i kulture RS-a Natalija Trivić.

Dragan Gnjatić, predsjednik entitetskog sindikata obrazovanja, nauke i kulture, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je do kraja juna više od 45 posto prosvjetnih radnika Republike Srpske vakcinisano.

“Mi svi želimo da nastava počne na normalan način, da čas traje 45 minuta, da ne dijelimo odjeljenja po grupama, jer samim tim moramo ostati cijeli dan u školi mi prosvjetni radnici. Da bi to obezbijedili mora doći do jednog velikog broja, jedne velike vakcinacije”, kaže Gnjatić i dodaje da se mora poštovati princip dobrovoljnosti.

U drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, gdje je nadležnost obrazovanja podijeljena između Federacije BiH i njenih deset kantona, kantonalna ministarstva obrazovanja, u saradnji s kriznim štabovima Ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo dužni su donijeti odluku o početku pohađanja nastave i njenom modelu.

Podatak o broju vakcinisanih prosvjetnih radnika, RSE nije uspio dobiti, jer su, kako su obrazložili u entitetskom Ministarstvu obrazovanja, nadležni na godišnjem odmoru.

Namir Ibrahimović, direktor sarajevske Osnovne škole “Safvet-beg Bašagić”, za RSE kaže da se preporuke Kriznog štaba očekuju u narednih 15 dana.

Najveći dio školske godine 2020/2021, đaci osnovnih i srednjih škola u BiH imali su online nastavu. S padom broja zaraženih, nakon trećeg vala korona virusa, krajem proljeća, omogućen je kombinovani model nastave u kojem se dio procesa obavljao online, a dio u učionicama.

Roditeljima učenika je bilo omogućeno da biraju model najprihvatljiviji za njihovu djecu.

Ibrahimović navodi da je veliki broj prosvjetnih radnika iskoristio priliku da se vakcinišu u susjednoj Srbiji koja je to omogućila i stranim državljanima prvi put u martu ove godine, a onda ponovo u junu. Istu mogućnost građani BiH odnedavno imaju i u Hrvatskoj.

Masovna vakcinacija u međuvremenu je krenula i u BiH gdje su vakcine u većem obimu počele pristizati tek u junu.

Zbog izostanka nabavke vakcina protiv korona virusa, grupa građana predala je 22. marta Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv četvero bosanskohercegovačkih zvaničnika.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u državu koja broji oko 3.3 miliona stanovnika, stiglo je skoro 2.8 miliona doza vakcina protiv COVID-a 19.

Ukupno 538.135 ili 16,4 posto građana, primilo je prvu dozu vakcine, dok je 327.990 ili 10 posto građana revakcinisano.

Žele li se vakcinisati prosvjetni radnici?

Namir Ibrahimović kaže da se dio prosvjetnih radnika nije želio vakcinisati, obzirom da su prebolovali COVID-19 i još uvijek se smatraju otpornim.

“Neki su vjerovatno i skeptični prema samom procesu vakcinisanja iz ko zna kojih razloga, zapravo vjerovatno kao i u svakoj drugoj profesiji”, priča Ibrahimović.

Takav primjer je i banjalučki nastavnik čije je ime poznato redakciji.

“Ja to gledam samo kao način da mi ne prave probleme na granici kad budem išao, tako da ja sam s te strane neutralan”, kaže ovaj nastavnik za RSE.

Dodaje da su neke banjalučke škole organizovale proces vakcinacije za svoje uposlenike koji su izrazili volju da se vakcinišu.

“Sad odjednom se takve stvari potenciraju. Nije bilo dosad ništa obavezno, a sad kao sve škole prozivaju što nisu dosad to organizovale po tom pitanju, tako da to baš nije ok. …opet ćemo mi biti krivi što se nismo sami skontali i to me nervira”, kaže ovaj nastavnik.

Njegov kolega, koji je također želio ostati anoniman, namjerava se vakcinisati u narednim danima.

“Moj stav je da imamo obavezu, i zbog sebe samih i zbog učenika s kojim radimo , i kolega s kojim radimo i zato što bi trebalo da vjerujemo zvaničnoj nauci da je u stanju da pobijedi ovu pošast”, kaže ovaj banjalučki nastavnik.

Treba li vakcinisati djecu?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2. jula preporučila da bi u školama trebalo raditi PCR ili antigenske testove kako bi se izbjegla online nastava u slučaju novog talasa pandemije korona virusa.

Ova organizacija smatra da bi zatvaranje škola trebalo da bude krajnja mjera u slučaju eksplozije broja zaraženih ili ako širenje zaraze ne može da se kontroliše nekom drugom mjerom.

Evropski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije je u zajedničkom saopštenju sa Uneskom i Unicefom ocjenio da je zatvaranje škola “negativno uticalo na obrazovanje i socijalnu i mentalnu dobrobit djece i mladih”.

U regiji se također raspravlja o mogućnosti vakcinisanja djece starije od 12 godina.

Aida Čaltak-Ramić, iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, za RSE kaže da se prate preporuke krovnih institucija i aktivnosti zemalja u regiji.

“Ubrzo će školska godina. Bitno je da se svi uposlenici u obrazovnim ustanovama vakcinišu. Ukoliko se desi potreba, moguće da i mi donesemo odluku o vakcinaciji djece starije od 12 godina. Pratićemo iskustva ostalih zemalja”, kaže Čaltak-Ramić.

Čaltak-Ramić navodi da se konačno ušlo u fazu kada je na raspolaganju veća količina vakcina i da se početkom mjeseca avgusta krenulo u proces ‘otvorenih vrata’ za sve građane starije od 18 godina koji se nisu vakcinisali, kao i za one koji su prvu dozu vakcine primili u susjedstvu.

“Mi sada apelujemo na one koji su uključeni poslom u obrazovni sistem da iskoriste mogućnost da se vakcinišu da dočekamo jesen malo spremniji, sa izvjesnijim šansama i snagama nego što smo imali prošle jeseni koje prosto ne želim više ni da se sjetim”, kaže Ramić-Čatak.

I Namir Ibrahimović, direktor sarajevske Osnovne škole “Safvet-beg Bašagić” kaže da bi to pomoglo da se “bez obzira na trajanje pandemije” djeca vrate u školske klupe, te da se pokušaju ispraviti propusti ustanovljeni kroz online nastavu.

“To bi pomoglo da djeca ne budu isključivo kući ili bar da ne budu u jednom dijelu školske godine kući, nego da se čitava ona rutina, navike i redovan rad zapravo vrate u javne obrazovne institucije”, kaže Ibrahimović.

Od početka pandemije, u martu prošle godine, korona virusom je bilo zaraženo nekoliko hiljada djece u BiH.

Od marta 2020. godine, kada je registrovan prvi slučaj COVID-a 19, u BiH je oboljelo 206.665 građana, a od posljedica zaraze je preminulo 9.694 osoba.