Nedžad Ajnadžić, načelnik Općine Centar: Iz JNA sam pobjegao na vrijeme

Novoizabrani načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić u intervjuu za Anadolu Agency (AA) rekao je kako će mu prva aktivnost u toj ulozi biti posjeta Srebrenici i Memorijalnom centru Potočari gdje ima namjeru da se pokloni žrtvama genocida i u toj funkciji, te najavio kako će kao načelnik sarajevske Općine Cenatr nastaviti da pomaže Srebreničanima i Srebrenici konkretnim aktivnostima.

Ajnadžić se zahvalio svima koji su dali podršku njemu personalno, a najznačajnije je, kaže, da je dobio respektabilnu podršku za svoj program rada u četverogodišnjem periodu. To je zapravo, kaže, činjenica koja ga čini jako zadovoljnim.

“Ono što je također, uz ovu konstataciju, veoma bitno i važno jeste da u ovom momentu politika u lokalnoj zajednici prestaje i nastupa prije svega radni angažman kako Općinskog vijeća tako i općinskog načelnika koji imaju mandat da rade u interesu svih građana. Meni će biti zadovoljstvo da mogu promovirati i dobre ideje i provoditi svoj program koji je dobio podršku građana. To ću činiti u interesu svih građana bez obzira kako se oni zovu i bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost”, rekao je Ajnadžić.

Realizacija projekata od naredne godine

Naveo je da je komparativna prednost općine Centar ta što nosi tu vrstu kvalifikacije kao najrazvijenija, najbogatija sa veoma stabilnim budžetom, dobrom prihodovnom i rashodovnom stranom. To je ono, kazao je Ajnadžić, što ih dodatno čini obaveznim.

“Ono što želim posebno reći jeste da nam je veliko zadovoljstvo da je Općina Centar sa svojom dinamikom razvoja poput koncentričnih krugova trebala zapravo dati dodatni impuls razvoju svih općina u Bosni i Hercegovini. Više sam nego siguran da ćemo mi tu vrstu trenda zadržati. Više sam nego siguran da ćemo povećavati prihodovnu stranu, da ćemo znati pri tome veoma racionalno i korektno odrediti sve što je potrebno i Općinsko vijeće i ja kao načelnik gdje sredstva uložiti na jedan kvalitetan način da pojačaju kvalitet života građana po mjesnim zajednicama. Trudit ću se da obezbijedim ravnopravan ili rekao bih ravnomjeran razvoj svih mjesnih zajednica u lokalnoj sredini općine Centar. Važno je da tačno imam projektovan broj projekata koji će već od početka 2017. godine stupiti na poziciju ili biti na koordinatama sa kojima ćemo biti spremni da ih nosimo u nekom aktivnom ili interaktivnom odnosu da ti projekti budu dovedeni do kraja”, poručio je Ajnadžić.

Kada su u pitanju kapitalni projekti, naglasio je da postoje projekti koje će finansirati iz budžeta. To su, navodi, mogućnosti lokalnog budžeta i oni nisu mali. No, navodi, postoje projekti koje će raditi po principu zajedničkog djelovanja sa integracijom finansijskih mogućnosti iz lokalnog budžeta, a povlačit će sredstva i definirati zajednički interes drugih nivoa vlasti, a to su Kanton Sarajevo, FBiH i država BiH. Takvih projekata, kaže, svakako ima u planu i programu.

Naglašava da postoji i treći set krupnih kapitalnih projekata koje ne mogu isfinansirati budžeti ni lokalne zajednice ni države BiH, ali se mogu ponuditi da kao gotovi projekti budu stavljeni na listu međunarodnih finansijskih institucija i pojedinaca koji su zainteresirani kao investitori pod određenim uvjetima da dođu i finansiraju određene projekte.

“Tu prije svega mislimo na kapitalne projekte poput projekta Vranjače koji se mjeri desetinama miliona eura. Mi užurbano radimo na pripremi projektne dokumentacije i svakako da će to biti jedan od naših projekata koji ćemo dati na međunarodno tržište kapitala. Radi se o sportsko-rekreacionom hotelskom kompleksu. To je važna kapitalna investicija za našu lokalnu zajednicu”, rekao je Ajnadžić.

Brojne investicije na Marindvoru i Šipu

Jedan od kapitalnih projekata, naveo je Ajnadžić, je vodosnabdijevanje jednog prostora na teritoriji općine Centar koji je u postratnom periodu stalno bio bez vode.

“To je naš esencijalni interes i želim najaviti da ćemo u ovih desetak dana potpisati ugovor sa izvođačem radova. Imamo izdvojena sredstva i mi smo jako zadovoljni činjenicom da će radovi već otpočeti koji bi trebali riješiti esencijalni, veoma bitan problem za naše građane”, kaže Ajnadžić.

Jedan također, rekao je Ajnadžić, od važnih projekata jeste kružni tok na Šipu koji bi trebao pojačati frekvenciju saobraćaja bez puno zastoja kao i izmještanje jednog dijela Alipašine ulice na prostor Betanije.

“Dakle, građanima iz mjesne zajednice je to poprilično jasno, ali svakako sa ovim ne bi trebalo da zbunimo javnost. To je investicija koja je negdje oko tri do tri i po miliona KM i tu je projekat koji finansira lokalna zajednica, Direkcija za ceste i naravno Vlada FBiH prikupljanja finansijske pomoći kao i Kanton Sarajevo. Mi smo u fazi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i nadam se da ćemo se oko ovoga veoma angažirati i lokalna zajednica i drugi nivoi vlasti”, naglasio je Ajnadžić.

Ono što je jako važno kaže Ajnadžić jeste da će praviti i graditi školu na Šipu. Već se, navodi, u procedurama odmaklo daleko.

Također, na području mjesne zajednice Marindvor, kaže Ajnadžić, je veoma interesantno da će se praviti ono što je regulacionim planom definisano, dakle, tražit će da se provodi ono što je u građevinskom i arhitektonskom smilu rješenje uz mogućnosti određenih korekcija. Tu će se navodi praviti jedan poslovni objekat između Holiday Inna i Alta šoping centra sa podzemnom garažom.

Na području Hastahane, navodi, realizirat će se kapitalan projekat koji će biti također biti za međunarodno tržište kapitala gdje bi bio smješten sadržaj koji bi bio sportsko – rekreativni sa prodajnim centrom i podzemnom garažom i niz drugih projekata kao što je Skenderija na prostoru platoa gdje bi trebali, naglašava, da obezbijede investitore koji bi radili na izgradnji hotelskih kapaciteta.

“Jako nam je bitno i važno da ćemo na Marindvoru raditi veliki arhitektonske zahvate, zapravo obezbijediti investitorima da mogu provoditi ono što je arhitektonski moguće regulacionim i urbanističkim planovima. Prije svega mislim na kvadrant koji u arhitektonskom smislu znači uklapanje u regulacioni i urbanistički plan. To su ti projekti koji bi za nas bili veoma interesantni, a što se tiče izgradnje obdaništa, centara za treću životnu dob, doma penzionera i slično to računam da su projekti koje ćemo mi moći podržavati iz svojih finansijskih kapaciteta, prije svega iz budžeta. Postoji niz još drugih projekata koji su interesantni, ali naravno oni podrazumijevaju puno vremena i puno jaču elaboraciju”, naglasio je Ajnadžić.

Objekti koji se ne budu mogli legalizirati bit će uklonjeni

Kada je u pitanju legalizacija to je proces koji se, naglašava, uredno prati, usklađuju aktivnosti sa rokovima koje je definisalo Ministarstvo prostornog uređenja Kantona Sarajevo.

“Želim naglasiti da su tu bila dva – tri poziva za legalizaciju i podnošenje zahtjeva za legalizaciju. U ovom momentu mi imamo više od 3.100 zahtjeva za legalizaciju. Tome ćemo se posebno posvetiti i ono što je posebno važno jeste apel građanima. Tu ćemo svakako poduzeti niz administrativnih procedura i odluka koje treba da donese Općinsko vijeće, a to jes da zaustavimo nelegalnu gradnju u prostoru, a onda ćemo se fokusirati tamo gdje je god to moguće da obezbijedimo i uskladimo zahtev za legalizaciju. Tamo gdje ne bude bilo moguće naravno nećemo preuzimati na sebe veliki rizik i nama je žao što ćemo morati urbanističko-planska dokumenta provesti u punom kapacitetu ukoliko ne bude bila moguća korekcija u prostoru, odnosno koliko ne bude bilo moguće legalizacija”, naveo je Ajnadžić.

Istakao je da vjeruje da će poduzimati mjere koje će biti u najboljem interesu građana, ali da je “ovo poziv za građane da se ne usuđuju nelegalno graditi objekte u prostoru lokalne zajednice općine Centar jer naprosto u općini Centar se ni u kom slučaju to ne može tolerisati”.

Trolejbusku povezanost sarajeva i Vogošće Ajnadžić smatra dobrom idejom koju kao lokalna zajednica podupire i to je, navodi, njihov interes.

“Mislim da bi sa tim pojačali našu efikasnost kada je u pitanju javni gradski prevoz koji je neophodan našim građanima. Mislim također da sam dobar poznavalac stanja u GRAS-u zbog toga što sam jedno vrijeme bio u upravnoj strukturi GRAS-a i rekao bih da je izgradnja trolejbuske mreže moguća. To postoji i u planovima GRAS-a. Nije u nadležnosti lokalne zajednice Općine Centar, ali ne bježimo od činjenice da tu ideju damo Općinskom vijeću da dio sredstva možda izdvoji i Općina Centar kao sufinansijer. To bi bio odraz najbolje namjere da želimo zapravo da trolejbuska linija prema Vogošći bude u fazi rekonstrukcije i da se svakako stavi na raspolaganje građanima. Mislim da je to od velikog interesa i za općinu Vogošća. Znam zasigurno da bi načelnik općine Vogošće Edin Smajić i građani Vogošće bili jako sretni ukoliko se bude prišlo toj aktivnosti. Ali, mislim da to nije neizvodivo i da bi svakako interes društvene zajednice i lokalne i šire i Kantona i FBiH možda mogao biti skoncentrisan na taj projekat”, rekao je Ajnadžić.

Funkcionalno vijeće i rad u interesu građana

Situaciju u novom Općinskom vijeću Općine Centar Ajnadžić kaže kako bi komparirao situaciji dok je Dževad Bećirević bio načelnik, a on bio u ulozi i dopredsjedavajućeg i predsjedavajućeg Općinskog vijeća. Kaže kako mora reći da je to bilo veoma korektna saradnja, da je to bilo četiri godine veoma dobrih šansi i mogućnosti dobrih efekata i nije bilo političkih razloga za bilo koju vrstu zastoja u funkcionisanju svega onoga što je dobro i u interesu građana.

“Ja bih kao načelnik Općine Centar priželjkivao da imam funkcionalno vijeće onako kao je bilo funkcionalno vijeće kada je bio načelnik i Dževad Bećirević. Želim vjerovati da će u Općinskom vijeću biti politike onoliko koliko je racionalno, a da će se prije svega opredjeljivati za kvalitet projekata koji je realan i koji je neophodan građanima za bolji život. Zbog toga su najave nekih pojedinaca koji u ovom momentu naravno ne bih posebno isticao ni po imenu ni prezimenu, da će tražiti opoziv načelnika koji još nije ni počeo raditi veoma nekompetentne, nekvalifikovane, politčki defektne i rekao bih neozbiljne, tim prije što je snaga te političke partije koja je najavljivala eventualni opoziv načelnika samo jedan vijećnik. Da bi se opoziv bilo kojeg načelnika u lokalnoj zajednici desio potrebna je dvotrećinska većina. Konkretno, u Općini Centar su to 23 ruke. Da li je to moguće? Ja tvrdim da nije. Zbog toga je jako važno da pozovem Općinsko vijeće, sve vijećnike u općinskom vijeću da sarađujemo. Imamo naravno parlamentarnu većinu, korektnu opoziciju, a za mene kao načelnika će biti presudno je li prijedlog bilo kojeg vijećnika bez obzira iz koje političke opcije dolazi racionalan, realan i moguć i da li je u interesu građana”, navodi Ajnadžić.

Prebacivanje nadležnosti bez sredstava nije prihvatljivo

Svaki prijedlog, kaže Ajnadžić, koji dolazi od bilo koga, iz bilo koje političke opcije, iz bilo kojeg kluba koji politički participiraju u Općinskom vijeću za njega će biti veoma ozbiljan prijedlog oko kojeg će se fokusirati on, ali i službe koje su u njegovoj nadležnosti. Dat će, kaže, svakako racionalan odgovor i sve ono što bude izvodivo i sve što bude realno, što bude od interesa za građane to će apsolutno staviti u kontekst svoga plana.

Načelnik Općine Centar je ujedno i predsjednik Saveza općina i gradova FBiH i to će mu biti dodatna obaveza i velika odgovornost.

“Mislim da se na sjednicama Savjeta općina i gradova FBiH i svih organa upravljanja u toj strukturi trebaju naći teme koje su od esencijalnog lokalnog interesa. Dakle, prije svega mislim na definiciju zakonskih rješenja o Zakonu o lokalnoj samoupravi FBiH. Mi, istina, na nivou FBiH imamo Zakon o principima lokalne samuprave koji nije proveden linijski do kraja do lokalne zajednice i to će biti predmet interesovanja i Saveza općina i gradova FBiH. Mi ćemo dodatno inicirati sve nivoe vlasti da to što prije realiziraju”, navodi Ajnadžić.

Kaže kako ima informacije da je zakon o lokalnoj samupravi, što ga jako raduje, pripremljen na nivou Kantona Sarajevo. Drago mu je, kaže, da to premijer KS Elmedin Konaković i struktura na nivou Skupštine Kantona Sarajevo iznimno gura.

“Jako ćemo biti sretni i zadovoljni da taj zakon što prije ugleda svjetlo dana, jer će dati odgovore na mnoga pitanja koje sada imamo kao dilemu. Ono što je također, interesantno za lokalnu zajednicu i za Savez općina i gradova FBiH jeste da ćemo morati staviti na dnevni red i neka pitanja koja sa viših nivoa vlasti stavljaju u nadležnost lokalnoj zajednici bez finansijske podrške. To je ključno pitanje. Tu prije svega mislim na ceste, održavanje cesti. Zimsko održavanje cesti projektuje jako velike novce. Mi dobijemo ceste, a ne dobijemo novce. Ili varijanta da ćemo tražiti i provođenje odluke Ustavnog suda FBiH koji je također rekao da je po presudi Ustavnog suda FBiH nadležnost lokalne zajednice za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje. Da, naravno mi smo spremni kao Općina Centar to preuzeti sutra, samo se postavlja pitanje koliko su spremne ostale lokalne zajednice to preuzeti gdje budžeti nisu dovoljno jaki da mogu i tu funkciju staviti na dnevni red”, navodi Ajnadžić.

Naglašava da što se Općine Centar tiče, oni su spremni tu funkciju preuzeti odmah, ali Ajnadžić navodi da apeluje na one nivoe vlasti koje prebacuju nadležnost osnovnog obrazovanja i predškolskog odgoja na lokalnu zajednicu da sa prebacivanjem te vrste odgovornosti prebacuju i finansijska sredstva koja su locirana u budžetu ministarstava za obrazovanje i mlade na nivou kantona u čijoj nadležnosti je svakako predškolski odgoj i obrazovanje osnovno, srednje i visoko.

Isti odnos prema svim općinama

Od Ajnadžića smo zatražili i da pojasni značenje rečenice da je Općina Centar važnija od deset drugih općina, te da li je ona u javnosti pogrešno protumačena, kao i da odgovori na stalna spočitavanja njegove ratne uloge u JNA.

“To su dva važna pitanja i hvala vam da ste mi ih postavili. Ja kao javna osoba ne očekujem da me svi vole, da me svi podržavaju. Dakle, logično je da osoba u javnom prostoru ima one koji ga podržavaju i one koji ga ne podržavaju, ali u ovoj demokratskoj proceduri je sasvim jasno: ja sam načelnik Općine Centar i načelnik svih građana. Što se tiče izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića naravno moram reći i dati pojašnjenje u ovom smjeru da možda nije izjava pravilno protumačena. Ali, ono kako ja poimam stvari jeste da postoje parametri koji govore da se mogu evoluirati općine od broja 1 do 127. To je tačno. Parametri mogu biti visina budžeta, može biti broj stanovnika, mogu biti broj stambenih jedinica, broj kvadratnih kilometara općine. To su prije svega parametri prema kojima se može evoluirati da li je općina prva, deseta ili 120-ta. U tom smislu sam ja i shvatio izjavu predsjednika Izetbegovića”, naveo je Ajnadžić.

Za ostale detalje naravno, odnosno za pojašnjenje, kaže svakako može se postaviti i tražiti autentičan odgovor i autentičano tumačenje kod Izetbegovića.

“Mislim da je izjava stavljena u dobronamjerni kontekst, ali svakako da je postojao možda i neki razlog da oni koji su to željeli malo uvući u krivi prostor da to malo na jedan loš način tumače i da to bude loša poruka prije svega načelniku Općine Centar. Ja lično mislim da isti odnos treba da bude i prema općini koja ima 50 miliona budžet i prema općini koja ima budžet od dva do tri miliona. Isti odnos treba da bude prema općini koja ima 5.000 stanovnika ili prema općini koja ima 100.000 stanovnika. Dakle, isti odnos treba da bude i moj i naravno i da je predsjednik Izetbegović veoma zainteresiran za razvoj svake lokalne zajednice podjednako ili možda različitom dinamikom u pojedinim segmentima infrastrukturalnog i svakog drugog razvoja”, smatra Ajnadžić.

Bijeg iz JNA

Kaže kako je bio pripadnik JNA u vrijeme kada “nam je svima bilo dobro”. Prepoznao je, navodi, svakako da dolazi vrijeme krivog tumačenja bratstva i jedinstva, da dolazi vrijeme veoma loših planova, namjera.

“Želim reći ponosno da sam to prepoznao na vrijeme i donio odluku o napuštanju bivše JNA krajem decembra 1991. godine, kada sam podnio zahtjev. A, 31. marta 1992. i definitivno sam se razvjenčao sa JNA u formalno-pravnom smislu i dobio raskid ugovora. Nakon toga sam se stavio na raspolaganje svom narodu, državi i Teritorijalnoj odbrani RBiH i bio u TO RBiH od 1. aprila 1992. godine. U tom kontekstu ne vidim apsolutno nikakvu mogućnost špekuliranja. Istina je da sam bio zarobljen, ali kao pripadnik TO RBiH zajedno sa svojom porodicom, suprugom i sinom. To je sve ono što ja želim reći i svaka vrsta špekulacije nije dobronamjerna i ne dozvoljavam u tom kontekstu da bilo ko na bilo koji način postavlja pitanja, odnosno da se toliko godina poslije rata meni kao generalu spočitava da sam bio ovdje ili ondje. Sve je vidljivo iz moje biografije i ja sam ponosan na ono što sam radio u životu”, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency Nedžad Ajnadžić, novoizabrani načelnik Općine Centar.