Nedostatak stručnog kadra uslovljava nastavu za djecu s poteškoćama u razvoju

Dugogodišnji problemi nedostatka asistenata razredne nastave u školama i u novim okolnostima zbog pandemije koronavirusa isplivali su na površinu.

Novi problem sa kojima se susreću roditelji djece sa poteškoćama u razvoju je kombinirani način nastave, koji podrazumijeva i onlajn nastavu. Ko će raditi sa djecom, ako nema dovoljno stručnog kadra?

Maida Agić je majka djevojčice Ene sa Daunovim sindromom. U svom obrazovanju uz pomoć asistenta, učitelja i okruženja njena kćerka postigla je značaj razvoj. Danas pohađa drugi razred 4. Gimnazije u potpuno novim okolnostima – online.

“U online nastavi se pokazalo da njoj najviše nedostaje društvo njenih vršnjaka koji jako motivirajuće djeluju na nju i jako poticajno, jer ona kroz druženje i stalnu interakciju sa svojim vršnjacima jako puno uči i usvaja nastavnog gradiva”, kazala je Agić.

Na području Kantona Sarajevo još ne postoji mobilni tim za podršku djeci u redovnom sistemu, nedostaje i asistenata u nastavi koji bi u kontinuitetu mogli raditi sa djecom, ističu iz Udruženja učitelja KS.

“On podrazumijeva da provode aktivnosti 8 oligofrenologa, 4 logopeda i da imaju saradnju svakodnevnu sa stručnim timom u školama i sa centrima koji rade sa djecom sa poteškoćama u razvoju. Mi tog mobilnog tima trenutno nemamo”, podsjeća Nihada Čolić iz Udruge učitelja Kantona Sarajevo.

Resorno ministarstvo je pripremilo metodologiju provođenja online nastave za djecu sa poteškoćama u razvoju.

“Podijeljeni su zadaci mobilnim timovima u KS i oni će raditi i napraviti precizan dogovor u vezi sa ishodima online nastave na relaciji roditelji-nastavnici. U skladu s tim timovi će procjenjivati potrebnu podršku i kreiranje potrebnog nastavnog i didaktičkog materijala u online okruženju. Nastavnik je taj koji će dodjeljivati konkretne zadatke asistentima u nastavi, asistent će podržavati učenje i komunicirati sa roditeljima”, napominje Azemina Njuhović, pomoćnica ministra za obrazovanje, nauku i mlade KS.

“Roditelji i nastavnici dogovaraju termin i način rada, ako se dio nastave odvija u učionici onda je to prostor za realizaciju individualnog rada, a ako nije moguće ostvariti bliski kontakt onda se individualni rad organizira online putem video časova. U proces online nastave trebaju da budu uključeni i pedagozi i psiholozi i članovi mobilnog stručnog tima. Roditelj nikako u ovom procesu ne smije ostati sam sa djetetom i neće ostati”, poručuje Nadija Bandić, pomoćnica ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje FBiH.

Veliki problem roditeljima stvara to što nije ujednačeno da jedan asistent koji će raditi sa djecom bude u kontinuitetu. Tome doprinosi, kako nam je kazao direktor O.Š. “Malta” i to što konkurs za prijavu asistenata ne gleda licencu ni struku, već samo bodove s biroa za zapošljavanje. Tako je sve više onih asistenata koji nemaju mnogo iskustva u inkluziji, zbog čega najviše ispaštaju djeca.

“Mi smo dobili tri asistenta u nastavi, to je jedan od većih brojeva od ovih 68 odobrenih, ranije je bilo 100, ali sada s obzirom na sve racionalizacije vezano i za korona zakon manje je sredstava tako da smo morali na neki način organizirati svoj rad da i sa manjim brojem kadra pokrijemo što veći broj djece”, rekao je direktor O.Š “Malta” Asmir Hasečić.

Iz federalnog ministarstva obrazovanja kažu da se kapaciteti za realizaciju nastave razlikuju po kantonima, koji moraju odrediti mobilne timove i osigurati nesmetano odvijanje nastave za svako dijete. Dok kantoni ne uspostave konačni princip rada, iz Vijeća roditelja navode da putem izdate metodologije i smjernica za online nastavu roditelji mogu da traže angažman asistenata za njihovu djecu.