Ne sviđaju mu se javni istupi: Mahmut Švraka želi sudijama ograničiti slobodu govora

Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH su na posljednjoj sjednici raspravljali o medijskim istupima nosilaca pravosudnih funkcija. Povod za ovu tačku dnevnog reda, između ostalog, bile su sudije Nina Ratkušić iz Mostara i Nedeljko Tabaković iz Brčkog koji su za Žurnal otvoreno govorili o svim nepravilnostima u radu sudova u kojima su uposleni.

Ova tačka dnevnog reda je većim dijelom bila zatvorena za javnost, tako da smo ostali uskraćeni za informaciju šta se ovim sudijama tačno zamjera, odnosno da li im se uopšte išta i zamjera, piše Žurnal.

Prijetnje i zloupotrebe

U pravosudnoj zajednici se, podsjetimo, podigla velika prašina nakon što je sudija Tabaković prvo pred Privremenom istražnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu, a potom i za Žurnal, govorio o zloupotrebama CMS-a u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH. Svjedočio je da se to radilo pod direktnom palicom predsjednika suda Jadranka Grčevića. Komisija je o svemu obavijestila UDT, koji je reagirao na način da su protiv Grčevića formirali predmet.

Upozoravao je sudija Tabaković i na to da je VSTV nezakonito obnovio peti mandat Grčeviću, jer mu je u istom sudu uposlena i supruga.

Žurnal je napravio priču i sa sutkinjom Ratkušić koja je izjavila da je od tadašnje predsjednice Općinskog suda u Mostaru Divne Bošnjak dobijala upute kako riješiti pojedine predmete, što je ona odbijala. Bošnjak je, podsjetimo, s mjesta predsjednice razriješena jer je u sud uposlila svog nećaka.

Sutkinja Ratkušić suočavala se i sa drugim problemima, a prijećeno joj je i “Milančetom”, odnosno tadašnjim predsjednikom VSTV-a Milanom Tegeltijom.

Ratkušić i Tabaković su o ovome govorili i pred starim sastavom VSTV-a, koji za njih nisu imali sluha.

Po Evropskoj praksi izgubili bi u oba slučaja

Javnost je mogla čuti dio rasprave o potrebi da se medijski istupi nosilaca pravosudnih funkcija dodatno definišu propisima. Iz tog dijela rasprave saznali smo mišljenje pojedinih članova Vijeća.

Zanimljiv je stav Mahmuta Švrake koji smatra da je “potrebno kanalisati istupe nositelja pravosudnih funkcija i davanja neodgovornih izjava”.

“Potrebno je kodeksima i pravilima objasniti ko može istupati, u ime čega i o čemu raspravljati. I kolika je ta sloboda izražavanja na određeni način”, kazao je Švraka, te spomenuo da nosioci pravosudnih funkcija ne trebaju javno nikada govoriti o unutrašnjem radu institucija u kojima rade.

On smatra da se na taj način narušava ionako poljuljano povjerenje u pravosuđe.

Njegovo mišljenje ne dijele ostali članovi Vijeća.

Jadranka Stanišić je istakla da nikada ne bi zabranila sudiji javni nastup, ali da je njegova pozicija vrlo odgovorna u javnom nastupu. Prema njenim riječima, sudija može da iznosi činjenice i argumente koji potvrđuju te činjenice, bez kvalivikacije onoga što se dešava.

“Kada imamo to kao osnov, onda mi nikome ne možemo zabraniti da on izađe i govori”, smatra Stanišić. Dodala je da sudije imaju mogućnost javnog nastupa, naročito ukoliko se problemi nisu mogli riješiti u okviru vlastite institucije, VSTV-a i disciplinskog tužioca.

“Ako tu ne mogu to da riješim, izaći ću i javno ću da govorim na način da iznosim činjenice, argumente za te činjenice, nikog ne vrijeđam, lijepim rječnikom govorim i ne kvalifikujem ništa što se dešava”, zaključila je Stanišić.

Duška Bogojević je kazala da pravljenje odluka, preporuka i forme može dovesti do većeg problema.

“Sve je regulisano Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. Svako ko je nosilac pravosudne funkcije zna do kojih granica može istupati u javnosti”, istakla je.

Sa stavom Bogojević velikim dijelom se složila i potpredsjednica Vijeća Sanela Gorušanović-Butigan.

“Kada govorimo o Evropskoj praksi uredno bi izgubili i u jednom i u drugom slučaju koje smo danas isticali, kada govorimo o kolegici iz Mostara i Brčkog. Sloboda izražavanja je vrlo široka i mi u slučaju nekih naših zaključaka moramo biti pažljivi. Postoje pravila po kojima se trebamo ponašati, a tu je i Ured disciplinskog tužioca sa svom težinom posla koji nosi da na osnovu činjenica pokreće disciplinske postupke, a onda imamo cijeli postupak da bi utvrdili da je neko prekoračio granicu dozvoljenog. Smatram da je neophodan ozbiljan proces provođenja dokaza da bi mi mogli reći da je neko prekoračio granicu”, izjavila je Gorušanović-Butigan.

Dodala je da VSTV, kao regulatorno tijelo treba da budu otvoreni da saslušaju sve probleme kolega.

“I sve one probleme koje oni iznose u javnosti, pa možda mi onda budemo prva stanica kada će oni nas potražiti. Mi treba da budemo neko kome će se oni obraćati i misliti da od nas mogu postići rezultate, a ne da će doći do svog cilja tako što će javno izaći i kuditi pravosuđe. Pred nama je težak zadatak i treba biti ozbiljan ako mislimo donositi neke zaključke”, dodala je potpredsjednica Vijeća, te istakla da težimo ka Evropskoj uniji, podsjećajući ujedno na član 10. koji kaže da je sloboda izražavanja vrlo široka.

Nakon rasprave odlučeno je da se ova tačka vrati Stalnom povjerenstvu za etiku, integritet i odgovornost sudaca i tužitelja da sumiraju diskusiju, predlože određene zaključke o kojima će se ponovo diskutovati na nekoj od narednih sjednica.

Ranije smo pisali da su sudije Ratkušić i Tabaković zbog svojih izjava o zloupotrebama CMS-a i namještanju određenih predmeta podobnim sudijama trpili strašne pritiske. Ovo dvoje sudija se obraćalo i međunarodnim predstavnicima u našoj zemlji. Iz Odjela za komunikacije EU u BiH su još ranije naveli da se rukovodioci pravosudnih institucija, kao i sve sudije i tužioci, trebaju pridržavati najviših moralnih, etičkih i standarda integriteta. Podsjetili su i na Priebeov izvještaj u kojem se kao razlog za zabrinutost navodi uplitanje u postupke koji su u toku, pritiske, prijetnje i zastrašivanje sudija i tužilaca.

Ružicini i Milanovi biseri

Osim o medijskim istupima Ratkušić i Tabakovića, prema našim saznanjima, ova tačka dnevnog reda dijelom se odnosila i na pojedine sudije koji se vole, o svemu i svačemu, oglašavati na društvenim mrežama. Jedna od njih je i bivša potpredsjednica Vijeća sutkinja Ružica Jukić, koja je u nekoliko navrata, svojim statusom na Facebooku šokirala javnost.

Takav slučaj je bio kada je komentarisala stavove članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića o misi za Blajburg.

“Stječem dojam da su svi Hrvati ‘zločinci’ po rođenju i da su zločini koje su počinili pripadnici hrvatskog naroda veći od svih zločina, koje su počinili pripadnici drugih naroda, koji su se desili u povijesti!”, mali je dio poširoke izjave o ovoj temi, koji je Jukić objavila prošle godine.

No, to nije sve. Osim Facebook statusa, Jukić je imala izjava zbog kojih su se drugi članovi Vijeća ograđivali.

Tako je u junu 2019. uputila pismo i članovima Predsjedništva BiH optužujući visoke strane dužnosnike za uplitanje u rad pravosuđa BiH. Na pismo joj je tada odgovorio Željko Komšić, a ona njemu opet pismom poručivši mu: “Član Predsjedništva BiH gospodin Komšić vjerovatno je bio dekoncentrisan dok je čitao moje obraćanje Predsjedništvu BiH”.

Od ovog Jukićevog odgovora Komšiću tada su se ogradila četiri člana starog sastava VSTV-a, navodeći, između ostalog, da “Jukić uopće i ne pokušava svoje stavove zasnovati na materijalno-pravnoj osnovi, koja bi se ogledala u pozivanju na relevantne odredbe Aneksa 6. i Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma ili u pozivanju na stavove komentatora teksta Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Osim Jukić, i nekadašnji predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, koji je na toj funkciji neslavno završio, često se služio društvenim mrežama kako bi se obračunao sa neistomišljenicima. On je, jedno vrijeme, pisao, čak, i kolumne. Tako je tokom 2019. objavio kolumnu “Napadi opasnih namjera” u kojoj je, između ostalog, spomenuo da je “uspostavljanje kontrole nad pravosuđem i njegovo stavljanje u funkciju ostvarivanja važnih političkih interesa postao jedan od primarnih ciljeva određenih političko-paraobavještajnih centara moći iz Sarajeva, potpomognutih podrškom pojedinih predstavnika međunarodne…”

No, u vrijeme kada su Tegeltija i Jukić bili sastavni dio Vijeća, na sjednicama se nije raspravljalo o medijskim istupima nosilaca pravosudnih funkcija, niti o njihovim oglašavanjima na društvenim mrežama.

UDT zaprimio pritužbe

S obzirom na raspravu koja je vođena na sjednici VSTV-a pitali smo UDT da li imaju formirane predmete protiv sudije Tabakovića i sutkinje Ratkušić zbog njihovih medijskih istupa.

Njihov odgovor je sljedeći: “Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine može potvrditi da ima zaprimljenu pritužbu protiv sudije Nedeljka Tabakovića u vezi sa Vašim upitom, dok pritužba u vezi sa postupanjem Općinskog suda u Mostaru sadrži više navoda i osoba”.