Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Mirsad Duratović

Ne očekujem presudu za genocid u Prijedoru i ostalim općinama

300518__mirsad_duratovic

Dodao je kako očekuje da će Haški tribunal „udariti još jedan šamar“ žrtvama prijedorskog genocida, ali i žrtvama iz ostalih općina

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović je, u povodu izricanja konačne presude Radovanu Karadžiću zakazanom za 20. mart, izjavio Feni da ne očekuje ništa spektakularno da će se desiti, te da ne očekuje presudu za genocid u Prijedoru i ostalim općinama.

Dodao je kako očekuje da će Haški tribunal „udariti još jedan šamar“ žrtvama prijedorskog genocida, ali i žrtvama iz ostalih općina.

– Mislim da takvom jednom presudom, koja neće biti donesena na osnovu svih relevantnih dokaza koje je Tužilaštvo iznijelo, a pogotovo dokaza koji proizilaze iz masovne grobnice Tomašica, ali i svih ostalih s područja Prijedora i drugih općina, nego će presuda biti donesena pod uticajem nekih dijelova međunarodne zajednice koji žele da zaštite, prvenstveno Srbiju, ali i Radovana Karadžića, a mislim i Ratka Mladića, od odgovornosti za genocid u ostalim općinama osim Srebrenice – kazao je Duratović.

Pojašnjavajući zašto, kazao je kako smatra da bi jedna takva presuda morala na kraju pokrenuti neke mehanizme unutar međunarodne zajednice koji bi trebali da, blago rečeno, „demontiraju Republiku Srpsku“.

– Jer kako može međunarodno-pravno, a i sa neke ljudske, moralne strane da ostane da postoji nešto za što je pravosnažnim presudama utvrđeno da je nastalo na genocidu – naveo je Duratović.

Po njegovim riječima, nakon terorističkog napada na Novom Zelandu, „vidimo da je Karadžić postao idol mnogim teroristima u svijetu, mnoge terorističke grupe, ali i pojedinici stavili su Karadžića i njegovu politiku kao vodilju za svoje aktivnosti i mržnju prema muslimanima širom svijeta“.

– Mislim da bi jedan od razloga za jednu takvu presudu, najoštriju i najstrožiju moguću, trebalo da bude i ovo što se dešava sad, odnosno što se desilo. Međutim, Haški tribunal će i ovaj put kazniti samo pojedinca, u ovom slučaju Radovana Karadžića. Neće kazniti politiku koja je dovela do svega ovoga, a politika bi se kaznila samo presudom za genocid – zaključio je Duratović.

Na pitanje kako će konačna presuda Radovanu Karadžiću uticati na odnose među ljudima u samom Prijedoru i na položaj Bošnjaka, Duratović odgovara da su oni već „oguglali“ na odnos lokalne zajednice prema njima.

– Ne kompletne. Ipak postoje ljudi koji ovdje priznaju zločine, osjećaju empatiju i to pokazuju i na praktičan način. Ali odnos institucija vlasti i lokalnih i entitetskih je takav da se mi ne osjaćamo ovdje kao ravnopravni građani i ne možemo se, na osnovu svega što oni prema nama rade, osjećati kao ravnopravni građani. Međutim, ono što je posljednjih godina, od prvostepene presude do danas, a očekujem da će se to naročito pogoršati poslije ove drugostepene presude ukoliko ona ne bude ono što mi potajno očekujemo, a u dubini duše smo svjesni da se neće desiti ta presuda za genocid, dovest će do još većeg razočarenja žrtava prijedorskog genocida u međunarodnu zajednicu, u međunarodno pravo, u pravdu – istaknuo je Duratović.

Dodao je kako misli da će ljudi totalno izgubiti povjerenje u međunarodnu zajednicu i njihovu priču o zalaganju za ravnopravnost, jednakost, mir…,“a u suštini, praktično ne pokazuju da su za to“.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove će, kako je najavljeno, 20. marta u Hagu izreći presudu po žalbi Radovanu Karadžiću.

Radovan Karadžić se teretio po dvije tačke optužnice za genocid, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Prvostepenom presudom Pretresnog vijeća iz 2016. godine Radovan Karadžić je proglašen krivim po 10 tačaka optužnice, uključujući i genocid na području Srebrenice, i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina.

Karadžić je oslobođen odgovornosti po prvoj točki optužnice koja ga je teretila za genocid u sedam općina – Bratuncu, Ključu, Foči, Prijedoru, Sanskom Mostu,Vlasenici i Zvorniku.