Nastava u BiH u školskim klupama i “online”: Mogu li roditelji zamijeniti nastavnike

Školska nastava u BiH počinje 1. septembra u oba entiteta i prema različitim modelima. Ova odluka saopćena je u petak (21.8.) u istom danu u kojem su mediji prenijeli vijest da je najmanje 41 škola u Berlinu prijavila da su učenici i nastavnici zaraženi virusom korona, samo dvije sedmice nakon što su škole ponovo otvorene u njemačkoj prijestolnici. Prema mišljenju bh. imunologa, profesora Jasenka Karamehića „tako će otprilike biti i u BiH”. „Bez vakcine i adekvatnog lijeka, palijativne mjere mogu samo ublažiti posljedice pandemije. Virus je agresivan i brzo se širi, pa je u ovom trenutku najbolje izbjegavati grupisanja djece i odraslih, posebno u zatvorenim prostorima”, kaže Karamehić za Deutsche Welle.

„Zdravlje i životi su najvažniji. Šta mogu djeca izgubiti ako par mjeseci, pola godine pa i godinu dana ne budu imali direktnu nastavu? Moguće su alternative, poput ‘online’ nastave. Da, možemo izgubiti mjesec ili godinu kvalitetnog školovanja, ali šta ako izgubimo zdravlje ili život? Ovaj virus je za nas još enigma i pokorio je cijeli svijet”, kaže Karamehić.

Uprkos rizicima, vlasti su odlučile da nastava u školskoj 2020/2021. godini u oba bh. entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH) počne u uobičajenom terminu, 1. septembra. Nastava će se odvijati uz mjere za koje nadležni misle da mogu smanjiti rizik od zaraze, od manjeg broja učenika u razredima i kraćih časova do „online” nastave.

„Online snalaženja” i nedostatak druženja

Šesnaestogodišnji Tarik iz Sarajeva skoro sedam mjeseci nije bio u školi, jer se nastava u Kantonu Sarajevo (KS) zbog pandemije odvijala „online”. Takav će biti i početak nove školske godine, pa je Tariku žao što još neće vidjeti svoje drugove. „Nedostaje mi druženje sa drugovima, ali i komunikacija sa profesorima. Lakše je pratiti nastavu u školi gdje nam profesori mogu odgovoriti na sva pitanja, objasniti sve nejasnoće. Ali, i online nastava ima svojih prednosti. Ne moram žuriti da ne zakasnim na čas, jer nikad ne znate kada će doći trolejbus ili tramvaj, ali i ocjene su znatno bolje ‘online’, jer se lakše snađemo za odgovore”, priznaje Tarik.

U BiH se vode žestoke rasprave o „najboljim” modelima nastave za vrijeme pandemije. Roditeljka i novinarka Senka Kurt kaže da u ovoj situaciji nije lako odvojiti majčinstvo od profesije. Ona smatra da se nadležni nisu dobro pripremili za početak školske godine. „Znam da u ovakvoj situaciji nije lako preuzeti odgovornost i odlučiti hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili ‘online’. Zbunjena sam odlukom vlasti KS da djeca do 6. razreda idu u školu, a da oni stariji nastavu prate ‘online'”, kaže Senka. Ona ističe da su prošlu školsku godinu „odradili roditelji”, iako niko nije provjerio njihovu informatičku pismenost. „Pitanje je koliko je informatički pismenih roditelja, koliko djece, koliko domaćinstava ima kompjuter… Sve se to trebalo riješiti anketama proteklih mjeseci, ali nije i zato u novu školsku godinu ulazimo sa konfliktom između osjećanja i razuma”, kaže sarajevska novinarka.

Mogu li roditelji zamijeniti nastavnike?

„Moj Sin će krenuti u 6. razred. Dobija nove predmete i kako će to izgledati? Moja znanja iz pedagogije, didaktike, psihologije nisu ni na kakvom nivou i uopće ne znam kako mu ispredavati novu lekciju. Dakle, suprug i ja morat ćemo učiti s njim. Koliko ćemo biti realni, da li je to znanje dovoljno, kako će nastavnici sticati utisak o znanju učenika, na osnovu čega će ocjenjivati… Sve su to pitanja koja još čekaju odgovor”, kaže Senka Kurt. Odgovarajući na ova pitanja, prosvjetni radnici u BiH ističu da „ništa ne može zamijeniti rad profesora u učionici, razmjenu mišljenja i komunikaciju sa učenicima”. „Upravo je ta nemogućnost direktne komunikacije najveći nedostatak online nastave. Da profesori prepoznaju šta su učenici razumjeli, a šta ne, da im pokušaju objasniti i olakšati usvajanje gradiva. Također, problem online nastave je ocjenjivanje učenika, posebno prilikom rješavanja testova, jer u mnogim slučajevima učenici ne rade samostalno, tako da te ocjene kao mjerilo znanja nisu realne”, kaže Z.A. za Deutsche Welle.

I dok rasprave o načinima izvođenja nastave u BiH traju nesmanjenim intenzitetom, škole u oba bh. entiteta pripremaju se za septembar i doček učenika, u školskim klupama ili pred monitorima. Direktor Osnovne škole Vuk Karadžić iz Trebinja Aleksandar Vukanović pojašnjava za Radio-televiziju RS-a kako će se provoditi neke od epidemioloških mjera. „U našoj školi jedina opcija je da nastavni čas traje 20 minuta, kako bismo imali dovoljno vremena za pet velikih pauza između svake grupe učenika tokom kojih će se obaviti provjetravanje, čišćenje, dezinfekcija učionica, biblioteke, hola, odnosno svih prostorija”, kaže Vukanović. Slično je i u drugim školama u RS-u, ali i federalnim kantonima u kojima nastava počinje u školskim klupama.

Svako vodi svoju politiku

Zbog pogoršane epidemiološke situacije u BiH, u Federaciji BiH je jedna od opcija bila odgoda početka nastave. Na kraju je odlučeno da odgode ipak neće biti, ali da će se nastava odvijati u skladu sa preporukama epidemiologa i aktuelnom situacijom. Pojašnjeno je u kojim situacijama učenici neće morati dolaziti u školu. „Svi učenici koji imaju neko hronično oboljenje ili žive u domaćinstvu sa osobama koje imaju hronično oboljenje, neće morati ići na nastavu. Obrazovne ustanove su dužne da im u tom slučaju osiguraju alternativne vidove nastave”, kaže pomoćnica federalnog ministra obrazovanja Nadija Bandić.

Za razliku od KS gdje će učenici srednjih škola početi sa „online” nastavom, nastava u Tuzlanskom kantonu (TK) počinje u školskim klupama. U učionicama neće biti više od 16 učenika. „Naš je cilj da djecu od I do 4. razreda vratimo u školske klupe, u smanjenom obimu i sa trajanjem časa od 30 minuta. Kada su u pitanju stariji razredi i srednja škola ići ćemo sa intenzivnom nastavom i časovima od 45 minuta”, kaže ministrica obrazovanja TK Fahrija Brašnjić. Mnogo pravila i mnogo različitih rješenja karakteristike su početka školske 2020/2021. godine, ne samo zbog epidemiološke situacije, nego i složenog sistema vlasti. Nadležnosti u oblasti prosvjete i zdravstva u BiH podijeljene su između entiteta i kantona, a efikasno djelovanje, čak i u uslovima pandemije korona virusa, ugrožavaju i česte političke nesuglasice.