Nasiha Pozder: Učinit ćemo BiH energetski neovisnom

Unatoč ogromnim energetskim potencijalima naše zemlje, njena ovisnost o uvozu energenata iz inostranstva se ne smanjuje. Nesposobnost naših vlasti da zadovolje kriterije iz Energetske zajednice, odsustvo ulaganja u infrastrukturu koja bi obezbijedila snabdijevanje gasom i naftom, te najava krupnih investicionih projekata koji se odnose na termoelektrane na ugalj razlog su za zabrinutost jer ne vode rješenju naših energetskih potreba.

Nasiha Pozder, kandidatkinja Naše stranke za Parlament Federacije BiH, pred idućom Federalnom vladom kao i Vijećem ministara BiH vidi sljedeće izazove:

 „Jasno je da BiH mora donijeti Zakon o gasu kako bi zadovoljila zahtjeve koje Energetska zajednica nameće pred nju, ali ono što je možda i bitnije je neovisnost u snabdijevanju gasom.  Strateški, snabdijevanje BiH gasom ne smije ovisiti o Rusiji ne samo zbog njene namjere da kontroliše sve procese u BiH, već i zbog toga što bi uvođenje još jednog izvora snabdijevanja ukapljenim gasom iz Ploča ili sa LNG terminala na Krku omogućilo BiH da nabavlja gas po povoljnijim cijenama.

Izgradnju gasovoda od Zenice do Bosanskog Broda zakočile su opstrukcije iz Republike Srpske u kojoj vjeruju da je sudbina BiH da ostane ovisna o Rusiji. Jednako tako, Vlada FBiH je, unatoč uvođenju dodatnih taksi na naftu koje su na snazi još od 2014. godine, propustila da uspostavi značajne rezerve nafte na osnovu kojih može da reaguje u slučaju poremećaja na tržištu, a koje je, shodno zakonu, dužna da ima.

Nažalost, Vlada Federacije BiH nije uspostavila kontrolu nad terminalima nafte koji se nalaze u Pločama. Ovi terminali nisu u vlasništvu Operatera Terminali Federacije, već firme Naftni terminali d.o.o. Ploče nad kojom Vlada nema nadzor. Ovo FBiH sprečava da ostvari upravljačka prava nad objektima koje je BiH godinama gradila i u koje je investirala. No, nema ulaganja ni tamo gdje Terminali Federacije imaju apsolutnu kontrolu, pa se skladišta nafte u Podlugovima i u drugim dijelovima ne šire. Sve ovo omogućava INA-i da na tržištu ostvari monopolistički položaj i spriječi rast domaćih naftnih distributera i uvoznika.

Najzad, izgradnja termoelektrana na ugalj ostavlja mnogo sumnji u vezi s transparentnošću, ali i održivošću cijelog projekta. Izgradnja termoelektrana morala bi biti praćena konsolidacijom rudnika koji su dužni gotovo 600 miliona KM, kao i ugradnjom najkvalitetije zaštitne opreme koja će zaustaviti zagađenje koje guši naše gradove. Ovakvo slijepo podržavanje zastarjele energetske paradigme i konstantno odbijanje prelaska na održive energente ostavlja nas u trajnoj opasnosti ovisnika o investicijama vrlo upitne održivosti i isplativosti – istakla je Pozder.“