Naselje Tinja primjer zbrinjavanja porodica koje su izgubile domove u klizištima

Pozitivnih primjer rješenja stambenog pitanja porodica koje su svoje domove izgubili u poplavama i klizištima koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu tokom 2014. godine su novoizgrađene kuće u naselju Tinja kod Srebrenika.

Zadovoljni stanovnici tog malog naselja dokaz su uspješne saradnje vlasti s federalnog i općinskog nivoa te nevladinih organizacija.

Naime, Federalni fond za pomoć nastradalim od poplava je za svaku od 22 novoizgrađene kuće u Tinji izdvojio po 35.000 KM, a općinske vlasti su donirale zemljište za njihovu gradnju.

Za razliku od Srebrenika, u općinama Graćanica, Čelići i Lukavcu još uvijek nije započeta relizacija projekta zbrinjavanja porodica koje su izgubile svoje domove, iako je novac osiguran.

Samiri Zukanović kuća u naselju Poljakovići je uništena u klizištu, nakon čega je godinu i po bila podstanar.

– Staroj kući na klizištu ne smijemo ni prići, popucao je asfalt i potporni zidov, a šuma iznad kuće je „krenula“ na kuću. Ali danas je situacija mnogo bolja. Zahvaljujući Federalnom fondu, moja porodica i ja imamo novu kuću – istakla je.

Načelnik Općine Srebrenik Nihad Omerović kazao je da ukupne štete koje su izazvale prirodne katastrofe u 2014. godine iznose oko 80 miliona KM na području te općine.

Do sada je, po njegovim riječima, u procesu oporavka od šteta uloženo oko 4 miliona KM iz različitih izvora kao što su federalne institucije, općinski budžet i nevladin sektor.

– U ovoj godini očekujemo iznalaženje još milion KM, kako bi se i preostalih 11 porodica koje su ostale bez svojih domova uselile u novoizgrađene kuće – pojasnio je.

Najveće štete u općini Srebrenik, kazao je načelnik, načinjene su na stambenim objektima, privrednom zemljištu, a manji dio na privrednim subjektima.

Još jedna pozitivan primjer uspješnog oporavka od poplava je i firma Herceg iz Srebrenika koja proizvodi PVC i alumijsnijsku stolariju i bravariju, a čijih se 70 posto proizvodnje izvozi u zemlje EU i Australiju.

Direktor te firme Ramiz Karić kazao je da je kompletna firma bila potopljena te da su uništeni oprema i repromaterijali u vrijednosti od 250.000 KM.

– Prisebnošću naših uposlenika koji su se nesebično uključili u spašavanje materijalnih dobara, uspjeli smo spasiti dio i ublažiti štete – naglasio je.

Također je dodao da je UNDP kroz program sanacije pomogao tu firmu sa 80.000 KM, nakon čega su nabavili novi aparat za rezanje.

– Kroz program smo morali zaposliti još sedam novih uposlenika, ali na našu sreću, uspjeli smo zaposliti ukupno 26 novih, čime se broj uposlenika firme popeo na 380 – pojasnio je Karić.

Koordinatorica projekta Mreže “Brana” za četiri općine Čelići, Lukavac, Srebrenik i Gračanica Dinka Turbić kazala je da je jedan od ciljeva Mreže da kroz projektne aktivnosti doprinese transparentnosti procesa oporavka poplavom uništenih područja te stvaranje jedinstvene baze podataka o donacijama, ali i njihovim zloupotrebama.

Izvještaj bi po njenim riječima trebao biti gotov sredinom februara. Radeći na terenu, Turbić je kazala da najveći problem predstavlja neinformisanost građana o visini donacija koje su utrošene na izgradnju i rekonstrukciju njihovih domova, ali i njihovim pravima i obavezama.

Tokom 2014. godine, poplave i klizišta na području 78 općina u Bosni i Hercegovini, prema postojećim procjenama, nanijeli su štetu oko 2,7 milijardi američkih dolara.

Kao odgovor na poplave, međunarodni akteri, pojedinci i preduzeća osigurali su pomoć u iznosu većem od 900 miliona eura, dok su javne institucije dodatno skupile sedam miliona eura. Međutim, procjenjuje se da su realni iznosi mnogo veći.