Admir Adilović, član OO bh. povorke ponosa
Naše društvo još uvijek gura LGBTI+ osobe na marginu, ali mi ne odustajemo
Naša borba protiv svih vrsta nasilja upravo je povorka. Povorkom govorimo da smo tu, da nećemo otići i da nas više nije strah, poručio je član Organizacionog odbora ovogodišnje Bh. povorke ponosa
U Sarajevu je za 14. august ove godine najavljeno održavanje Bh. povorke ponosa 2021. pod sloganom „Otpor sa margine“. Ovo je, uključujući i prošlogodišnju online povorku koja je zbog pandemije okupila manji broj učesnika, treća manifestacija po redu. Tim povodom, razgovarali smo s Admirom Adilovićem, članom Organizacionog odbora ovogodišnje Bh. povorke ponosa.
FOKUS: Ovogodišnji slogan “Otpor s margine” govori da su LGBTIQ i dalje na margini, ima li nekog napretka u smislu ostvarenja Vaših ciljeva u odnosu na period prije tri godine?
ADILOVIĆ: Slogan ovogodišnje Bh. povorke ponosa govori o borbi koju margina pruža. Naše društvo još uvijek gura LGBTI+ osobe na marginu, ali mi ne odustajemo od svoje slobode i zahtjeva za ravnopravnost. Mi na margini volimo, postojimo, prkosimo. Margina nije nikakva ružna riječ od koje treba bježati, ona postoji i realnost je našeg društva. Sada govorimo o otporu kojeg pružamo upravo sa ovog mjesta, otporu protiv mržnje, nasilja, heteronormativnosti, patrijarhatu, stereotipnim kutijama. Izuzetno glasno, jasno i vidljivo govorimo da je ravnopravnost cilj od kojeg nećemo odustati i nešto što treba zamijeniti realnost margine. Prvom povorkom napravljen je jedan od najznačajnijih koraka za LGBTI zajednicu u BiH ali i cijelo društvo.
Povorka je dala snagu mnogim mladim ljudima iz zajednice da se autuju, žive ponosnije i slobodnije svoje identitete. Konačno su dobili priliku identificirati se s nekim i sada znaju da nisu sami. Povorka je pokazala da ljubav može da pobjedi sve prepreke i ponosno pokaže svoje šarene boje. Kada pričamo o periodu između prve povorke i danas, pričamo o periodu COVID-a, izolacije društva i suštinskog života u četiri zida. Ono što je nama posebno značajno jeste koliko je zajednica zahvaljujući prvoj povorci ojačala, osnažila se i povezala. U trenucima kada su zbog pandemije mnogi bili primorani biti u zatvorenim prostorijama s izvorima nasilja, spas su pronalazili upravo u online sferi i povezanosti sa drugim osobama. Povorka se dogodila taman u pravo vrijeme, tada je jasno dala doznanja svim LGBTI+ osobama da nisu same i da će uvijek imati podršku i nekoga ko ih bezuvjetno voli. Upravo ova spoznaja pomogla je mnogim LGBTI+ osobama da se izbore sa svim problemima i preprekama tokom pandemije.
FOKUS: Nedavno ste imali sastanak s premijerom Kantona Sarajevo Edinom Fortom te su ukazali na problem što se teret dodatnih mjera sigurnosti stavlja na organizatore protestne šetnje.
ADILOVIĆ: Ovu povorku iščekujemo sa nizom velikih pobjeda, a neke od njih se ogledaju upravo u pomoći koju smo dobili od institucija. Naime, naš zahtjev da nadležne institucije osiguraju potpunu sigurnost Bh. povorke ponosa te pokriju troškove dodatnih mjera sigurnosti, podržao je kabinet premijera Kantona Sarajevo Edina Forte, načelnik općine Centar Sarajevo, Srđan Mandić i gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić. Ovo je zapravo jedna velika pobjeda neformalne grupe ljudi koja je uspjela stvoriti prostor za rad svim drugim organizacijama i grupama ljudi koji po trenutnom Zakonu o javnom okupljanju Kantona Sarajevo mogu imati naložene dodatne mjere sigurnosti. S tim u vezi, Zakon o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo, hitno treba usvojiti izmjene i dopune, u skladu sa europskim standardima, kako ova podrška ne bi bila izuzetak, već bi zakon omogućavao uživanje slobode okupljanja bez stavljanja bilo kojeg tereta građanima ili građankama.
FOKUS: Od marta prošle godine, kao i čitav svijet, BiH je suočena s pandemijom virusa COVID-19. Kako su se izvanredni uvjeti i okolnosti odrazili na živote, prije svega, na ionako ugrožena prava i slobode LGBTIQ osoba u BiH?
ADILOVIĆ: Pandemija nas je sve natjerala da živimo u vandrednim okolnostima, ali nažalost veliki dio tih okolnosti LGBTI+ osobama u BiH su vrlo poznate. Strah, asocijalnost i život u četiri zida našem društvu donijela je pandemija, dok s druge strane te uvjete LGBTI+ osobama ne donose samo pandemije već samo društvo. Teško je govoriti o tome kakav je uticaj pandemija imala na LGBTI+ osobe jer je svaka osoba imala drugačije iskustvo. Radeći na kampanji “Iza zidova margine” koja prikazuje upravo iskustvo LGBTI+ osoba tokom pandemije primjetili smo da je veliki broj mladih ljudi bilo primorano biti sa svojim porodicama 24/7, a često prvi izvori nasilja dolaze baš iz porodice koja bi trebala biti podrška. Što je ostavilo velike prepreke za dalji razvoj, ali i određene psihološke trauma kojih je se dosta teško riješiti.
FOKUS: Koliko su danas u bh. društvu prisutni homofobija i općenito diskriminacija prema LGBTQ osobama? Na koji način pojedinci, društvo, institucije ispoljavaju negativan odnos prema osobama drugačije seksualne orijentacije i koliko je u tom odnosu prisutno nasilje?
ADILOVIĆ: Nasilje je sveprisutno iako nije uvijek vidljivo. Ne smijemo zaboraviti da se fizičko nasilje većinom događa u četiri zida, negdje gdje tamno i gdje nema mnogo prolaznika, a sve češće je i u javnim sferama. Psihološko nasilje ne prestaje samo u tim krugovima, ono je često prisutno u javnosti, ne mora se kriti i djelomično postaje prihvaćeno. Nasilje u online sferi je nešto na čemu mi uveliko radimo prijavljivanjem pojedinačnih poruka i komentara koji sadrže govor mržnje, poziv na mržnju ili poziv na nasilje, ali to nije dovoljno. Onoga dana kada shvatimo da nasilje nije prihvatljivo i da riječ boli koliko i udarac, onda ćemo moći pričati o tome da smo pravo solidarno društvo. LGBTI+ osobe na nasilje nailaze svugdje pa i u Institucijama koje bi zapravo trebale da im budu podrška. Naša borba protiv svih vrsta nasilja upravo je povorka. Povorkom govorimo da smo tu, da nećemo otići i da nas više nije strah!
FOKUS: Iako je po pitanju ostvarivanja mnogih prava većine građana u BiH država zakazala, šta je to što političari, sistem i država moraju uraditi kao prioritetne zadatke da bi LGBTQ osobe ostvarile svoja osnovna ljudska prava i da se u ovoj zemlji ne bi osjećali građanima “drugog reda”?
ADILOVIĆ: Ono na čemu se trenutno radi jeste usvajanje Zakona o istospolnom partnerstvu koje će garantovati neke od osnovnih zakonskih prava LGBTI osobama. Trenutno LGBTI+ osobe ne mogu kupiti ni zajedničko životno osiguranje jer nisu porodično vezani, ne mogu se posjećivati u bolnicama, ne mogu naslijediti imovinu… Problema je malih miliona kada se krene zajednički život. Ono što je potrebno, a na čemu i mi radimo jeste edukacija i senzibilizacija političkih ličnosti, zakonodavstva i cjelokupnog sistema odlučivanja.
Osim toga, trebamo razmisliti o tome da trans* osobe nemaju mogućnost tranzicije u BiH čak ni onda kada imaju novčana sredstva, te biraju otići u druge države samo kako bi ispunile svoje osnovno ljudsko pravo na tjelesni integritet. Da ne govorimo o tome da naši Zavodi za Javno zdravstvo ne financiraju niti jedan od potrebnih pregleda/tretmana/medikamenata kroz process tranzicije. To se mora mijenjati, mora postojati institucionalna podrška za sve LGBTI+ osobe u BiH.
FOKUS: Koliko je prema Vašim iskustvima i procjenama politički establišment u ovoj zemlji spreman da i Vi, grupe s margine društva postanete jednakopravni dio ovog društva?
ADILOVIĆ: Politička klima u BiH je takva kakva jeste i nju ne trebamo mnogo komentarisati. Smatramo da naša borba donosi nove plodove aktivizmu i ravnopravnosti. Jasni smo u našim ciljevima i zahtjevima, te od njih ne odustajemo ma kakva god politička klima u našoj državi bila. Smatramo da sve grupe građana_ki koji_e se nalaze trenutno na margini moraju da se ujedine i jasno kažu stop nasilju, diskriminaciji i guranju na margin.
FOKUS: Ko se u bh.društvu uopće bori za prava LGBTQ osoba i ko im daje podršku? Postoji li neka institucionalna pomoć za LGBTQ osobe da se izbore sa sveprisutnim stigmama i problemima?
ADILOVIĆ: U BiH postoji nekoliko nevladinih organizacija koje se bave pitanjima i pravima LGBTI+ osoba, posebno kroz zagovaranje i osiguravanje instuticionalne podrške. Mi smo sretni_e jer danas zahvaljujući radu ovih organizacija u nekoliko institucija imamo obučene i senzibilizirane za rad na ovim tematikama, koje su svakodnevno na usluzi LGBTI+ osobama koje se nađu u određenom problemu.
FOKUS: Koliko Bh.povorka ponosa ,kako predstojeća, tako protekle, a i buduće mogu uistinu doprinijeti podizanju svijesti o problemu, povećavanju vidljivosti LGBTQ osoba, njihovih svakodnevnih specifičnih problema sa kojima se susreću zbog svoje seksualne orijentacije i rodnih identiteta, te ostvarenju njihovih osnovnih ljudskih prava i sloboda?
ADILOVIĆ: Fokus povorke je uvijek bio, a uvijek će i ostati, LGBTI+ zajednica u BiH! Izlaskom u javnost, dobivanjem na vidljivosti jača se zajednica, te se pruža prilika identifikacije i shvaćanja da nisu sami_e. Shvaćanje da nismo sami_e i da postoji neko kao mi, te da nam taj neko može pružiti podršku vrlo često nam spašava živote. Vidljivost znači i edukacija velikog broja stanovništva, a što rezultira boljem javnom mjenju i smanjenju diskriminacije i nasilja. Povorka svaki dan donosi nove promjene i pobjede, neke od njih su stigle i sa ovom, neke od njih će stići tek za par godina, ali mi ne odustajemo od borbe jer znamo da će naši ponosni osmjesi jednog danas živjeti u ravnopravnom svijetu bez straha.