miodrag pantović
Napravljena demografska karta BiH: Dramatičan pad broja rođenih
Najugroženiji dijelovi su istočna Bosna i područje Bosanske i Cazinske krajine
Bosna i Hercegovina je demografski najugroženija država regiona, a razlika u broju rođenih 1990. godine u odnosu na 2022. govori o dramatičnoj situaciji u kojoj se nalazi.
Do zabrinjavajućih podataka, po kojima su 1990. godine u našoj zemlji rođene 66.964, a 2022. tek 26.539 beba, došao je pravnik Miodrag Pantović, masterant na Demografskom odsjeku Geografskog fakulteta u Beogradu, koji je uradio i kartu BiH s visokim procentima pada broja rođenih, na kojoj je najveći dio označen sumornom sivom ili tamnosivom bojom.
Ovaj podatak praktično znači da je u 2022. rođeno čak 40.425 beba manje nego 1990. godine.
Ilustracija stanja koje je započeto migracijama iz 80-tih godina
Ovi podaci samo su ilustracija stanja koje je započeto migracijama iz 80-tih godina prošlog stoljeća, nastavljeno etničkim čišćenjem tokom rata te potom mirnodopskim egzodusom stanovnika naše zemlje.
– Prema analizi Vitgenštajn centra iz Beča, BiH će, uz Albaniju, u narednim decenijama izgubiti najviše stanovnika. Postoje tri scenarija, od kojih najoptimističniji predviđa gubitak polovine stanovništva do 2060. u odnosu na 2010. godinu. Prema onom najnepovoljnijem, BiH će u narednih manje od četiri decenije ostati bez 73 posto ili tri četvrtine građana – kaže Pantović.
Federalno ministarstvo
Završeno prijavljivanje za pomoć EU: Evo koliko se građana FBiH prijavilo i gdje najviše
Njegov master rad vezan je za demografiju BiH, a tokom istraživanja je potvrdio da je najveći problem BiH iseljavanje. Kaže da je više od polovine ljudi rođenih u BiH danas izvan domovine.
– Najugroženiji dijelovi su istočna Bosna i područje Bosanske i Cazinske krajine. USK, područje Livanjskog kantona, odatle prema istoku, ali i dio koji ide prema srednjoj Bosni te Posavina. To su dijelovi koji su skoro prazni i vrlo je teško tu stanje popraviti. Posljednjih godina velike su migracije i iz Tuzlanskog kantona, pa osim većih centara – Sarajevo, Banja Luka, nešto Mostar i Bijeljina, ostatak države je u vrlo lošoj situaciji – ističe Pantović.
Pitanje je i kome će to sve ostati
Saglasan je s ocjenom da su borba za imovinu BiH, crtanja novih granica ili prijetnje novim sukobima besmisleni, jer je BiH u situaciji da nema ko da ratuje. Prestari smo i malobrojni za takve avanture.
– Vi imate neku retoriku koja pominje konflikt i rat, ali od toga nema ništa jer to su opustjeli krajevi. Pitanje je i kome će to sve ostati – kaže Miodrag Pantović.
