prof. dr. Lamija Tanović
Nakon završenog studija nastavnici su nedovoljno i neadekvatno opremljeni znanjem i vještinama
Pravilno alociranje ECTS bodova kroz sve nivoe studijskog programa (program,nastavnički modul, podmodul, predmeti) je slijedeći važan segment čiju smo metodologiju detaljno razradili predlažući kako se ECTS bodovi smisleno i ispravno alociraju od studijskog programa preko nastavničkog modula, podmodula do pojedinih predmeta
Projektna cjelina 1 u sklopu Projekta općeg obrazovanja – TABLA, koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i provodi Save the Children, bavi se inicijalnim obrazovanjem nastavnika u dva kantona FBiH, Sarajevskom i Hercegovačko-neretvanskom, kao i u Republici Srpskoj. Na tom prostoru postoji 5 javnih univerziteta (Univerzitet u Banja Luci, Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu) u okviru kojih je organizovano preko sedamdeset nastavničkih studijskih programa prvog ciklusa i skoro pedeset nastavničkih studijskih programa drugog ciklusa. Na četvrtom sastanku radne grupe za Projektnu cjelinu 1 održanom 12-13. januara 2021. predstavljeni su finalni rezultati rada ekspertske grupe te dokumenti koji će u toku februara 2021. biti finalizirani i predloženi ministarstvima obrazovanja, koja su još početkom projekta izrazila podršku projektnim ciljevima i aktivnostima. Ekspertnu grupu projekta TABLA ispred partnerske organizacije, Fondacija “Obrazovanje u akciji”, predvodi prof. dr. Lamija Tanović s kojom smo razgovarali o rezultatima u prvoj godini rada projekta:
Na koji način ste definisali prve korake i pristup projektnom zadatku?
Da bismo pravilno usmjerili naše istraživanje i naš rad, najprije smo istražili sadašnju situaciju obrazovanja budućih nastavnika na pomenutim univerzitetima. Napravili smo kvantitativnu i kvalitativnu analizu postojećih programa za obrazovanje nastavnika. Analizirali smo onaj dio studijskog programa kroz koji nastavnici dobijaju nastavničke kompetencije, tj. onaj dio studijskog programa koji sadrži tzv. PPDM predmete (Pedagogija, Psihologija, Didaktika i Metodika). Osnovni zaključak koji smo mogli izvući iz ovih analiza jeste veoma različita zastupljenost ovih predmeta i po obimu (broj časova i broj ECTS-a) i po sadržaju (u nekima je pristup gotovo isključivo teorijski, a neki imaju dobru orijentaciju prema primjeni ovih znanja).
Da bismo provjerili i potvrdili naše nalaze kroz gore pomenute analize, napravili smo anketu sa 350 nastavnika osnovnih i srednjih škola. Kroz pitanja smo provjerili koliko su zadovoljni sa onim što su naučili na PPDM predmetima i koliko im to znanje pomaže u njihovom radu sa učenicima. Analizirajući anketu potvrdili smo zaključke koje smo napravili nakon kvalitativne i kvantitativne analize nastavničkih studijskih programa. Oni se ukratko mogu svesti na tvrdnju: NAKON ZAVRŠENOG STUDIJA NASTAVNICI SU NEDOVOLJNO I NEADEKVATNO OPREMLJENI ZNANJEM I VJEŠTINAMA KOJE TRAŽI NJIHOV POSAO U UČIONICI.
Slijedeći korak u našem radu bilo je detaljno izučavanje nastavničkih kompetencija. Za kompetencije se kaže da su kombinacija znanja, primjene znanja, stavova i odgovornosti koje opisuju ishodi učenja na nivou obrazovnog programa. Pri tome smo akcenat stavili na vještine 21. vijeka, tzv. 4K kompetencije (kritičko mišljenje, komunikacija, kolaboracija i kreativnost) i STEM+A (integrativni pristup izučavanja prirodnih nauka, matematike, tehnologije i umjetnosti, istorije, jezika … i bazira se na povezivanju znanja iz ovih disciplina).
Spomenuli ste da je u toku projekta napravljeno dosta inovacija i koraka koji prevazilaze projektni zadatak?
U našem materijalu vrlo detaljno smo razradili digitalne kompetencije nastavnika, uzimajući u obzir rezultate ankete sa širom grupom nastavnika kroz koju ćemo procijeniti kvantitet i kvalitet upotrebe digitalnih tehnologija u nastavnom procesu. Da bi ove kompetencije adekvatno teoretski obradili bilo je neophodno, pored revidirane Bloomove taksonomije, uključiti i digitalnu Bloom-ovu taksonomiju, koja sadrži dodatne aktivne glagole i digitalne alate poput google (guglanje) i ishode učenja u programima predmeta modificirati prema glagolima digitalne taksonomije.
Jedna od važnih aktivnosti projekta TABLA, odnosno njegovog prvog dijela Inicijalnog obrazovanja nastavnika, je razvijanje standarda zanimanja i standarda kvalifikacije nastavnika. Standard kvalifikacije nastavnika bi se u pravilu trebao razvijati na osnovu propisanog standarda zanimanja nastavnika. Međutim, do sada ni na jednom nivou obrazovnih vlasti u BiH nisu propisani takvi standardi. Zato smo standard zanimanja i standard kvalifikacije nastavnika na ovom projektu razvijali koristeći dokumente iz dva značajna projekta u području obrazovanja u BiH: Standard kvalifikacije za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika na sveučilištima u Bosni i Hercegovini (rezultat projekta ENABLE) i Standardi za nastavničku profesiju (rezultat projekta Razvoj kvalifikacijskog okvira za opće obrazovanje), čiji su nosioci British Council, WYG i GYZ uz finansiranje Evropske unije.
Standard zanimanja i standard kvalifikacije nastavnika predloženi u ovom projektu nose radni naziv „Standard TABLA“, kako bi se lakše razlikovali od gore navedenih standarda. Oni nisu zamišljeni kao zamjena za gore navedene standarde, nego kao primjer njihovog prilagođavanja predmetnoj i kadrovskoj strukturi studijskih programa, u svrhu lakše implementacije. U tom kontekstu najveći iskorak i doprinos Standarda TABLA (a time i cijelog projekta) leži u činjenici da je kroz Standard TABLA prezentirana metodologija prilagođavanja i implementacije standarda zanimanja/kvalifikacije u studijske programe, koja se može primijeniti za bilo koji standard zanimanja/kvalifikacije i bilo koji studijski program, pa čak i one koji nisu povezani s nastavničkom profesijom.
Na koji način su obimni rezultati istraživanja formulisani u konkretan prijedlog?
Naš daljnji rad odnosi se na formiranje Nastavničkog modula (Zajednička jezgra nastavnih planova i programa nastavničkih studijskih programa) kao dijela studijskog programa koji se odnosi na stjecanje nastavničkih kompetencija. Predložili smo njegovu strukturu, podmodule i rasporedili ishode učenja iz TABLA standarda zanimanja i kvalifikacije nastavnika u odgovarajuće podmodule. Predložili smo metodologiju razrade ishoda učenja od nivoa diplome, preko nastavničkog modula, podmodula i predmeta. Odredili smo kako se ishodi učenja iz standarda implementiraju i spuštaju na niže nivoe, podmodule i predmete, tj. kako se izgrađuje nastavni plan i program studija, općenito.
Kao izuzetno važan segment našeg rada na modernizaciji inicijalnog obrazovanja na nastavničkim fakultetima naših univerziteta istaknuta je oblast inkluzije u najširem mogućem smislu. Kod izrade moduliranog studijskog programa, tj. prije izrade programa konkretnih predmeta, vrlo je važno bilo razraditi nastavne metode općenito, tj. naučiti kako učiti. Praćenje i vrijednovanje učeničkih postignuća bio je slijedeći važan segment koji smo obradili.
Pravilno alociranje ECTS bodova kroz sve nivoe studijskog programa (program,nastavnički modul, podmodul, predmeti) je slijedeći važan segment čiju smo metodologiju detaljno razradili predlažući kako se ECTS bodovi smisleno i ispravno alociraju od studijskog programa preko nastavničkog modula, podmodula do pojedinih predmeta.
Da bi naš rad na poboljšavanju inicijalnog obrazovanja nastavnika bio uspješan, trebalo je još istražiti sadašnji sistem izbornih predmeta na raznim nastavničkim fakultetima i razraditi pretpostavke izbornosti predmeta, tj. napraviti sistem izbornih gdje bi studenti mogli birati izborne predmete na nivou fakulteta/studijskog programa i univerziteta uz opis prednosti i izazova kod takvog sistema.
Proces implementacije standarda zanimanja/kvalifikacije u studijske programe nastavničkog smjera koji smo u ovom projektu detaljno razradili biće ključ za ispunjavanje jednog od veoma važnih kriterijuma za akreditaciju studijskih programa, što našem radu na ovom dijelu projekta TABLA daje poseban značaj.
Profesorica Tanović za kraj našeg razgovora ističe: „Sve naše aktivnosti na kraju jednogodišnjeg rada na PC1 projekta TABLA su se uklopile u jednu logičku smislenu priču u kojoj je svaki slijedeći korak slijedio iz prethodnog, a svi koji su sudjelovali u ovoj projektnoj cjelini formirali su kao rezultat materijal koji će bitno popraviti način na koji na našim univerzitetima obrazujemo nastavnike.“
Ciljevi projektne cjeline 1 TABLA projekta odnose se na pripremu usklađivanja nastavnih planova i programa, izradu novih modularnih studijskih programa i stručno usavršavanje univerzitetskih nastavnika – kao pretpostavku za iskorak u unapređenju obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini.