Nakon 24 godine od otmice u Štrpcima: Potvrđena optužnica protiv “osvetnika”

Viši sud u Beogradu saopćio je danas da je Krivično vanpretresno vijeće Odjeljenja za ratne zločine tog suda potvrdilo optužnicu protiv petorice pripadnika formacije “Osvetnici” Vojske Republike Srpske, za otmicu, mučenje i ubistvo 20 putnika, većinom Bošnjaka, 1993. godine iz voza u mjestu Štrpci, javlja Anadolu Agency (AA).

Sudsko vijeće je, kako je navedeno, donijelo rješenje kojim je potvrdilo optužnicu Tužilaštva za ratne zločine, podignutu protiv okrivljenih Gojka Lukića, Ljubiše Vasiljevića, Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Dragane Đekić, kojom se okrivljenima stavlja na teret izvršenje krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1 Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije u saizvršilaštvu u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije.

“Ispitujući optužnicu Tužilaštva za ratne zločine, krivično vanpretresno vijeće je stalo na stanovište da skup činjenica koje se navode u optužnici i proizlaze iz dokaza prikupljenih u predistražnom i istražnom postupku, neposredno potkrepljuju osnovanu sumnju da su okrivljeni učinili krivično delo koje im se stavlja na teret, na način kako je to opisano u navedenoj optužnici, te ujedno i opravdavaju podizanje optužbe u ovoj krivičnopravnoj stvari”, navedeno je iz Višeg suda u Beogradu.

Sud je, kako se ističe, izveo zaključak o postojanju opravdane sumnje kao materijalnog uslova za optuženje u konkretnom slučaju u odnosu na svaki od bitnih elemenata krivičnog djela i okrivljenih ponaosob, ocjenom svih dokaza pribavljenih tokom istražnog postupka.

Protiv ovog rješenja okrivljeni i njihovi branioci mogu izjaviti žalbu Apelacionom sudu u Beogradu, u roku od tri dana od dana prijema rešenja.

Prema ranijim izvještajima NVO pripadnici vojne formacije „Osvetnici“, koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića su 27. februara 1993. godine, iz voza broj 671 na pruzi Beograd – Bar, u stanici Štrpci u općini Rudo (BiH), izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (općina Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.

Za zločin u Štrpcima 2002. godine pravosnažno je na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora).

Saradnjom tužilaštava za ratne zločine Srbije i Bosne i Hercegovine, 5. decembra 2014. godine srbijanska policija je uhapsila pet osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin u Štrpcima. Na području Bosne i Hercegovine uhapšeno je deset osumnjičenih. U Srbiji, među uhapšenima za ratni zločin u Štrpcima, nalazi se i Gojko Lukić (1956), brat haškog osuđenika Milana Lukića.

Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade, i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.

U Srbiji, suđenje za slučaj otmice i ubistva u Štrpcima nije počelo jer je optužnica vraćana na dopunu, a članovi porodica žrtava nisu dobili status civilnih žrtava rata.

Kako se navodi u optužnici, od 20 otetih, 18 je bilo bošnjačke nacionalnosti, uglavnom s područja Sandžaka, državljana tadašnje SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, jedna osoba je bila hrvatske nacionalnosti i jedna osoba arapskog porijekla.

Bivši srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević je, nakon hapšenja osumnjičenih, tada ocjenio da je zločin u Štrpcima „zataškavani državni zločin za koji je istraga 20 godina tapkala u mjestu“.

Žrtve zločina u Štrpcima su: Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938), Tomo Buzov (1940) i NN lice.

Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 17 godina. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine u selu Sjedača na obali jezera Perućac (rijeka Drina), a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine.

U Srbiji se od početka 2016. godine čeka imenovanje tužioca za ratne zločine. Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije je danas, nakon što je Vlada Srbije prethodno podnijela i proslijedila parlamentu na usvajanje, usvojio listu kandidata za izbor tužioca za ratne zločine.