Nakon velikih poplava u BiH bore se za mir i suživot među pripadnicima različitih religija

Udruženje građana „Fojničani“ je nastalo 2014. godine nakon elementarnih nepogoda koje su pogodile općinu Maglaj. Nastali su s ciljem da jedni drugima budu ruka spasa u teškim danima.

„Rijeka Bosna se izlila i poplavila je ovdje 30 kuća, jedna je bila totalno uništena, a okolo su bila klizišta. I u momentu kada smo vidjeli da je cijeli grad, odnosno cijela općina nastradala u poplavama, shvatili smo da se moramo okrenuti sami sebi i da ne možemo očekivati pomoć od općinskih struktura, budući da je veliki broj ljudi nastradao“, rekao je za Anadolu Agency (AA) Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana „Fojničani“.

Za Fojnicu kod Maglaja nije rijedak slučaj da se ljudi okreću volonterizmu.

Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana „Fojničani“

„Mi imamo sreću da je Fojnica poznata po aktivistima, volonterima. Imali smo pomoć od volontera širom Bosne i Hercegovine. Ovdje su bili ljudi iz Posušja, iz Travnika, iz skoro svih krajeva Bosne i Hercegovine. I upravo taj duh volonterizam se očuvao do današnjeg dana“, nastavlja Šupuković.

Jedan od osnivača ovog udruženja je i današnji predsjednik UG „Fojničani“, volonter Goran Antunović.

„Volonterizam sam po sebi je nešto što je ovdje oduvijek bilo zastupljeno. U ovom našem mjestu mi smo oduvijek bili skloni tim nekim radnim akcijama, pa grupisanju omladinaca u nekadašnja prošla vremena do dana današnjeg, gdje jednostavno hoćemo unaprijediti svoju zajednicu, da živimo u ljepšem i mirnijem kraju“, navodi Antunović.

Goran Antunović

Bez volonterizma nema napretka u zajednici, jedna je od vodilja ovog udruženja.

„Većina ljudi pokušava naplatiti svaki svoj korak, svaki svoj rad, međutim volonterizam je nešto što pomjera granice naprijed i što tjera ljude da učine nešto. A, zadovoljstvo koje se poslije toga osjeti je vrijednije od bilo kojeg novca koje se može dobiti“, dodaje sekretar UG „Fojničani“ Šupuković.

Jedan od ciljeva njihovog rada jest i očuvanje životne sredine. A, tu se nisu usredotočili samo na svoju općinu. Naprotiv, potpisali su memorandume za projekat EKO HUB Maglaj sa četiri općine Zavidovići, Usora, Žepče i Maglaj.

„EKO HUB Maglaj se prvenstveno bavi očuvanjem prirode i zaštitom okoliša na području ove četiri općine, međutim već sada razmišljamo o budućnosti i s kolegama iz Centra za promociju civilnog društva iz Sarajeva planiramo dugoročnu strategiju, da ti EKO HUB-ovi prerastu u samoodržive organizacije prepoznatljive ne samo u očuvanju okoliša nego i u promociji ekološkog turizma. Ono što kratkoročno želimo jest da probudimo građanski aktivizam, da probudimo ljude, da ljudi napokon shvate da se moraju okrenuti sami sebi isto kao što smo se mi okrenuli poplavi, tako da i oni moraju shvatiti da trebaju izaći na svoju cestu očistiti živicu, pokupiti smeće i da to neće uraditi niko drugi“, nastavlja Šupuković.

Posljednji projekat koji je još u toku je i šivenje hiljadu cekera na kojima piše „Mir počinje praštanjem“. A, preko stotinu volonterskih sati je dalo od sebe dvadesetak žena u okviru dugogodišnjeg projekat „Žene mira“.

„Ponosni smo što smo uspjeli okupiti jednu mješovitu grupu koja će svoj rad darivati svim vjernicima s jednom lijepom porukom koja kaže ‘Mir počinje praštanjem’, koja poziva na mir, oprost, na suživot i toleranciju. Ta će se poruka proširiti putem vjerskih objekata vjernicima u Maglaju, Žepču i Sarajevu“, ističe Šupuković.

Ljubica Tirić je u ovom udruženju od samog početka. I nju je situacija u kojoj se prije sedam godina našla ova općina podstakla da uradi nešto i za sebe i za svoju zajednicu.

Ljubica Tirić je u ovom udruženju od samog početka

„Meni su najbolje aktivnosti koje imamo kroz ‘Žene mira’, ustvari sve koje smo dosad imali. Ova zadnja je šivanje ovih tisuću cekera, ali imali smo i pretprošle godine jako lijepe akcije sa ženama, edukacije, baš smo se lijepo družili. Dakle, učili smo, sve vrijeme se educira i uči. A, ujedno se kroz ovo druženje i pokušava implementirati mir, dakle mir među religijama, međunacionalni što, uglavnom, žene i mogu postići, prije negoli muškarci“, ističe Ljubica Tirić, članica Upravnog odbora UG „Fojničani“.

Mufida Hrnjičić je jedna od najaktivnijih članica ovog udruženja. Najdraže joj je, kaže, druženje kojeg ovdje ne manjka.

„Ovo mi je najdraže bilo, ovo šivenje platnenih cekera. Naučila sam, što se kaže, nisam znala ni konac u iglu uditi, međutim imali smo ženu koja nas je učila i naučila. I tako smo sašili tih hiljadu cekera. Znate šta, drago mi je bilo što sam naučila, a i druženje sa ženama opušta te, fino nam je, super nam je bilo“, naglašava ona.

Ističu kako najveću finansijsku podršku dobijaju kroz projekte koji dolaze iz zemalja Evropske unije. A, ni nagrade za sedmogodišnji rad nisu izostale.

„Kroz naš aktivizam to je prepoznato i tokom jedne godine smo slali sve ono što smo radili i na kraju nas je Američka ambasada nagradila certifikatom kvalitete koji kaže da smo mi organizacija koja promiče multikulturalnost, volonterizam i inkluzivnost. U tom smislu smo ovdje u mjestu Fojnica prošle godine otvorili jedan centar za socijalnu inkluziju. I to je prvi centar u Bosni i Hercegovini takve vrste“, kaže Davor Šupuković.

Mnogo je projekata iza ovog udruženja, ali svi su saglasni da je jedan od najvažnijih „Fojnički susreti“ na kojem se ljeti okupljaju svi oni koji tada budu u blizini ovog mjesta te na taj način promovišu ovu ruralnu sredinu. S jednim ciljem. Pomirenje.

„Mi smo udruženje koje se, između ostalog, bavi i pomirenjem, budući da smo na području koje je bilo pogođeno ratom, gdje su ljudi međusobno ratovali. Jako nam je bitno da očuvamo to međuetničko povjerenje, da ojačamo tu koheziju, da ljudi upoznaju jedni druge, da se vrate svojim starim i dobrim navikama“, zaključuje Šupuković priču o ovom udruženju.