Nakon nesreće na Bjelašnici
Stranačka zapošljavanja dovela ZOI'84 na rub poslovanja
Žurnal iz dobro pouzdanog izvora saznaje da je trenutno rukovodstvo ZOI’84 spremno uhvatiti se u koštac sa dugogodišnjim problemima, ali su im ruke vezane zbog toga što se pojedini radnici, koji su i doveli firmu u ovo stanje, stranački štite
Nesreća na Bjelašnici, u kojoj je teško povrijeđen sedmogodišnji dječak, na površinu je izbacila stare, već pomalo zaboravljene, probleme sa skijalištima koji se nalaze pod rukovodstvom KJP ZOI'84 Olimpijski centar Sarajevo. Zbog ove nesreće, podnesene su dvije krivične prijave – jedna protiv ZOI-ja i druga protiv mladića koji je na ski stazi naletio na dječaka, piše Žurnal.
Ovo nam u MUP-u nisu mogli i zvanično potvrditi, navodeći samo da će po nalogu dežurnog tužioca sav prikupljeni materijal biti dostavljen nadležnoj inspekciji na dalje postupanje.
Brzina i nedostatak obilježja
Zbog haotičnog stanja na skijalištima, na Bjelašnici i Igmanu ubuduće će biti i Specijalna jedinica MUP-a KS kako bi pokušali dovesti u red situaciju i smanjiti broj nesreća.
Također, saznajemo da je trenutno rukovodstvo ZOI’84 spremno uhvatiti se u koštac sa dugogodišnjim problemima, ali su im trenutno ruke vezane zbog pojedinih uposlenika koji godinama svojim neradom štete firmi, ali im se ne može stati ukraj jer su “stranački zaštićeni”.
Neki od osnovnih problema na koje dugogodišnji skijaši i korisnici usluga ZOI’84 ukazuju su neodgovorno ponašanje pojedinih skijaša, ali i nedostatak adekvatnih obilježja na stazama.
„Bjelašnica ne ispunjava sve uslove iz Zakona o javnim skijalištima. Na mjestu gdje se spajaju dvije staze mora stajati upozorenje, što na ski stazama na Bjelašnici nema, kao što nema ni narandžastih obloga oko stubova“, tvrdi jedan Žurnalov sagovornik.
U članu 9. Zakona o javnim skijalištima stoji da „ski staze na skijalištu moraju biti široke, pregledne, sa nagibom i visinskom razlikom i pripremljene tako da na njima nema rupa, vrtača, kamenih kompleksa ili drugih opasnih mjesta.
U istom Zakonu se, između ostalog, navodi i da opasna mjesta na ski stazi, kao što su krivine, ukrštanje staza, veće strmine, objekti i mjesta gdje se izvode radovi, moraju biti posebno obilježena i osigurana ogradama za usmjerenje, zaštitnim ogradama ili mrežama, oblogama protiv udaraca i sličnim sredstvima zaštite.
Sagovornik Žurnala kaže da se na Bjelašnici ništa nije promijenilo od prije pet godina kada je njegov tada devetogodišnji sin pao sa sidra, na traci lifta. Nesreća se dogodila u martu 2015., a dvojica devetogodišnjaka su se zakačili za sidro, ali zbog neuređene i nepripremljene trake lifta, zapetljale su im se skije usljed čega su pali.
„Obojica su pali, s tim da se moj sin nakon pada, klizao niz padinu oko 200 metara, u nesvijesti. Srećom, izbjegao je stubove koji drže lift i koji su totalno nezaštićeni. Stubovi oko sebe moraju imati debelu spužvu, posebno na tom liftu jer je velika strmina, ili u najmanju ruku da je komplet trasa ograđena ogradom“, tvrdi naš sagovornik.
Njegov sin tada je zadobio potres mozga i napukla mu je ruka. Srećom, posljedice nisu ostale.
„Sreća je da se tada na tom mjestu zadesio i doktor, s kojim smo skijali, pa mu je pružio prvu pomoć. Došla je policija i pitali su me da li ću nekoga da tužim, rekao sam im da pričekaju dok vidim šta će mi biti sa djetetom, ali kasnije nisam tražio izvještaj sa uviđaja. Ne znam ni da li su ga radili, ni da li su mogli uraditi uviđaj, možda su samo od očevidaca uzeli izjave. Razgovarao sam sa advokatom, ali problem je što mi nemamo vještaka za skijalište, barem tada nije bio“, kaže naš sagovornik.
Ovaj dugogodišnji skijaš kaže da voli Bjelašnicu, ali da se što se tiče uslova ništa nije promijenilo još od 1999.
„Ono gore je klasični nemar. Kod njih je po principu „pusti ih, neka idu, pa šta bude“. Sve je prepušteno slučaju. I kada ima, i kada nema snijega gore se moraju neke osnovne sigurnosne mjere ispoštovati. Kada snijeg nabacuju topovima, ne nabace ga dovoljno, samo pokriju zemlju i kamen i onda skijaši padaju, lome se“, tvrdi naš sagovornik, koji je istovremeno izrazio sumnju u redoviti servis ski liftova.
Podcrtao je i činjenicu da na Bjelašnici nema uslova ni za djecu koja treniraju skijanje, te da bi im se trebala u tu svrhu obezbijediti posebna staza.
ZOI'84 je na svojoj službenoj Facebook stranici, prije nekoliko dana, objavio video uz poziv svim ljubiteljima zimskih sporotva da se sami uvjere u vještine ekipe na uređenju staza. Skijaši s kojima smo razgovarali ne poriču činjenicu da je uređenje staza ove godine mnogo bolje u odnosu na ranije, ali istovremeno naglašavaju, da je potrebno da se na određenim dionicama ski staza postave odgovarajući znakovi poput onog za „obavezno usporavanje na stazi“.
Naš drugi sagovornik se osvrnuo i na ski liftove, navodeći da su ove godine u odnosu na prošlu u nešto boljem stanju.
„S kolegom sam bio na K1 stazi, i na početnoj stanici, pukao je konop i obojica smo pali na leđa. Nismo se povrijedili, ali taj iznenadni pad je bio šok za nas. Ti konopi su promijenjeni. Sidra koja nisu bila kvalitetna ove godine su promijenjena.“, dodao je ovaj skijaš.
S ciljem poboljšanja uslova na Bjelašnici i Igmanu, prije nekoliko godina oformljena je neformalna grupa građana Inicijativa za Bjelašnicu i Igman, koji su prošle godine, nakon analize i diskusije sa menadžmentom JP ZOI'84, prema Vladi KS uputili dokument sa prijedlogom realno izvodivih aktivnosti u 2020. godini.
Tržišno-turistički inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS su u ski sezoni 2019./2020., u postupku inspekcijskog nadzora nad radom KJP ZOI’84, organizaciona jedinica Ski centar Bjelašnica-Igman, izvršili pet inspekcijskih nadzora.
“Izdata su dva prekršajna naloga u ukupnom novčanom iznosu od 1.800 KM, odnosno 1.500KM za pravno lice i 300 KM za odgovorno lice, a donesena su i tri rješenja za otklanjanje utvrđenih nedostataka”, kažu u inspekciji. Napominju da su donesena rješenja do sada djelimično izvršena, s obzirom da provedbeni akti, koji se odnose na signalizaciju i polaganje ispita za redara, nisu još doneseni.
Neisplaćena dugovanja
ZOI'84 već odavno grca u problemima. Prisjetimo se 2014. kada su radnici stupili u generalni štrajk zahtijevajući isplatu 10 zaostalih plata i uplata doprinosa i zdravstvenog osiguranja koji im nisu uplaćivani više od dvije godine, a o čemu je Žurnal tada izvještavao.
Javio nam se jedan bivši uposlenik ovog preduzeća naglašavajući da joj ZOI'84 nikada nije isplatio dugovanja.
„Radnici koji su ostali i dalje u ZOI-ju, koliko je meni poznato, isplaćeni su u ratama, dok smo mi koji smo napustili tu firmu diskriminisani, jer nam i pored njihove obaveze da to riješe, nikada nisu isplaćena dugovanja“, kaže ovaj uposlenik.
Saznajemo da se radi o dugu oko šest do sedam hiljada po radniku, a radnika koji više ne rade u ZOI'84, a preduzeće im duguje sredstva ima oko 20-ak.
Postoji i zaključak koji je otišao prema Nadzornom odboru da je njihova obaveza da isplati sve radnike.
Zapošljavanja po stranačkoj liniji
Kenan Magoda je na mjestu direktora ZOI'84 bio 11 mjeseci i kaže nam da je za to vrijeme pokušao da detektuje probleme. On je još u to vrijeme otvoreno govorio o tome da je ZOI'84 oštećen za višemilionski iznos jer je novac završavao na privatnim, umjesto na računima preduzeća.
„Na početku mandata sam rekao da je praksa podjele godišnjih karata završena i samim tim je rezultiralo da smo prodali preko hiljadu godišnjih karata više nego moj prethodnik. Prosječna cijena godišnje karte je 400 KM. To je cirka 400 hiljada maraka što smo dobili prihoda i pored teške sezone prošle godine, kada govorimo o snježnom prekrivaču“, tvrdi Magoda. On naglašava da su uspjeli da smanje curenje novca, ali ne i da zaustave u potpunosti.
„Glazeri su stari 10 godina, i na osnovu njih se izdaju karte koje omogućavaju razne malverzacije. Jedna od stvari koje sam ukinuo su tačkice, i to je bila neatraktivna odluka, ali ukoliko želite dobro firmi odluke se moraju donositi. Upravo su se na tačkicama vršile malverzacije, nije bilo kontrole naplate tih karata i tu su se slijevale ogromne pare. I to je jedan od rasta prihoda prošle godine. Vidim da su to vratili, na zadovoljstvo pojedinih radnika. A, siguran sam da ima i radnika koji bi voljeli da postoje zakonski okviri“, dodao je Magoda.
Problem ZOI-ija su, kaže Magoda, uposlenici na Bjelašnici od kojih pola ne zna da skija.
„To je uhljebljavanje raznog kadra koji su stranačkim pritiscima zaposleni u ZOI. Nije prirodno da ljudi koji rade na planini ne znaju skijati. Vi kao direktor ne možete oformiti tim redara na stazama što Zakon o skijalištima na nivou KS i na nivou FBiH zahtjeva da se na početku svake sezone prijave redari. Da li je ZOI ove godine uradio ne znam, ali znam da sam ja sa Inspektoratom rada pokrenuo proceduru i da smo prošle godine imali redare sa licencama“, dodao je Magoda.
Bez odgovora
ZOI'84 smo poslali dva upita na službene mejlove s pitanjima da li ispunjavaju sve uslove iz Zakona o javnim skijalištima, te da pojasne koliko često servisiraju ski liftove.
S obzirom na to da u slučaju nesreća na ski stazi, shodno zakonskim ovlaštenjima, postupak uviđaja provodi redarska služba Ski centra ZOI'84, pitali smo ih da li nakon posljednje nesreće na Bjelašnici obavili uviđaj,
Također, pitali smo da li će ZOI’84 ispuniti i obaveze prema bivšim radnicima preduzeća, ali odgovore do zaključenja ovog teksta nismo dobili.
Ipak, saznajemo, da bi trebali u narednim danima konačno početi sa postavljanjem adekvatnih znakova upozorenja i zaštitnih ograda.
Javne nabavke
U bazi javnih nabavki, na web stranici ZOI’84, između ostalog navodi se nabavka ležaja u dva navrata, 1. 10. i 11. 12. 2020. (direktni sporazum, ugovor potpisan sa firmom FIBEX d.o.o., ukupna vrijednost realizovanog ugovora sa PDV-om je u prvom slučaju 3.799 KM, a u drugom 2445,30 KM) – faza ugovaranje i realizacija), visokotlačani perač na hladnu vodu (direktni sporazum, ugovor sklopljen sa Manko Velemotor d.o.o. , vrijednog potpisanog ugovora 1251 KM), nabavka nepromočive obuće (direktni sporazum, ugovor sklopljen sa Bracom, vrijednost 7007,83 KM, najam multifukcionalnog uređaja za kopiranje i skeniranje (ugovor sa Racional d.o.o., 1495,26 KM), nabavka dijelova za lift na električni pogon za vertikalni prevoz osoba u zgradi u ulici Branilaca Sarajeva 21 (ugovor sa DVG-ALM COMPANY d.o.o. Sarajevo, 6768, 86 KM).