Nakon 12 godina čekanja Mostar u znaku kampanje za lokalne izbore

Ulice i trgovi Mostara nakon 12 godina dočekali su predizborne plakate s likovima kandidata za gradsku vlast.

Priča o Mostaru, izborima u ovom gradu ili ukratko suspenziji demokratije koja je trajala cijelih 12 godina, poznata je svima u ovoj zemlji, a mnogima i izvan nje.

Iza Mostaraca je niz propalih pregovora, Bog zna koliko javnih okupljanja i performansa na kojima je iskazivano nezadovoljstvo, mnogo javnih tribina i na koncu tužba protiv Bosne i Hercegovine od strane građanke Irme Baralija, koja je vjerovatno bila i presudna da vladajući HDZ BiH i SDA postignu dogovor o izmjeni izbornih pravila za Grad Mostar, koji je Parlamentarnoj skupštini BiH bio prihvatljiv, a istovremeno i u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH o jednakosti glasa svih građana ovog grada, što je prethodno bilo narušeno i zbog čega od 2008. Mostar nije imao lokalne izbore.

Predsjednik Izborne komisije Grada Mostara Hilmo Đidelija rekao je za Anadolu Agency (AA) da je ova komisija do sada uradila svoj dio posla, te da je sve spremno za kampanju.

Svi politički subjekti prije dva dana su u Gradskoj vijećnici potpisali kodeks ponašanja tokom kampanje, a Đidelija vjeruje kako će ona biti fer, te kako neće biti potrebe za bilo kakve sankcije prema bilo kome.

“Gradska izborna komisija spremna je za kampanju i lokalne izbore. U slučaju potrebe ćemo reagovati u skladu sa zakonom“, najavio je Đidelija.

Još od dana kada je Centralna izborna komisija donijela odluku da se Mostar izdvoji od ostalih izbornih jedinica u BiH, postalo je jasno da će izbori u ovom gradu biti pod većom prismotrom kako posmatrača koje će angažovati subjekti učesnici u izbornoj utrci, tako i od strane međunarodnih institucija i Koalicije “Pod lupom”.

“Sigurno je da će kompletna pažnja javnosti tog dana biti usmjerena ka Mostaru, jer ćemo uslovno rečeno toga dana, biti sami. Politički subjekti koji će uzeti učešće na izborima imat će svoje posmatrače, a tu su i civilni sektor, kao i posmatrači OSCE-a. I oni će na svim mjestima također imati svoje posmatrače. Najavljeno je i kako će se posmatrači smjenjivati, dakle izbjeći će se cjelodnevna posmatranja za pojedince u kojima na kraju procesa obično popušta koncentracija. Očekujemo punu pažnju svih“, navodi Đidelija.

Za sad je Gradska izborna komisija u malom problemu sa prostorima u kojim će se organizovati izborni proces, ali predsjednik vjeruje kako će se i za to iznaći rješenje.

“Problem je što je nemoguće obezbijediti prostore adekvatne za najavljeni broj posmatrača. Ukoliko svi prijavljeni subjekti na svakom biračkom mjestu budu imali posmatrače, onda bi nam trebali veliki prostori za sva biračka mjesta, što je nemoguće organizovati. Kažem ‘veliki prostori’ zbog instrukcija koje se odnose na pandemiju koronavirusa. Posebno će teško biti u ruralnim dijelovima, gdje recimo ne postoje fiskulturne sale ili slični prostori“, dodaje Đidelija.

Stranke opozicije u Mostaru ranije su izrazile nezadovoljstvo s prijavom na izbore političkih subjekata koji nemaju svoje organizacije u ovom gradu. Postoji, tvrde, opravdana sumnja da se iza ovih stranaka kriju pojedinci iz vladajućih, a sve s ciljem većeg prostora za imenovanja više članova biračkih odbora koji bi bilo naklonjeni vladajućima.

“Sve prijave koje smo dosad dobili proslijedili smo Centralnoj izbornoj komisiji. Bilo je primjedbi i prigovora, jer su pojedinci smatrali da su povrijeđena povrijeđena njihova određena prava. Zaprimili smo takva dva ili tri prigovora. Vidjet ćemo kakve odluke će po tom pitanju donijeti CIK“, dodaje Đidelija.

Svi politički subjekti koji su zalijepili plakate na javnim površinama obavezali su se da će po okončanju izbora iste ukloniti. Nakon izbora svoj dio posla raditi će i nadležne inspekcije. GIK je posljednjih dana uoči kampanje imenovao 150 biračkih odbora u kojima je zadovoljena nacionalna, spolna i politička struktura. Pravo glasa na izborima u Mostaru ima nešto više od stotinu hiljada birača, koji će moći glasati na 150 birališta. Jedno biračko mjesto predviđeno je za nepotvrđene glasačke listiće, a na terenu će djelovati redovni mobilni timovi, kao i takozvani COVID timovi. Broj COVID timova zavisit će od broja birača u izolaciji na dan izbora, dok će vjerovatno djelovati tri mobilna tima – jedan za ustanove, te dva za kuće i stanove.

Podsjetimo, gradonačelnik Mostara bira se u Gradskom vijeću, koje će brojati ukupno 35 gradskih vijećnika. Predsjedavajući Vijeća i gradonačelnik ne mogu biti osobe iz reda istog konstitutivnog naroda. Vijeće ne može brojati više od 15 pripadnika jednog konstitutivnog naroda, niti manje od četiri. Minimalno jedan gradski vijećenik mora biti iz reda ostalih. Vijećnici se biraju iz šest izbornih jedinica – odnosno sa šest gradskih područja (nekadašnje općine), te sa takozvane gradske liste.

Aktualni gradonačelnik je Ljubo Bešlić iz HDZ-a BiH. Učešće na izborima uzet će i osam nezavisnih kandidata.