Nakaš: Vlast se danas ne odnosi primjereno prema tekovinama ZAVNOBIH-a

Da nije bilo temelja u Mrkonjić Gradu 1943. godine danas ne bi bilo državnosti Bosne i Hercegovine. To je činjenica koju ne može niko izbrisati, govori u intervjuu za BHRT  član Upravnog odbora Saveza antifašista i boraca narodno oslobodilačkog rata (SABNOR) BiH Bakir Nakaš.

Odnos današnje vlasti prema odlukama ZAVNOBIH-a je negativan, kaže dr. Nakaš i dodaje da bi se puno više pažnje trebalo posvetiti tekovinama koje su dale jedan solidan period od preko 50 godina života u zajednici koja je tada bila jugoslovenska i zajednici koja je tada bila Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina.

„Nažalost, danas smo u situaciji da ljudi zaboravljaju te vrijednosti i potiskuju ih, stvarajući neke nove elemente, gradeći neke nove zajednice, neke nove prijedloge što je u suprotnosti sa tekovinama i Rezolucijom ZAVNOBIH-a iz Mrkonjić Grada“, govori za BHRT Bakir Nakaš.

Zašto fašisti postaju antifašisti?

Antifašista Bakir Nakaš upozorava da danas imamo situaciju da se antifašizam pripisuje i onim organizacijama koje su tokom Drugog svjetskog rata bile na strani fašističke i nacističke Njemačke i njenih saveznika. Ustaški i četnički pokret pokušavaju se staviti na jednak nivo antifašizma kao što je bio partizanski pokret.

„Bilo bi jako bitno da se zaustave takva djelovanja u kojima se negiraju stvarne vrijednosti antifašističke borbe. Ako uđemo u historijske dokumente koji govore o onima koji su se borili na strani antifašističke koalicije naći ćemo da je Josip Broz Tito jedan od pet državnika koji je bio vodeći u toj borbi. To znači da SABNOR, SUBNOR i Savez boraca NOR-a apsolutno ima privilegiju da baštini tradiciju antifašističke borbe, a neobično bi bilo danas imati situaciju da se oni koji su bili na strani fašističke Njemačke postavljaju u ravnopravan položaj sa antifašistima“, smatra Bakir Nakaš.

To izjednačavanje dopustili su, kako vjeruje dr. Nakaš međunarodna zajednica i međunarodni antifašistički pokret u Evropi koji nemaju osjećaja za sva dešavanja u Srbiji i Hrvatskoj, i ne osuđuju ono što se tamo dešava.

„Ono što danas smeta je da taj pasivan odnos međunarodne zajednice i međunarodnog antifašističkog pokreta na nivou Evrope i svijeta rezultira time da će fašizam pokucati i na njihova vrata. Fašizam je pokucao na vrata u Srbiji, u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini i mi ćemo morati preduzeti agresivnije i aktivnije mjere da taj fašizam zaustavimo“, kategoričan je jedan od lidera SABNOR-a BiH Bakir Nakaš.

Vrijednosti ZAVNOBIH-a su izbrisane?

Bakir Nakaš smatra da su vladajuće stranke u BiH stvorile takve uvjete, takve zakone i takve odnose u kojima su jednostavno izbrisali vrijednosti ZAVNOBIH-a kao da nikada nisu ni postojale. To su poslije slijedili i mediji.

„Imamo potpuno izbačen antifašizam iz obrazovnog sistema. Imamo gotovo potpuno potisnut sindikalni pokret, kao pokret koji omogućava djelovanje radničke klase i stvaranje uvjeta za kvalitetniji život. Imate medije koji potpadaju pod režimski uticaj i jako je mali broj onih medija koji su glasni i jasni i koji se suprotstavljaju jednom takvom djelovanju unutar društva“, ističe Nakaš.

Ipak, on iznosi saznanja da su mladi sve više razočarani djelovanjem sadašnjih vladajućih struktura jer su rezultati njihovog djelovanja takvi da oni nakon završenog školovanja imaju otvorena vrata da idu u inostranstvo, umjesto da zarađuju za život u Bosni i Hercegovini. Nakaš apelira da bi bilo vrlo korisno da se danas uzme u obzir u razmatranje da ZAVNOBIH bude jedan od početnih elemenata izgradnje novog odnosa unutar BiH.

Zašto su antifašisti tiši od revizionista?

Nakaš prihvata kritiku prema kojoj su antifašisti danas tiši od revizionista, ali to dijelom pravda da su ovi prvi previše vremena proveli u situaciji kada nisu imali potrebe da se eksponiraju i dokazuju svoje antifašističke vrijednosti. A onda su naglo otvorena vrata revizionizma, počelo se sa prekrajanjem historijskih činjenica, dok je pravovremena reakcija je izostala.

„Mi smo pokušali putem djelovanja kroz Parlamentarnu skupštinu da donesemo određene zakone i određene propise, da donesemo Zakon o zabrani veličanja fašističkih i neofašističkih organizacija, da donesemo Zakon o zabrani djelovanja neofašističkih i fašističkih organizacija, ali na žalost u tome nismo uspjeli. Nismo uspjeli zato što vladajuće stranke apsolutno nisu na toj strani i ne žele da prihvate da se vrijednosti antifašizma i antifašističke borbe moraju ugraditi i u današnje zakone i dovesti ljude u situaciju da ne mogu veličati ratne zločince iz perioda 41. – 45. i iz perioda 91.-95.“, govori za intervju „Jedan“ Bakir Nakaš.

Drugi razlog za nepravovremeno djelovanje Nakaš vidi u entitetskoj podijeljenosti antifašista. Smatra da kada bi bilo drukčije, bilo bi više mogućnosti za zajedničko djelovanje i glas antifašista bi tada bio jači.

INTERVJU „JEDAN“ POGLEDAJTE VEČERAS OD 20 SATI NA PROGRAMU BHT1