Najveća reforma u BiH: Udar na javnu upravu, prodaju se i elektroprivrede?!

Reforme socijalnih davanja i zakona o radu, smanjenje plata i zaustavljanje novog zapošljavanja u javnom sektoru, donošenje novih poreskih zakona, ukidanje partijskog funkcionisanja javnog sektora, samo su neke od mjera koje su entitetske vlade i Savjet ministara pripremile u okviru reformske agende, pišu nezavisne.com.

Borba protiv korupcije kroz novu reformu pravosuđa, destimulisanje prijevremenog penzionisanja i ograničavanje važenja kolektivnih ugovora, takođe su neke od mjera u okviru reformske agende na koju smo se obavezali pred EU i stranim finansijskim institucijama.

Ključne mjere

Naime, na sutrašnjoj sjednici Savjeta ministara naći će se nacrt agende, čije najzanimljivije dijelove “Nezavisne” ekskluzivno objavljuju, koji bi u četvrtak trebalo da bude predstavljen Johanesu Hanu, evropskom komesaru za proširenje, prilikom njegove posjete Sarajevu.

[quote_box_right]Oblasti koje se reformišu:
*Javne finansije
*Tržište rada
*Socijalna, zdravstvena zaštita i penzije
*Poslovno okruženje
*Pravosudni sistem
*Javna preduzeća i javna uprava[/quote_box_right]

Osim pomenutih, zanimljive su i mjere koje predviđaju restrukturiranje željeznica i rudnika, ali i izrađivanje planova za privatizaciju elektroprivreda. Kroz planove o potpuno novoj reformi sudskog sistema, koja je planirana za period do 2018. godine, predviđene su mjere prevencije korupcije i sukoba interesa u sudstvu, poboljšanje kriterijuma za imenovanja i jačanje odgovornosti i disciplinskih mehanizama.

Dokument je napisan u 14 tačaka, sadrži objedinjene mjere entitetskih vlada i Savjeta ministara, a podijeljen je na nekoliko oblasti, i to: Javne finansije, Poslovna klima i konkurentnost, Tržište rada, Reforma socijalne zaštite i penzija, Vladavina zakona i Reforma javne uprave. U dijelu poreske reforme nije predviđeno uvođenje diferencirane stope PDV-a, ali je zato predviđeno stavljanje spoljnog duga pod kontrolu kroz realnije planiranje fiskalnog okvira zasnovanog na racionalizaciji i štednji.

Socijalne politike

Najosjetljiviji dio odnosi se na socijalna pitanja, a mjere uključuju donošenje fleksibilnijih zakona o radu s ciljem smanjenja troškova rada i sive ekonomije radi poboljšanja konkurentnosti bh. privrede.

“Entitetske vlade će poboljšati nacrte svojih zakona o radu, uz pomoć osoblja Svjetske banke i MMF-a, kako bi se povećala fleksibilnost radnih uslova i omogućilo diferencirano određivanje plata na osnovu vještina, kvalifikacija, iskustva i izvršenja. Ostale razlike u zapošljavanju će biti smanjene. Kolektivni ugovori će biti vremenski vezani i granski kolektivni ugovori će se primjenjivati samo na ona preduzeća i radnike koji žele da pristupe tim ugovorima”, istaknuto je u dokumentu.

Cilj reformi socijalnih davanja i penzija je, kako je istaknuto, da socijalna politika bude u funkciji onih kojima je potrebna ili onih koji su je platili.

“Reforme će imati za cilj da podstaknu korisnike da budu aktivni učesnici u ekonomiji, a uz zaštitu i povećanje socijalne pomoći za one kojima je ona najpotrebnija”, ističe se.

Javni sektor

Najznačajnije mjere odnose se na strože uslove rada u javnom sektoru i stvaranje efikasnije i odgovornije javne službe, koje predviđaju ograničavanje zapošljavanja i zamrzavanje plata u javnom sektoru.

“Postoji potreba za snažniju reformu državne službe u zemlji. Svi nivoi vlasti će sastaviti nove zakone o državnim službenicima i zaposlenicima, uz pomoć Svjetske banke i SIGMA, da bi olakšali reformu javne uprave i uveli veću fleksibilnost radnih aranžmana. Ovi zakoni će biti usvojeni ubrzo nakon usvajanja novih entitetskih zakona o radu”, navedeno je u dokumentu.

To, između ostalog, uključuje i vremensko ograničenje kolektivnih ugovora u državnoj službi, uvođenje ocjenjivanja kandidata za zapošljavanje, ali i uvođenje testova kompetentnosti za postojeće radnike.

Mjere, takođe, uključuju smanjenje skrivenih dotacija i ostalih vidova pomoći za javna preduzeća, poboljšanje stečajnih procedura i rješavanje preduzeća koja već duže vremena nisu aktivna.

Poslovni ambijent

U dijelu popravljanja poslovnog ambijenta planiraju se novi zakoni o preduzećima i direktnim stranim ulaganjima, poboljšanje rada inspekcijskih organa, jačanje nacionalne kontrole kvaliteta i procedure usklađene s EU.

“Javna preduzeća će biti podijeljena na ona koja su održiva s manjim ili većim potrebama za rekonstruisanjem, i ona koja nisu, što će biti objavljeno. Ona će formirati osnovu za sveobuhvatno restrukturiranje i program privatizacije ili likvidacije u srednjoročnom periodu”, navedeno je u dokumentu.

Predviđena je bliska saradnja s EU i međunarodnim finansijskim institucijama na sprovođenju agende, uz precizne rokove izvještavanja Delegaciji EU o napretku.

“EU će tražiti da se pojasne i obrazlože bilo koja značajnija odstupanja od dogovorenog, tako da se napredak može redovno i jasno mjeriti, razumijevati i ocjenjivati”, navedeno je u 13. tački.