“Schmidt odigrao izvanrednu ulogu”: Šta je dogovoreno iza zatvorenih vrata?

Predstavnici vladajuće koalicije u BiH, odnosno SNSD-a, HDZ BiH i stranaka “trojke” sastali su se u četvrtak u Laktašima, a na tom sastanku postignut je važan iskorak o ključnim pitanjima na putu BiH ka EU.

Osim ove informacije iz saopštenja SNSD-a, u kome se navodi da je napravljen značajan iskorak po pitanju Izbornog zakona BiH i da će se on finalizovati tokom februara, mediji više nisu dobili nijedan detalj sa sastanka.

Na dnevnom redu “puno tema”

Ništa nije otkrio ni Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, koji je rekao da je sastanak bio “preslikan sa jednog sastanka iz augusta prošle godine”.

“Na dnevnom redu smo imali puno tema, a sve su bile u funkciji našeg statusa i kada su u pitanju evropske integracije, s ciljem da ispunimo svih 14 uslova koje su postavili pred nas”, poručio je Čović, dodajući da isti stav ima i kad je u pitanju upozorenje da će Christian Schmidt nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

“Ja sam sjeo s njim (Schmidtom) i rekao da ne vidim razlog da on donosi bilo kakvu odluku, pa ni oko tehničkih izmjena, niti da iko iz međunarodne zajednice potiče bilo koga na taj način. Oko svih stvari smo se manje-više dogovorili, sada to treba realizirati”, rekao je Čović.

Sa druge strane, kada je u pitanju “trojka”, jedini koji je odgovorio na novinarske pozive bio je Edin Forto, predsjednik Naše stranke, ali ni od njega nije se saznalo ništa.

“Saopštenje SNSD-a je zajednički sročeno”, kratko je poručio za Nezavisne novine.

Ipak, da ne bude potpuna tišina, pobrinula se Sabina Ćudić, njegova stranačka koleginica i poslanica u Predstavničkom domu PS BiH.

Objavljeni detalji

“Na dnevnom redu su bili državni budžet za 2024. godinu, evropski put i zakoni koje planiramo usvojiti kako bismo u martu imali sve razloge da očekujemo otvaranje pregovora”, pojasnila je Ćudić, koja je kazala da “ne misli da će se išta dešavati preko noći i da su rokovi koje su pojedini lideri spomenuli objektivno realni”.

Međutim, ono što političari nisu htjeli da otkriju javnosti, uspjeli su mediji.

“Avaz” je objavio detalje dogovora vladajuće koalicije, a prije svega to da se od Evropske komisije traži tačan, precizan datum za početak pregovora sa EU.

Ključ svega dogovorenog u četvrtak je da će ovaj paket dogovora biti moguće održati samo pod uslovom neuplitanja stranaca.

Evo šta je i dogovoreno.

Kada je u pitanju Izborni zakon BiH, prvo što je dogovoreno jeste da se u Domu naroda PS BiH glasa protiv zakona koji je usvojen u Predstavničkom domu PS BiH i da se on vrati u redovnu proceduru.

Mandat pripada stranci

Druga, i to vrlo zanimljiva stvar, jeste da vladajuća koalicija predlaže da izborni cenzus za lokalne izbore bude četiri posto, a za opšte pet posto.

“Mandat pripada stranci, izborne liste da budu zatvorene i ukidaju se preferencije. Za one koji odu sa izvršne funkcije, mogu se vratiti u zakonodavne organe”, piše u dokumentu.

Promjene su predložene i u izboru članova Predsjedništva BiH.

“Prijedlog je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava FBiH, za hrvatskog člana se mijenja na ranije predloženi način HDZ BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama može se definisati da se iz Republike Srpske bira ‘Srbin i ostali’, isto tako da se definiše i u FBiH kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani”, glasi zaključak u vezi sa ovim pitanjem.

Pored toga, dogovorene su i tehničke izmjene izbornog procesa.

“Obezbijediti softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića. Prvo ide glasačka kutija, pa skener, zbog zaštite privatnosti. Ako bude odstupanja broja izdatih listića i broja glasova, ponovo će se brojati, ako opet bude nepravilnosti, izbori se ponavljaju, birački odbori se mijenjaju i uz to će se predvidjeti da budu krivično odgovorni”, pojasnili su predstavnici većine.

Reforma Ustavnog suda BiH

Razgovarano je i o izboru nove Centralne izborne komisije (CIK) BiH, te je rečeno da nije prihvaćen prijedlog da CIK bira članove biračkih odbora, a pogotovo predsjednike biračkih odbora.

Iskorak je, čini se, napravljen i kad je u pitanju izbor sudija u Ustavnom sudu BiH.

“Do kraja aprila treba usvojiti reformu Ustavnog suda BiH na način da dvoje sudija bira Republika Srpska, četvoro sudija bira FBiH, a troje sudija da se bira u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dogovoreno je da se do kraja aprila donese Zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH”, zaključila je koalicija.

Dogovor je, kako stoje stvari, postignut i o raspodjeli sredstava iz UIO BiH po pitanju akciza, te sredstava iz RAK-a. Ono što nije dogovoreno, jeste pitanje Zakona o sudu BiH, jer je ostalo neslaganje sa sjedištem Apelacionog vijeća.

Za Envera Kazaza, političkog analitičara, uprkos šturom saopštenju iz Laktaša, stigle su dobre vijesti, ali da je ključnu ulogu odigrao visoki predstavnik.

Zatvorena vrata

“Može se reći da je gospodin Schmidt odigrao izvanrednu ulogu pritiskom na političare na državnom nivou. Njihov dogovor da će riješiti tehničke izmjene Izbornog zakona, a možda i nešto više što iz šturog saopštenja ne možemo znati, jedan je od najvažnijih napredaka prema članstvu u EU. ‘Trojka’ radi konstruktivno, a Dodik ostaje usamljen i izložen svim opasnostima od sankcija zapada. To bi mogao biti razlog zašto se ovako mekano ponašao nakon sastanka”, zaključio je Kazaz.

Sa sagovornike “Nezavisnih novina” u priči je sporno to što je sve ovo rađeno iza zatvorenih vrata, a na šta su nas, nažalost, navikli političari u BiH.

“Skrivanja od javnosti su potpuno neopravdana, a ovo znači da ili se pregovara o nečemu ‘velikom’ pa se pokušava izbjeći pritisak javnosti i opozicije, ili se fingira da je bilo dogovora kako bi se Schmidt odvratio od namjere da nametne izmjene zakona i posao prepusti predstavnicima naroda”, kaže novinar Slobodan Popadić.

Sa druge strane, Nebojša Tojagić, politički analitičar, podsjeća da su najčešće ovakvi dogovori bili osuđeni na propast.

“Volio bih da vjerujem da su se usaglasili o Izbornom zakonu i ključnim pitanjima u vezi sa pristupanjem EU. Volio bih, ali ne vjerujem. Manjkavost takvih sastanaka je što nema određenih koraka ko šta treba da uradi, a time nema ni obaveza, ni odgovornosti za eventualni neuspjeh”, smatra Tojagić.