Najezda čvoraka na jugu Hercegovine očiti je znak da se u prirodi nešto događa

Veličinom, odnosno brojnošću, jata čvoraka novina su juga Hercegovine proteklih jesenskih dana. Tako je još od polovine oktobra.

Ustvari, velika većina stanovništva nije ni znala o kakvim je pticama riječ jer pojava tako brojnih jata na ovim prostorima dosad nije viđena.

Zadržat će se ako bude toplo

Odgovor na pojavu nikad zabilježenog broja čvoraka u ovom dijelu Hercegovine novinari Večernjeg lista potražili su od Josipa Vekića, voditelja Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, inače inženjera lovstva i zaštite.

– To su čvorci. U posljednjih nekoliko godina bilježimo njihovu veću populaciju, čak ostaju i na gniježđenju. Ljudi to mogu primijetiti na krovovima, uvuku se pod krov, pod ciglu. Prije pet, šest godina bili su prava rijetkost, nisu se gnijezdili i ljeti bili kod nas, a posljednjih godinu, dvije sve ih je veći broj – konstatira inženjer Vekić govoreći o golemim jatima.

– U ovo jesensko doba čvorci se sele, migracije sa sjevera na jug su u toku. Poznati su po štetama koje naprave jer kada jato od nekoliko hiljada ptica sleti u vinograd ili voćnjak, malo šta ostane. Kod nas su ih vjerovatno zadržale košćele kojima se hrane. Vidljivi su, ne samo u velikim jatima nego i na električnim vodovima i višim stablima. Te su ptice na proputovanju na jug. Međutim, ako zima bude bez snježnih oborina, kod nas bi ih se mogao zadržati veći broj i tokom zime. To je ptica koja migrira iz Evrope, u prvom redu zbog nedostatka hrane. Hladnoća i snijeg ih ostavljaju bez hrane, a onda one ugibaju. Hoću reći, njima glavni problem nije zima, već nedostatak hrane koji ih tjera na jug – kaže inženjer Vekić.

Hrane se kukcima i voćem

Naravno, prva asocijacija na pojavu tako velikih jata za većinu nepoznatih ptica jesu danas sve vidljivije klimatske promjene, o kojima se mnogo priča, a malo zna. Potvrđuje to i inženjer Vekić.

– Šta je posrijedi, još uvijek ne možemo tvrditi, ali očito je da se u prirodi nešto događa. Već po činjenici da se čvorci sada u većem broju gnijezde kod nas, odnosno postali su ptice stanarice, što ranije nije bio slučaj, promjene su očite. No, jesu li u pitanju promjene migracijskih puteva, lakši dolazak do hrane ili nešto treće, zasad je još nepoznanica – zaključuje voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato.

Uglavnom, problem će biti ako čvorci, poznati kao prave izjelice, dođu ranije dok su vinogradi neobrani, tada bi se mogle bilježiti i znatnije štete.

Inače, čvorak je ptica veličine 20-ak cm, težine od 80 do 90 grama, koja tokom godine mijenja boju perja. Hrani se kukcima, puževima, ali i raznim voćem – trešnjama, grožđem, šumskim plodovima. Često imitiraju glasanje ptica iz svoje okolicn, ali i lajanje pasa, zvuk kosilice, a danas i mobitela.