Najavljena najveća izborna prevara od rata: Koliko je realna i šta da očekuju građani?

Pojedini politički krugovi u proteklim su danima upozorili da nas 7. oktobra očekuje najveća i najmasovnija izborna prevara od rata.

O tome koliko je to zaista realno, s obzirom da u proteklim sedmicama jesu zabilježene i potvrđene određene neregularnosti, te šta mogu očekivati građani, razgovarali smo sa političkim analitičarima Almirom Terzićem, Enverom Kazazom i Srećkom Latalom.

Terzić je u početku razgovora za Fokus.ba istakao da je izborni proces u BiH ozbiljno ugrožen onog trenutka kada su glasači iz inostranstva, koji su dobili svoje glasačke pakete, javno, putem društvenih mreža učinili dostupnim svoj glasački materijal i jasno iskazivati za koga su glasali.

„S druge strane, opasno je ukoliko CIK BiH ne bude provjeravao broj isporučenih paketa glasačkog materijala i broj pristiglih. Ukoliko razlika bude drastična, odnosno ukoliko se ne vrati većina glasačkog materijala, postoji opasnost da se dio glasačkih listića ubacio u izborni proces. Mi to zovemo bugarskim vozom. To je zasad najveća opasnost kada je u pitanju dignitet izbornog procesa u BiH“, naveo je Terzić.

Dodao je da građani BiH koji žive u inostranstvu svjesno ili nesvjesno postaju predmet manipulacija.

„Te manipulacije se vrše preko raznih vrsta fiktivnih udruga koje su zapravo stranački instrumenti. Radi se o vladajućim političkim partijama u BiH. CIK mora imati aktivniji nadzor nad svim glasačkim materijalom koji isporučuje svim biračima izvan BiH. Imali smo situacija gdje je nekoliko stotina birača bilo prijavljeno na jednu adresu što je praktično nemoguće. Krađe su davno već počele. Bit će zanimljivo vidjeti kolika će biti razlika između isporučenih glasačkih materijala i onih koji su se vratili u BiH“, rekao je Terzić za Fokus.ba.

Almir Terzić: Sasvim sigurno imamo i imat ćemo trgovinu biračkim mjestima.

Naš sagovornik je posebno naglasio da i pored određenih neregularnosti koje su zabilježene do sada, CIK primjerice nije nadležan za biračke spiskove.

„To je nadležnost kantonalnih policijskih organa, da vrše kontinuirano brisanje onih koji su umrli. I tu je sprega politike i samih institucija. Ono što je velika boljka izbornog procesa u BiH jesu birački odbori. Mi sasvim sigurno imamo i imat ćemo trgovinu biračkim mjestima. Na taj način se pokušava promijeniti biračka volja građana u BiH. Takvih slučajeva prevara je bilo najmanje 100 na svakim izborima. Ne mislim da će sada biti manje. Mislim da će sada biti više. Pojavilo se više političkih subjekata na političkoj sceni, a nakon povećanja izbornog cenzusa sasvim je sigurno da će i sami kandidati pokušati kupovati  glasove preko članova biračkih odbora, raznim vrstama dopisivanja. Tužilaštvo BiH je potpuno zakazalo. Takvo nedjelovanje pravosudnog sistema ohrabruje pokušaje prevare“, istakao je Terzić.

Univerzitetski profesor Enver Kazaz optužio je lidere vladajućih stranaka iz proteklog mandata da upravljaju izbornim procesom u BiH.

Enver Kazaz: Jedino međunarodna zajednica može spriječiti izbornu krađu.

„Očigledno je da na izbornoj krađi rade tri lidera koji upravljaju svim institucijama: Čović, Izetbegović i Dodik. Jedini koji mogu spriječiti izbornu krađu jesu institucije međunarodne zajednice. Svako u BiH ko pristane na takvu vrstu izborne krađe podržava tri autokratska lidera, odnosno precizno rečeno, tri režima u BiH koji se vampirski odnose prema svojim građanima dok se kunu u nacionalnu ljubav“, rekao je Kazaz.

Politički analitičar Srećko Latal kazao je u razgovoru za Fokus.ba da je u slučaju eventualnih izbornih krađa, kada je riječ o glasovima iz inostranstva, potrebno prepustiti Tužilaštvu da radi svoj posao.

Srećko Latal: Tužilaštvu treba prepustiti da radi svoj posao.

„Dok se Tužilaštvo ne opredijeli po tom pitanju, nema se tu šta komentarisati. Što se tiče ostalih stvari, sem medijskih naslova, nisam vidio nikakvu potvrdu o tome. Istražni organi trebaju utvrditi šta je od toga tačno, a šta nije“, naveo je Latal te dodao da je problem u BiH višak informacija, a ne manjak informacija:

“Razni mediji uzimaju na sebe da objavljuju stvari koje nisu provjerene ili su bazirane na spekulacijama. Ne kažem da nisu tačne, ali jednostavno u situaciji gdje se svašta piše onda i neke eventulano tačne informacije izgube na značaju”, zaključio je Latal.