Na suđenju Mladiću tužioci pobijali Demurenka, svjedok ostao pri iskazu
Tužioci na suđenju Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom pobijali su iskaz svjedoka odbrane Andreja Demurenka da Vojska Republike Srpske (VRS) nije mogla ispaliti minobacačku granatu koja je na pijaci Markale u ljeto 1995. ubila i ranila desetine građana Sarajeva.
Ruski pukovnik Demurenko, koji je tada bio načelnik štaba UNPROFOR-a u sektoru Sarajevo, ostao je pri svom iskazu.
Posvjedočio je da je, sa svojim timom, obišao sve lokacije oko Sarajeva pod kontrolom VRS, u pravcu iz kojeg je po istrazi UNPROFOR-a doletjela granata i da nigdje nije pronašao tragove dejstva minobacača. Ti položaji, po Demurenku, bili su neprikladni za minobacače.
U unakrsnom ispitivanju, tužilac Alan Tieger tvrdio je da je Demurenko pogrešno razumio pravac doleta granate, koji su utvrdili UNPROFOR-ovi francuski stručnjaci, zbog različitih mjernih jedinica.
Svjedok je, međutim, uzvratio da to “nije bilo bitno” i da se služio pravcem doleta granate koji su na karti ucrtali upravo francuski istražitelji, ispitujući sve moguće položaje minobacača.
Tužilac Tieger je tvrdio i da je Demurenko iz tehničkih razloga istražio samo uže, a ne šire područje mogućih minobacačkih položaja.
Ruski pukovnik uzvratio je da je i to “nebitno“, ponavljajući da je istražio sve položaje na pravcu doleta granate koji je utvrdio francuski UNPROFOR.
Zastupnik optužbe dokazivao je da Demurenko nije u obzir uzeo sve tipove minobacačkih granata koje su mogle biti ispaljene na Markale i da je, s toga, zanemario da je napad mogao doći s 12 lokacija, a ne šest koje je on, kako tvrdi, obišao. Po tužiocu, razlika u udaljenosti tih položaja i onih koje je Demurenko ispitao iznosi i do kilometar i po.
– Tablice gađanja to jasno pokazuju, ali to ne mijenja ništa na stvari, zato što smo mi obišli sva mjesta mogućeg ispaljenja na liniji doleta koja je bila dugačka šest kilometara od mjesta udara – odgovorio je Demurenko, tvrdeći da je ta udaljenost krajnji domet minobacača.
Svjedok je precizirao da je, sa svojim istražiteljima, pošao od mjesta eksplozije ka brdima oko Sarajeva, u pravcu iz kojeg je, po UNPROFOR-u, doletjela granata i ispitao sve moguće lokacije oruđa.
Na pitanje sudija da li je na položajima Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) na toj liniji vidio minobacačke položaje, Demurenko je odgovorio odrječno.
Kao cilj svoje istrage, ruski oficir naveo je “odbacivanje laži“ da su “srpski agresori“ ispalili granatu na Markale. Upitan od sudija da li to znači da je unapred znao da srpske snage nisu bile odgovorne, Demurenko je odgovorio “Naravno da ne. Da smo na teritoriji VRS našli vatreni položaj, ja bih to otvoreno rekao“.
Tužilac Tiger nastavit će sutra unakrsno ispitivanje Demurenka.
Mladić, ratni komandant VRS, optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva artiljerijskim i snajperskim napadima, od 1992. do 1995. godine.
Prema optužnici, granatu koja je 28. avgusta 1995. na ulici ispred Markala ubila 43, a ranila 75 osoba ispalila je VRS s položaja oko grada.
– General Mladić optužen je i za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, koji je u šest opština imao razmjere genocida – saopćio je BIRN.