Na njihovim slikama sada su vesele boje, a plesni koraci bez greške

Dragan, Arijana, Lea i ostali njihovi drugari okupljeni u Udruženju “Neven” iz Prijedora s nestrpljenjem, ali i dozom straha, iščekivali su otvorenje izložbe svojih likovnih radova i plesni performans. Bila je to kruna višemjesečnog rada, šlag na torti nakon desetaka radionica. Osmijesi roditelja i ostalih prisutnih domaćina i gostiju te poneka suza radosnica poručili su im da su bili odlični, na visini zadatka.

Udruženje „Neven“ osnovano je 1988. godine kao dobrovoljna društveno-humanitarna organizacija. Trenutno ima 325 članova, a riječ je o djeci i odraslima s intelektualnim teškoćama, njihovim roditeljima, rodbini, prijateljima i stručnjacima.

Zbog prirode razvojnih smetnji i nedovoljne upućenosti donosilaca odluka o njihovim potrebama i mogućnostima, osobe s intelektualnim teškoćama, nažalost, isključene su iz života zajednice. Zato je osnovni cilj Udruženja stvaranje uslova za punu integraciju.

Više od 60 edukativnih i kreativnih radionica

– Osobe s intelektualnim teškoćama različite su u sposobnostima, ali moraju biti jednake u pravima. Da bi bili ravnopravni, moraju biti osnaženi. Kako bi se to postiglo, potreban je kontinuiran rad s njima na održavanju vještina i pružanju podrške čime se pripremaju za život u zajednici – kaže za Fokus Vesna Berić, predsjednica Udruženja i majka korisnice Dnevnog centra.

Uz podršku Grada Prijedora Udruženje pruža uslugu dnevnog zbrinjavanja za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama. Međutim, skroman budžet ne daje mogućnost angažovanja potrebnog broja stručnjaka, a prestanak rada s ovim osobama veoma brzo uzrokuje njihovo mentalno i fizičko propadanje.

Stoga je od izuzetne važnosti bio Projekat “Razvoj kapaciteta za uključivanje u kulturni život zajednice”, koji je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 – ReLOaD2 finansirala Evropska unija, a implementirao Razvojni program UN-a (UNDP) uz podršku Grada Prijedora. Projekat je trajao od 17. jula 2023. do 16. aprila ove godine, a partner Udruženja „Neven“ u njegovoj realizaciji bilo je Udruženje građana „Centar za lični rast i razvoj“ Prijedor.

– Tokom devet mjeseci realizovane su 62 edukativne i kreativne radionice s ciljem unapređenja životnih i komunikacijskih vještina i kompetencija članova i članica Udruženja „Neven“ za uključivanje u kulturni život zajednice. Bile su to radionice svakodnevnih životnih vještina i psihološke podrške, te likovne i radionice plesa. Projekat im je omogućio da budu aktivni stvaraoci u likovnoj umjetnosti i plesu. Značaj umjetnosti za ličnu, socijalnu i kulturnu ekspresiju je vitalan, jer se na taj način oslobađaju emocije, imaginacija i intelekt – kaže za Fokus koordinator projekta Nenad Dobrijević, socijalni radnik.

Dragan savladao strah od javnog nastupa

Projekat je okončan izložbom radova nastalih na likovnim radionicama i plesnim nastupom u kojem je posebno uživala Lea. Kazala nam je da jedva čeka priliku da svoje plesne korake pokaže i nekoj novoj publici. Dragan nije dijelio njenu samouvjerenost. Barem na radionicama.

Imao je tremu i plašio se da neće uspjeti izvesti sve korake kako treba. Međutim, uz podršku drugara i stručnog tima postao je sigurniji i savladao strah od javnog nastupa. Za razliku od njih, Arijani su najzanimljivije bile likovne radionice, a posebno joj se svidjelo kada su crtali portrete ugljenom na natron papiru.

– Donosioci odluka, predstavnici ustanova i organizacija koje se bave kulturom, te stanovnici grada Prijedora imali su priliku da steknu uvid u mogućnosti ove populacije, da shvate potrebu njenog uključivanja u zajednicu, te uvide opravdanost finansiranja usluga socijalne zaštite, poput dnevnog zbrinjavanja. Kapaciteti su, nažalost, ograničeni i bilo bi neophodno proširiti obuhvat korisnika na sve zainteresovane roditelje s djecom sa smetnjama u razvoju koji trenutno nisu obuhvaćeni uslugama – kaže Dobrijević.

Defektologinja Milena Šljokavica vodila je tromjesečni ciklus radionica životnih vještina. Fokus je bio na brizi o sebi, drugima i prostoru u kome se živi, snalaženju u prostoru, organizaciji slobodnog vremena, rukovanju novcem… Na ovim radionicama učesnici su imali mogućnost da aktivno učestvuju i iznose svoje stavove te pokažu vještine.

– Potvrđena je pretpostavka da je isključenost iz društvenog života posljedica ne samo intelektualnih teškoća nego i sredine koja ne stimuliše njihovo aktivno učešće i predrasuda da o njima stalno treba neko da vodi brigu i govori u njihovo ime. Odabrane teme i interaktivno učešće korisnika poboljšalo je njihove kompetencije, samopouzdanje, mišljenje i uvjerenja da mogu samostalno ili uz minimalnu pomoć brinuti o sebi i okolini u kojoj žive te da mogu učestvovati u društvenom životu kao i njihovi vršnjaci – ističe Šljokavica.

Projekat od izuzetnog značaja za samopouzdanje

Psihološke radionice pomogle su korisnicima projekta da unaprijede komunikaciju s drugima, ojačaju toleranciju na frustracije, upoznaju se o strategiji rješavanja problema… Osim toga, s psihologinjom Sanjom Topić razgovarali su o društvenim mrežama, prepoznavanju potencijalno opasnih situacija, odnosima sa suprotnim spolom, emocijama i kako se nositi s njima.

Ono što ih je posebno relaksiralo bile su likovne radionice koje je vodila akademska slikarica Marija Dobrijević. Učesnici su koristili različite pojedinačne i kombinovane slikarske tehnike – crtež, kolaž, akvarel, akril, štafelajno slikarstvo, diptih i triptih s različitim materijalima na raznolikim podlogama. Radili su grupne radove na velikim formatima, ali i individualne na manjim.

– Ova aktivnost je na individualnom planu doprinijela poboljšanju fine motorike, koordinacije na relaciji oko – šaka, memorije, koncentracije, mašte i samopoštovanja. Grupnim radom učesnici zajedno djeluju, dogovaraju se, podstiču jedni druge i zajedničkim snagama dolaze do krajnjeg rješenja. Budući da je ovo šesti ciklus likovnih radionica, primjetan je napredak u slobodi i formi izražavanja – riječi su akademske slikarice.

Tokom devet mjeseci realizacije projekta održano je 20 radionica plesa koje je vodila plesna instruktorica i koreografkinja Dada Topić. U dobroj i pozitivnoj atmosferi učesnici su učili plesne korake, a Topić je oduševljena količinom energije, pozitivnih emocija i stepenom motivacije da se savlada koreografija. Navodi da su svi uživali i nada se da će ove aktivnosti biti nastavljene.

Predsjednica Udruženja „Neven“ ističe da je projekat bio od izuzetnog značaja za samopouzdanje osoba s poteškoćama, što je bilo posebno izraženo na otvaranju izložbe i tokom plesnog nastupa.

– Radionice koje su prethodile završnim aktivnostima dočekivane su s nestrpljenjem. S obzirom na pozitivan utjecaj likovnih radionica tokom prethodnh godina, mišljenja sam da bi bilo predivno kada bi one postale dio svakodnevnog rada Dnevnog centra, kao vid art terapije. Kako je ovo šesti ciklus radionica, primjetan je napredak u kvalitetu slika. Na početku, nekada 2018. godine, preovladavale su tamne boje, dok je danas to potpuno drugačije, sve su boje vedre i vesele, što ukazuje na pozitivne promjene njihove duše. Radionice plesa organizovali smo prvi put. Nije bilo sumnje da će interes biti veliki, ali sam se malo plašila kako će savladati koreografiju. Na svu sreću, bez straha, s malo grešaka, nastup je bio veličanstven uz osmijehe i suze roditelja – priča Berić.

Šestominutni ples oduševio publiku

Izložba je bila otvorena mjesec dana u prostorijama galerije Udruženja likovnih umjetnika Prijedor. Predstavljeno je ukupno 50 radova nastalih tokom projekta. Deset grupnih na velikim formatima, diptisi 200×140 cm i triptisi 300×50 cm te 40 individualnih na manjim formatima. Vodilo se računa i o tome da budu zastupljeni radovi svih učesnika radionica.

Na dan otvaranja izložbe izveden je i šestominutni plesni nastup u kojem je učestvovalo 26 učesnika projekta. Publika je bila oduševljena, a izvođači iznimno zadovoljni što su imali priliku pokazati svoje plesno umijeće.

Inače, projekat ReLOaD2 poboljšava kapacitete lokalnih samouprava i organizacija civilnog društva da se uključe u produktivna partnerstva te doprinosi poboljšanju pružanja usluga i realizaciji lokalnih prioriteta u skladu s razvojnim strategijama. Također, podstiče lokalne vlasti da prepoznaju lokalne potrebe i finansiraju ove organizacije na transparentan i razvojno orijentisan način.