analiza BIRN-a BiH
Na niže nivoe prebačeno najviše slučajeva s nepoznatim počiniocima
Državno tužilaštvo je 2021. godine proslijedilo kantonalnim, okružnim i Tužilaštvu Brčko distrikta čak 322 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima izvršioci nisu poznati, a za koje advokati i žrtve vjeruju da neće biti završeni podizanjem optužnica, dok tužioci kažu da je problem nedostatak kapaciteta i protok vremena
U skladu sa Revidiranom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina prošle je godine, prema podacima koje je prikupio BIRN BiH, tužilaštvima na nižim nivoima dostavljeno su samo 43 predmeta sa poznatim počiniocima.
Predmeti su godinama bili na državnom nivou, te žrtve izražavaju sumnju da neće svi biti procesuirani ni na kantonalnim i okružnim sudovima, naročito jer je riječ o većini predmeta protiv nepoznatih počinilaca.
Advokatica Tatjana Savić smatra da će veliki broj prebačenih predmeta biti okončan obustavljanjem istraga.
“Tužilaštvo BiH dugo godina nije radilo samo najsloženije, nego i relativno jednostavne predmete. Da su imali dokaza, podizali bi optužnice u tim predmetima. Oni nisu imali dokaza, sada su ti predmeti proglašeni manje složenim i proslijeđeni nekom drugom”, kaže za BIRN BiH Savić i dodaje da nije optimista da će ovi predmeti biti riješeni do kraja 2023. godine, što je predviđeno Strategijom.
Prema Revidiranoj strategiji, predviđa se da manje složeni predmeti ratnih zločina s Tužilaštva i Suda BiH budu prebačeni na pravosudne organe entiteta i Brčko distrikta.
“Još sam manje optimista da će kantonalna i okružna tužilaštva procesuirati te predmete u smislu da prikupe dokaze, imajući u vidu protok vremena i činjenicu da nije bilo dovoljno dokaza pa Tužilaštvo BiH ništa nije uradilo”, dodaje ona.
Neravnomjerna raspodjela predmeta te procesuiranje manje složenih predmeta od strane Tužilaštva i Suda BiH su, između ostalog, jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja ratnih zločina i probijanja prvobitnog roka za završetak tih slučajeva predviđenog Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, navedeno je u Revidiranoj strategiji usvojenoj u septembru 2020. godine.
“Jedna od pretpostavki za efikasnije funkcionisanje mehanizma ustupanja i raspodjele predmeta jeste postojanje objektivnih i usaglašenih kriterijuma složenosti na osnovu kojih se vrši kategorizacija složenosti predmeta ratnih zločina, odnosno prenos na entitetsko pravosuđe i pravosuđe Brčko distrikta BiH”, objašnjenje je u Revidiranoj strategiji.
Mali broj tužilaca
Pojedina tužilaštva na kantonalnim i okružnim nivoima nemaju dovoljno ljudskih kapaciteta za rad na ovim predmetima.
Tužilaštvu Srednjobosanskog kantona (SBK) u rad je prebačeno 40 predmeta, od čega se samo dva odnose na poznate počinioce. Od predmeta protiv nepoznatih počinilaca dva se odnose na zločin protiv ratnih zarobljenika, a ostali na ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Jedan od predmeta u kojima su počinioci poznati, a koji je ustupljen iz Tužilaštva BiH, su ubistva osam civila u selu Donja Večeriska kod Viteza, počinjena u aprilu 1993. godine. Besim Haskić, čiji su roditelji tada ubijeni, kaže kako su mu u Tužilaštvu BiH ranije rekli da ovaj predmet nije prioritet u radu.
“Nakon povratka u Donju Večerisku dobio sam nekoliko pisama komšija o tome šta se desilo. Jedno od tih pisama sam odnio u Tužilaštvo BiH. (…) Ja sam imao papir sa imenom i prezimenom ko je taj zločin počinio, dao sam kopije nekim istražiteljima u Travniku, ali nije bilo pomaka”, kaže Haskić i dodaje kako ne vjeruje da će odgovorni biti procesuirani.
Iz Tužilaštva SBK-a govore kako su svi predmeti u fazi istrage i da je planirano da se u ovoj godini riješi barem pet predmeta u kojima su poznati počinioci, te se dodaje da je na ovim predmetima raspoređeno samo dvoje tužilaca.
Isti broj tužilaca je i u Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini, u koje je od Suda i Tužilaštva BiH u 2021. godini ustupljeno ukupno 46 predmeta ratnih zločina, od čega 31 predmet protiv nepoznatog počinioca. Iz ovog Tužilaštva kažu da su svi predmeti u fazi istrage za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Novinar Jusuf Trbić iz Bijeljine zamjera radu ovog Tužilaštva, navodeći da nisu morali čekati da im se prebace predmeti sa državnog nivoa, već da su istrage davno trebali raditi i pokretati nakon saznanja koja su dobijali. Ono što su radili od predmeta, dodaje on, uglavnom je završavalo oslobađajućim presudama za zločine u ovom gradu.
On podsjeća i da je Okružni sud u Bijeljini prije tri godine oslobodio odgovornosti bivše pripadnike Vojske Republike Srpske (VRS) Đoku Pajića, Petra Dmitrovića, Đorđa Krstića i Ljubomira Mišića za zločine nad civilima, ranjenicima i ratnim zarobljenicima počinjene u logoru Batković 1992. i 1993. godine.
“Nisu bili optuženi glavni ljudi, samo je optužen bio jedan zamjenik komandanta logora. Na kraju su kažnjene žrtve koje su morale platiti troškove suđenja. Tužilac nije uložio ni žalbu na presudu i proces je okončan”, navodi Trbić.
Sizifov posao: Od zločina prošlo puno godina
Osim nedovoljnog broja tužilaca, kaže glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru Mladen Mitrović, veliki problem je što je od nekih krivičnih djela prošlo puno vremena.
“Najveći neprijatelj svakog predmeta je protok vremena, a posebno kod ratnih zločina je to izraženo. Raditi predmete ratnih zločina po počiniocu 26 godina nakon rata je Sizifov posao”, kaže Mitrović, te dodaje da je na postojećih 17 predmeta ratnog zločina, u skladu sa Revidiranom strategijom, ovom tužilaštvu prebačeno devet predmeta, od čega osam protiv nepoznatih počinilaca što dodatno usporava rad.
Državno tužilaštvo je dostavilo podatak da je na niže nivoe prebačeno manje predmeta prtiv nepoznatih počinilaca – 184, za razliku od ukupnog broja koje je BIRN BiH prikupio od tužilaštava, a koji je veći od 300 takvih predmeta.
Misija OSCE-a u BiH nedavno je upozorila na negativne posljedice neuspostavljanja Nadzornog tijela za nadgledanje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, prenos predmeta sa nivoa državne nadležnosti na nivo entitetske nadležnosti i nadležnosti Brčko distrikta, te usklađivanje sudske prakse.
Ove zadatke djelimično sada obavlja Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV).
“Iako je pravosuđe u BiH postiglo napredak u procesuiranju predmeta ratnih zločina, još uvijek postoje značajni izazovi u koje spada negativan trend smanjenja broja okončanih predmeta i osuđujućih presuda, te trenutni broj od preko 550 neriješenih predmeta sa poznatim osumnjičenim osobama na svim nivoima nadležnosti”, kazala je Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH.
Ona je ranije navela kako je sve teže ostvariti pravdu jer žrtve, svjedoci i počinitelji stare i umiru, te pozvala Vijeće ministara BiH da uspostavi Nadzorno tijelo za praćenje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina bez odlaganja, “jer se ne odvija pažljivo praćenje i nadgledanje procesa”.
“Zabrinjavajuća je činjenica da se predmeti i dalje prenose bez adekvatne prethodne analize njihove složenosti, najodgovornijih počinitelja i povezanosti s drugim događanjima”, zaključila je Kavalec.
Zekerija Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta BiH, kazao je ranije za BIRN BiH da su u ovu instituciju s državnog nivoa prebačeni većinom predmeti gdje je verifikovan osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo ratnog zločina, kao i identifikovana žrtva, ali ne i počinilac.
Mujkanović je, govoreći o dinamici procesuiranja predmeta prebačenih s državnog nivoa, rekao i da je teško predvidjeti kojom brzinom i s koliko uspjeha će se rješavati jer, nažalost, dosadašnja iskustva iz rada na predmetima po nepoznatom počiniocu potvrđuju da su jako rijetki predmeti u kojima je otkriven i procesuiran počinilac.