Na jednom biračkom mjestu bilo je čak 75 posto nevažećih listića

Priča o nevažećim glasačkim listićima aktuelna je nakon svih izbora u BiH. Vrlo često političke stranke i kandidati, uglavnom izborni gubitnici, time pravdaju loš rezultat koji su postigli. Istina, broj nevažećih glasačkih listića u svim izbornim ciklusima koji su provedeni u našoj zemlji veći je u odnosu na procijenjeni izborni standard od tri do četiri posto. Tačni razlozi nisu poznati ali se pretpostavlja da građani tako iskazuju nezadovoljstvo dostupnim opcijama ili su, jednostavno, nedovoljno upućeni u način glasanja.

PIŠE: S. Karaica/Fokus.ba

U nastavku donosimo pregled broja takvih listića na Općim izborima 2022. za sve nivoe vlasti, te biračkih mjesta gdje je ova pojava bila najizraženija.

Najveći ukupni procenat nevažećih glasačkih listića evidentiran je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (8,38%). Slijede Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (7,58%), Predsjedništvo BiH (6,65%), skupštine kantona (6,59%), predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske (5,75%). Najmanji procenat evidentiran je za izbornu utrku za Narodnu skupštinu Republike Srpske i iznosio je 5,52 posto.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je pripremila publikaciju „Analiza nevažećih glasačkih listića – Opći izbori 2022. godine“.

Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, glasački listić je nevažeći ako nije ispunjen ili se ne može sa sigurnošću utvrditi kome je birač dao glas, ako su dopisana imena kandidata, ako je označeno više od jedne ponuđene opcije, ako je dopisano nešto na listiću na osnovu čega se može utvrditi identitet birača ili je stavljena bilo kakva druga oznaka.

Na Općim izborima 2022. godine bilo je ukupno sedam posto nevažećih glasačkih listića, od čega je praznih bilo 3,8 posto, a nevažećih prema ostalim kriterijima 3,2 posto.

U utrci za člana Predsjedništva BiH sa teritorije FBiH 6,9 posto glasača nije pravilno glasalo. Na jednom biračkom mjestu u općini Drvar glasalo je ukupno 368 građana, a čak 75,27 posto listića bili su nevažeći.

Kada je u pitanju izbor člana iz Republike Srpske, nevažećih glasova bilo je 6,3 posto, a najveći procenat zabilježen je na biračkom mjestu u Doboju, gdje je od ukupno 387 obrađenih glasačkih listića nevažećih bilo 27,39 posto.

Već navedeno biračko mjesto u Drvaru rekorder je i po procentu nevažećih listića za izbor predstavnika Predstavničkog doma državnog Parlamenta – oko 53 posto. Više od pola birača, tačnije 57,5 posto, nije pravilno ili nikako ispunilo listiće za Predstavnički dom Parlamenta FBiH na izborima koji su održani na biračkom mjestu u općini Odžak.

I u izboru predsjednika i potredsjednika RS-a pokazalo se da na jednom biračkom mjestu u Doboju, koje smo ranije spomenuli, građani nisu na adekvatan način iskoristili svoje biračko pravo. U ovom slučaju broj nevažećih listića bio je 31 posto.

Prema pojedinačnim biračkim mjestima za izbornu utrku za Narodnu skupštinu Republike Srpske najveći procenat nevažećih glasačkih listića je zabilježen na biračkom mjestu u općini Šipovo, gdje je od ukupno 335 obrađenih glasačkih listića, skoro 19 posto ostalo nepopunjeno, navodi se u Analizi nevažećih glasačkih listića – Opći izbori 2022. godine, koju je sačinila Centralna izborna komisija BiH.

I na kraju izbor predstavnika za kantonalne skupštine. Najveći procenat nevažećih listića imalo je biračko mjesto u općini Živinice, u Tuzlanskom kantonu, gdje je od ukupno 461-og obrađenog listića 27,33 posto bilo nevažećih.

Podsjetimo, na Općim izborima u BiH uveden je i sigurnosni štambilj za svako biračko mjesto koji se koristio za ovjeru glasačkih listića, a što je imalo za cilj onemogućavanje izbornih manipulacija i prevara. Pored toga, sa desne strane izbornog materijala potpisivala se ovlaštena osoba odnosno član biračkog odbora. Uprkos svemu, uporedni pregled Općih izbora 2014., 2018. i 2022. godine pokazao je da je procenat nevažećih glasačkih listića približno isti za ova tri izborna ciklusa.