Na izborima se ne plašim živih, plašim se “glasova” mrtvih!

Otvoreno pismo kandidata za načelnika sarajevske Općine Centar Vlastimira Mijovića, koje je uputio Centralnoj izbornoj komisiji BiH, Uredu visokog predstavnika, Misiji OSCE u BiH, Agenciji za identifikacione dokumente BiH (IDDEEA) i SIPA, prenosimo u cjelosti i bez intervencija.

Općinski izbori zakazani za 2. oktobar pretvoriće se u lakrdiju ukoliko nadležne institucije u najkraćem roku ne stanu ukraj pojavi koja je na našim izborima oduvijek prisutna, ali sada može biti spriječena, nakon što su napokon objavljeni službeni rezultati Popisa stanovništva iz 2013. godine. Sada konačno znamo, između ostalog, koliko u kojoj opštini ima stanovnika. Shodno tome, u oči odmah pada jedna činjenica koja vrijeđa ljudski razum i dostojanstvo. To je činjenica da u mnogim općinama ima više birača nego stanovnika!

Primjera radi, u Tuzli živi 110.979 ljudi, a na zaključenom Centralnom biračkom spisku, koji je 26. 8. 2016. potvrdila i objavila Centralna izborna komisija, nalazi se 113.477 lica. U toj općini, dakle, imamo blizu tri hiljade birača više nego što u njoj uopšte ima živih duša!
U sarajevskoj općini Centar, u kojoj sam podnio nezavisnu kandidaturu za načelnika općine, živi 55.181 građanin. No, CIK je za izbore ovjerio spisak na kojem se nalazi 60. 975 birača, dakle gotovo 6.000 više nego što općina ima žitelja!

Slična je situacija u više od pola općina u BiH. U Novom Sarajevu je, na primjer, preko četiri hiljade više birača nego građana, u Starom Gradu (Sarajevo) razlika u korist birača je oko dvije hiljade.

Objašnjenje ove skandalozne igre brojeva lako je obajašnjivo. Centralnoj izbornoj komisiji, naime, pomenute i mnoge druge opštine nisu dostavljale podatke iz svojih matičnih knjiga umrlih, koje se uredno vode. Tako su na biračkim spiskovima ostale hiljade već umrlih ljudi, a s njima i hiljade mogućnosti za izbornu manipulaciju. Tome treba dodati i podatak da se od rata do danas iz državljanstva BiH dobrovoljno ispisalo oko 73.000 građana te da mnogi od njih, ako ne baš svi, nisu uklonjeni sa biračkih spiskova, pa se takođe može “glasati” umjesto njih.

Kad bi se ova izborna mahinacija otklonila, u općini Centar bi bilo oko 40.000 birača, a u Tuzli oko 75.000. Jer, u strukturi stanovništva, kako kazuju i evropski i naši prosjeci, oko trećine čine maloljetnici, osobe bez prava izbormog glasa.

O kakvim to mi, onda, poštenim i demokratskim izborima uopšte možemo da govorimo sa ovako falsifikovanim brojem birača?

Mrtvi su prisutni na biračkim spiskovima jedino zato da bi njihovi “glasovi”, preko članova biračkih odbora, na dan izbora bili nekome pribrojani. A kome? Naravno, strankama koje su dosad rukovodile pojedinim općinama. One su imale uvid u spiskove umrlih i time sticale mogućnost da to koriste kako bi povećali svoj izborni rezultat, što očito mogu da čine i ovog oktobra.

Kako ovome stati ukraj? Vrlo jednostavno. Pošto se još od 2008. godine knjige umrlih vode u kompjuterizovanoj formi, ti podaci u roku od 24 sata mogu biti dostavljeni Centralnoj izbornoj komisiji. Pošto je kompjuterizovana i njihova baza podataka, iz biračkih spiskova mogu preko noći biti izbrisama imena umrlih osoba.

Ukoliko se ovo ne učini, izbori će biti lakrdija. U većim općinama, čak i kandidati sa minimumom glasova mogu postati načelnici ili vijećnici, ukoliko za njih “glasaju” osobe koje duže ili kraće nisu među živima. Ključnu ulogu u tome imaju članovi biračkih odbora, koji realizuju ove mahinacije. Na njih treba konačno početi primjenjivati najstrožije kaznene odredbe Izbornog, ali i Krivičnog zakona BiH, koji takvu vrstu “glasanja” tretiraju kao krivično djelo. U Danskoj, na primjer, zbog toga se može nesavjesnom članu biračkog odbora oduzeti i državljanstvo te zemlje!

Stoga bi članovi naših biračkih odbora trebali 2. oktobra dobro da razmisle da li da se, u interesu neke stranke, upuštaju u ovu vrstu kriminala, koji lako može da bude otkriven. Ovim bi, u skladu sa zakonom, na dan izbora trebali da se pozabave i istražitelji SIPA-e.
Stoga se obraćam svim navedenim institucijama i organizacijama da pod hitno zatraže i omoguće da se koriguju birački spiskovi, u čemu glavnu ulogu može da odigra Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA). Ona održava kompjutersku mrežu za prenos identifikacionih podataka između institucija sa svih nivoa vlasti. Sve što tražim, ona može da odradi u tren oka.

Spiskove umrlih, poželjno bi bilo od kraja rata do danas, na svojoj internet stranici bi trebala da objavi Centralna izborna komisija. Ako ona zaista želi da doprinese poštenom i demokratskom izbornom takmičenju, to je jedan od načina da to učine.

Takođe pozivam građane čiji su srodnici preminuli od rata do danas, da podrže ovaj moj apel. Time će pomoći da se onemogući sramna zloupotreba njihovih srodnika i prijatelja koji više nisu među živima.

Vlastimir Mijović, nezavisni kandidat za načelnika općine Centar

Sarajevo, 21. 09. 2016.