Na ekonomskom i finansijskom dijalogu u Briselu definisan set konkretnih preporuka za BiH

Predstavnici država članica EU, Zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke zajedno sa predstavnicima centralnih banaka Zapadnog Balkana i Turske okupili su se 16. maja na godišnjem ekonomskom i finansijskom dijalogu u Briselu. Kao sastavni dio dijaloga, donesene su određene preporuke za zemlje učesnice, uključujući BiH.

Sastanak je održan u kontekstu nedavnih negativnih događaja, uključujući ekonomski uticaj agresije Rusije na Ukrajinu, o kojem su se učesnici složili da zahtijeva adekvatan politički odgovor.

U zajedničkim zaključcima se prima k znanju da je Program ekonomskih reformi (ERP) Bosne i Hercegovine za 2023-2025 godinu podnesen 20. marta 2023. godine uz značajno kašnjenje. Kašnjenje i slaba usklađenost sa uslovima iz ERP-a su otežali adekvatnu procjenu planova politika čija je svrha da odgovore na ekonomske izazove s kojima se BiH susreće, te pobudila sumnje o posvećenosti aktera koji su odgovorni za ovakvo kašnjenje. U godini koja dolazi, vladina odlučnost i sposobnost da riješi utvrđene strukturalne izazove će utvrditi potencijal za održavanje ekonomske otpornosti i poticanje inkluzivnog rasta, konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dok se istovremeno ubrzava prelazak na zelenu i digitalnu ekonomiju kako bi se odgovorilo na sve veće vanjske pritiske na tržište. Oporavku bi također pomoglo više rada na rješavanju problema korupcije i jačanju vladavine prava.

S tim u vezi donesen je set preporuka za BiH u kojem se bh. vlasti pozivaju da, između ostalog, trebaju:

1. Pružiti podršku ugroženoj kategoriji stanovništva kako bi se mogli nositi sa sve većim životnim troškovima, uključujući veće cijene energenata, povećati kapitalnu potrošnju za javne investicijske projekte i ubrzati njihovu provedbu, te osigurati efikasnu razmjenu informacija među poreznim vlastima kako bi se unaprijedilo prikupljanje poreza.
2. Riješiti probleme i rizike vezane za javna preduzeća i poboljšati pripremu ERP-a, fiskalno računovodstvo kao i kapacitete u sferi makroekonomske statistike, regionalnih računa, ankete o radnoj snazi i vladinoj finansijskoj statistici, te pojačati napore ka unaprijeđenju pokrivenosti i pravovremenosti statističkih podataka.
3. Pažljivo procijeniti i analizirati kretanje cijena, uključujući blagovremenu objavu pondera CPI-ja i razvoj i objavljivanje serija temeljne inflacije. Nastaviti jačati okvire izvještavanja i upravljanja rizikom u cijelom bankarskom sistemu, smanjiti institucionalne i pravne prepreke za rješavanje problematičnih kredita, smanjiti praznine u podacima posebno u sektoru nekretnina i pokrenuti uspostavu jedinstvenog fonda za sanaciju. Čuvati integritet valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.
4. Dodatno pojednostaviti procedure registracije, licenciranja i izdavanja dozvola za preduzeća i uskladiti ih širom zemlje u cilju njihove skore digitalizacije. Usvojiti zakon o elektronskom identitetu i uslugama povjerenja za elektronske transakcije sa jedinstvenim nadzornim tijelom u skladu sa pravnom stečevinom EU i pobrinuti se da Uprava za indirektno oporezivanje počne primjenjivati koncept ovlaštenog ekonomskog subjekta (AEO) i započne pripreme za pristupanje Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku. Ojačati upravljanje javnim preduzećima, dodijeliti adekvatne ljudske resurse centralnim jedinicama za nadzor u oba entiteta i pripremiti izvještaj o potencijalnim obavezama u vezi sa javnim preduzećima i strategiju za upravljanje ovim fiskalnim rizicima.
5. U skladu sa Zelenom agendom za zapadni Balkan i Ugovorom o Energetskoj zajednici, usvojiti i započeti implementaciju jedinstvenog integrisanog energetskog i klimatskog plana za smanjenje emisije ugljika, usvojiti zakonodavstvo na državnom nivou za električnu energiju i plin i osigurati potpuno usklađivanje zakona na nivou entiteta u ovim oblastima kako bi se spriječila dalja kašnjenja u otvaranju i funkcionisanju energetskog tržišta i uspostavljanju tržišta električne energije za dan unaprijed.
6. Ojačati mehanizme koordinacije unutar zemlje u vezi sa politikama zapošljavanja i uspostaviti međuresornu radnu grupu koja uključuje relevantna ministarstva, njihove agencije i zainteresovane strane kako bi razvile i finalizirale Plan provođenja programa Garancija za mlade, usvojile ga i započele njegovu provedbu. Razviti sistem za praćenje i predviđanje potreba za vještinama na tržištu rada kako bi se olakšalo usklađivanje sistema obrazovanja i obuke i pružanja prekvalifikacija i usavršavanja sa potrebama tržišta rada. Poboljšati pristup uslugama predškolskog vaspitanja i obrazovanja za ugroženu djecu/porodice i one u ruralnim sredinama.

Cijeli tekst zajedničkih zaključaka za 2023. dostupan je OVDJE.