Muzej o ratnim zločinima i genocidu najzornije govori o razmjerama rata

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida koji je osnovan 2016. godine u Sarajevu najzornije govori o razmjerama zločina počinjenih devedesetih godina u Bosni i Hercegovini tokom posljednjeg rata.

Ovaj muzej jedna je od dvije institucije pod okriljem Bosanskog muzeja sjećanja, u kojima su izloženi brojni eksponati kao svjedočanstva onoga što je počinjeno ljudima u logorima i na drugim stratištima širom zemlje.

U posljednje tri godine prikupljen je veliki broj predmeta i arhivske građe koju je potrebno učini dostupnom posjetiteljima, a da bi sve bilo izloženo u Muzeju u Sarajevu trebalo bi osigurati dva puta veći prostor od onoga u kojem je sada smješten.

Ovu instituciju obišao je danas član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kojeg je jedan od osnivača Muzeja Jasmin Mešković upoznao s najvažnijim eksponatima i ispričao nekoliko potresnih priča sačuvanih od zaborava među zidovima Muzeja.

Misija ove institucije, kaže Džaferović, je da se od zaborava otrgne sve zlo koje se BiH i njenim građanima dogodilo tokom agresije, postavka je svjedok istine o svim događajima, a samo na istini i pravdi, sjećajući se svega što se dogodilo, može se graditi budućnost, no to je i jedini put ka relaksaciji odnosa u BiH i regionu.

– Svi koji minimiziraju i osporavaju genocid i veličaju ratne zločine trebaju doći ovdje u ove prostore i još jednom posvjedočiti onome što sigurno već znaju o događanju u BiH u najtežem periodu njene historije – istaknuo je Džaferović.

Ovoj podsjetnik na zločine nema sistemsko finansiranje, niti jedna KM iz bilo kojeg budžeta ne izdvaja se za njegov opstanak i postoji samo zahvaljujući dobroj volji uposlenika koji su kustosi, ali i istraživači koji odlaze na sve lokacije gdje mogu čuti priče ljudi i podijeliti ih s javnošću.

Za Džaferovića je neophodno iznaći sistemsko rješenje za finansiranje Muzeja jer je ta institucija svima potrebna, a najavio je da će Kabinet člana Predsjedništva BiH nastaviti pomagati njen rad.

Mešković je podsjetio da osim ovoga u Sarajevu postoji Muzej žrtava rata i genocida u Mostaru dodajući da toj instituciji nedostaje kapaciteta za prevođenje arhivske građe na druge jezike, ali i tehnička oprema.

– Kako vrijeme prolazi predmeti ostali od rata ljudima počnu smetati te se nastoji potisnuti ih, ali Muzej je idealna prilika za to jer on čini spoj sudbine, priča, predmeta i svjedočenja što će imati trajni karakter ukoliko se podijeli s Bosanskim muzejima sjećanja – pojasnio je Mešković.

Upozorio je na to da Vlada Republike Srpske u budžetu predviđa 350.000 KM za negiranje presuda međunarodnih sudova koji su utvrdili razmjere zločina i genocida.

S druge strane, kaže Mešković, političari ili predstavnici drugih oblasti društva samo osuđuju izjave kojima se negiraju zločini, ali kada treba direktno djelovati te primjerom i sredstvima pokazati da se u BiH zaista dogodio genocid te podržati rad ovih muzeja to izostane.

Kako je zaključeno, u Muzeju su dokazi o sudbini bh. građana od koje se ne treba bježati nego je potrebno unaprijediti i ojačati rad ovakvih institucija, samo s jednim ciljem da se rat nikada i nikome ne ponovi.