online peticija
Musićeva ostavka u Rijasetu, stiže i peticija podrške imamu
“Podizanje građanske, vjerske i akademske odgovornosti naš je zajednički zadatak“, napisao je imam Musić
Više od tri hiljade ljudi potpisalo je online peticiju da Kenan Musić ostane na poziciji glavnog imama Medžlisa Sarajevo, nakon što je on podnio ostavku, između ostalog, zbog „provođenja organizirane kampanje progona i stravičnog mobinga svih neistomišljenika“.
„Pozivamo Rijaset da odbaci ostavku hfz. Kenana, provede istragu po njegovim saznanjima i sankcionira neodgovorne. Želimo da nas vode najbolji među nama“, napisao je Samir Perenda koji je pokrenuo online peticiju.
Glavni imam Medžlisa Sarajevo (jedna od viših lokalnih organizacijskih jedinica Islamske zajednice u BiH, op. a.) Kenan ef. Musić na zvaničnom Facebook profilu napisao je 9. juna da daje ostavku zbog „kontinuiranih opstrukcija i blokada u izvršavanju emaneta povjerenog glavnom imamu, nemogućnosti pozitivnog utjecaja na odabir najboljih i najsposobnijih imama za predvođenje džemata, uskraćivanja uvida u osnovne elemente finansijskih i vakufskih procesa, te stalne laži i insinuacije usmjerene na diskreditaciju mene i ljudi sa kojima sarađujem“.
Imam Musić je na upit Radija Slobodna Evropa da prokomentira pismo ostavke i iznesene kritike, odgovorio da “da do daljnjeg nije u prilici“.
„Podizanje građanske, vjerske i akademske odgovornosti naš je zajednički zadatak“, napisao je imam Musić na upit RSE.
Rijaset bez komentara
Bez komentara na kritike koje je iznio imam Musić za sada su iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH i kancelarije reisu-l-uleme Kavazovića, kojem je imam predao svoju ostavku.
Savjetnik za medije Muhamed Jusić kazao je za RSE da je “protokol Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini zaprimio pismenu ostavku glavnog imama MIZ Sarajevo hfz. Kenana ef Musića”.
„Reisu-l-ulema je prije dvije godine imenovao hfz. dr. Musića za glavnog imama MIZ Sarajevo i od njega nikada nije tražio ostavku. Ostavka će narednih dana biti razmatrana po ustaljenoj proceduri“, kazao je Jusić.
Komentare o navodima iz pisma ostavke zasad niko od zvaničnika Islamske zajednice koje je RSE kontaktirao nije htio komentirati, uz objašnjenje da se najprije čeka reakcija reisa i glavnog muftije sarajevskog, imama Enesa Ljevakovića.
Muftija Ljevaković je u razgovoru s RSE kratko kazao da nema “apsolutno nikakvog komentara”.
Na društvenim mrežama brojni korisnici podijelili su sadržaje u kojima pozivaju i traže da reis Kavazović odbije ostavku imama Musića te da Islamska zajednica provjeri navode iz pisma ostavke imama Musića. Na fotografijama su zatražili i ostavke odgovornih iz Islamske zajednice u BiH.
Musić o progonu i revanšizmu
U pismu ostavke Musić je dalje naveo da se manipulacijama želi “ubaciti nesloga među džemate i imame radi ostvarivanja kratkoročnih sitnih interesa, bez sagledavanja dugoročnih posljedica za našu zajednicu”.
„Uzimajući u obzir sve okolnosti, i pored moje velike želje i truda da stvari u Medžlisu krenu u pravom smjeru, smatram da nemam nikakav racionalni izgled za promjenu stanja nabolje u Medžlisu“, naveo je Musić.
Kap koja je prelila čašu, kako piše Musić, jeste “provođenje organizirane kampanje progona i stravičnog mobinga svih neistomišljenika kroz najrigidnije totalitarističke forme revanšizma, rehabilitacije verbalnog delikta i inkriminiranja slobodnog mišljenja, koja se provodi prema čestitim i vrijednim ljudima iz džemata i imamima koji nose najveći teret organiziranja i djelovanja Islamske zajednice”.
„Moje djelovanje da se institucionalno zaštite ti čestiti ljudi nažalost nije dalo rezultat, pa se moja ostavka može tretirati kao još jedan poziv svim vjernicima i vjernicama na zaštitu prava na slobodu mišljenja i djelovanja za koju smo u bliskoj prošlosti platili cijenu krvlju naših šehida.
Nastavit ću raditi, koliko mi Stvoritelj dadne snage, za dobrobit vjere, domovine, zajednice i naroda kojima pripadam”, napisao je imam Musić.
Vjera i stranačka politika
Profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić za Radio Slobodna Evropa komentirao je ostavku imama Musića, navodeći da je „hafiz Musić izuzetan poznavalac islamskih nauka i uopće osoba s mnogo talenata”.
“U svakom slučaju treba dati priliku reisu-l-ulemi i Rijasetu da ispita te navode”, kazao je Alibašić.
Alibašić s druge strane smatra da je važno pojasniti dvije stvari.
„Prvo, u sistemu Islamske zajednice možda nedostaje institucija internog revizora koja bi redovno radila finansijsku reviziju svih ustanova i organizacionih jedinica Zajednice. Vjerujem da bi to pomoglo da se djelimično izbjegnu ovakve situacije. Drugo, u Zajednici, kao i u drugim ljudskim institucijama, ima ljudi koji su jako osjetljivi na svako neslaganje.
Važno je, međutim, da to ne postane dominantni obrazac ponašanja. Tu je odgovornost reisu-l-uleme zaista velika. Vjerujem da će on znati naći optimalni balans između potrebe za jedinstvom i zdravih neslaganja“, pojašnjava Alibašić.
Profesor Alibašić kaže da nije prvi put da se ovako nešto dešava, te da slične optužbe i kadrovske promjene nisu rijetke unutar Islamske zajednice.
„Društvene mreže i popularnost dr. Musića su učinile da se o ovome više priča. Promjene nabolje bi trebale biti kontinuirane i njima se nadamo“, kaže Alibašić posebno naglašavajući da bi jedna od najvažnijih promjena mogla biti jasnije distanciranje od stranačke politike.
„Pripadnici Islamske zajednice su članovi i simpatizeri različitih stranaka i vrlo je, naprimjer, ružno slušati komentare na hutbama u safovima kad se hatib stavi otvoreno na stanu jedne stranke.
Dugoročno, bliskost s političkim strankama nosi opasnost da ljudi kada jednom odbace neku stranku s njom odbace i zajednicu, a sa zajednicom i vjeru. To se desilo u Španiji, Italiji i nekim drugim zemljama. S obzirom na to da su političke stranke prema svim istraživanima institucije koje uživaju najmanje javnog povjerenja u našem društvu mislim da je mudro držati ekvidistancu u odnosu na njih“, potrctao je Alibašić.
Imam Kenan Musić završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, diplomirao je na Teološkom fakultetu (Usuli-d-din), odsjek hadisa, Univerziteta El-Azhar u Kairu i Šerijatsko-pravnom fakultetu (Kulijje eš-Šeri”a) Univerziteta u Damasku. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Veoma je popularan na društvenim mrežama, te je između ostalog njegovu ostavku komentirao i socijalni psiholog Srđan Puhalo napisavši:
„Pored toliko afera i kriminala u Sarajevo, jedino imam podnese ostavku“, aludirajući na nekoliko afera u vezi s nabavkom medicinske opreme tokom krize uzrokovane korona virusom u BiH, u prvom redu afere “Respiratori” u vezi sa spornom nabavkom stotinu kineskih respiratora, u kojoj je prvoosumnjičeni premijer FBiH Fadil Novalić.
Na društvenim mrežama korisnici su komentirati činjenicu da reisu-l-ulema još uvijek nije reagirao na ozbiljne kritike na račun ove zajednice, ali jeste reagirao saopćenjem za javnost nakon što je premijer Novalić uhapšen.
Reis je tada napisao “da se ne smije dozvoliti da se političke borbe vode preko pravosuđa i da se građani Federacije BiH u ovim presudnim trenucima ostavljaju bez vodstva koje ima bitan posao da završi, kako bi se entitet, ali i država sačuvala od nesagledivih posljedica uzrokovanih pandemijom korona virusa COVID-19”.
Predložio je i “da bi bilo dobro da se premijer brani sa slobode, zarad dobrobiti građana”.