Murtezić: Uozbiljiti raspravu o pravosuđu u BiH

Posljednja dešavanja u i oko pravosuđa jasno pokazuju da je neophodno pristupiti meritornoj i argumentiranoj raspravi o aktuelnom trenutku reforme sektora pravde u BiH i o svemu onome što na bilo koji način opterećuje rad pravosudnih institucija, izjavio je u razgovoru za Fenu Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužitelja u FBiH (CESTFBiH).

Komentirajući upit u vezi sa stanjem, prioritetima, postignućima i nedostacima pravosudne reforme, ovaj vrsni poznavatelj prilika u bh. pravosuđu naglašava da je, s obzirom na značaj tog segmenta vlasti, raspravu o pravosuđu nužno uozbiljiti i podići na stručni i akademski nivo, te pritom potcrtava spremnost institucije na čijem je čelu da se u skladu s vlastitom ulogom i kapacitetima maksimalno angažira na tom planu.

Murtezić, koji ima i desetogodišnje iskustvo rada u okviru Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH), smatra da je u javnosti prisutna svojevrsna ‘erozija’ ugleda bh. pravosuđa, te da se radi o kompleksnoj oblasti i specifičnoj profesiji u kojima pitanja integriteta, etike, nezavisnosti i profesionalnosti imaju posebnu težinu.

Kada se radi o percepciji javnosti i padu povjerenja u rad pravosudnih institucija, direktor CEST-a FBiH ističe da je vladavina prava u vrhu prioriteta evropskog integracijskog procesa (poglavlja 23. i 24.), te da je nužno uložiti dodatni napor i insistirati na identificiranju nositelja pravosudnih funkcija s najvišim profesionalnim standardima i vrijednostima koje se samim pripadanjem toj branši/profesiji podrazumijevaju kao željeni obrazac ponašanja i odnosa, uključujući međusobno uvažavanje i očuvanje digniteta institucija i pojedinaca.

– Pravosuđe na određeni način dijeli sudbinu bh. društva u cjelini, te tako aktivnosti, istrage i disciplinski postupci na ‘pročišćavanju vlastitih redova’, nekada rezultiraju drugačijim konotacijama u javnosti – pojašnjava Murtezić, uz uvjerenje da samo konstruktivna i argumentirana kritika na koncu može ishoditi pozitivan efekat, te doprinijeti prevazilaženju stanja u kojem se ocjene o stanju stvari donose ad-hoc, paušalno (i)ili po principu ‘rekla-kazala’.

Bez pretenzija da daje konačne sudove, konstatira da ne postoji sistem koji je savršen i koji nije podložan određenim intervencijama, te da su takvi trendovi prisutni i u najrazvijenijim zemljama, ustvrdivši pritom da su ocjene/tvrdnje o prisustvu korupcije u bh. pravosuđu predimenzionirane, te da je puno više problema u pristupu radu, stručnosti i nekim organizacionim nedostacima.

Na dodatni upit u vezi s konkretnim učincima pravosudne reforme u BiH, Murtezić navodi da ova reforma, generalno, predstavlja veliki iskorak, bez obzira na preovladavajuće kritičke tonove u javnosti, a optimizam u pogledu daljeg napretka na tom planu ilustrira parametrima koji svjedoče o skraćivanju dužine rješavanja sudskih predmeta, a time i višem stepenu ažurnosti i efikasnijem radu, te drugim pokazateljima, uključujući i one koji se tiču modela kadrovske popune, a koji u prvi plan ističe kompetencije i sposobnosti te eliminira arbitrarnost prilikom ‘ulaska’ u pravosuđe, kao i u procesu napredovanja u službi.

U tom kontekstu, cijeni da je donošenje Zakona o VSTV-u BiH bio prijelomni korak u kreiranju pretpostavki za uspostavu nezavisnog pravosuđa u postratnoj BiH, te da je neohodno istrajati na uvođenju Vijeća u Ustav BiH, čime bi ova institucija postala ustavna kategorija te se dodatno ojačala pozicija i zajamčila nezavisnost sudske od zakonodavne i izvršne vlasti.

Istovremeno, podsjeća da u pravosuđu BiH djeluje oko 1.500 nositelja pravosudnih funkcija te da ogromna većina njih daje vlastiti maksimum u profesionalnom smislu, navodeći da gotovo da nema profesije u BiH koja je u toj mjeri “pod lupom”, opterećena normama, kvotama, učincima u ocjenjivanju rezultata rada.

– Nažalost, pažnju medija i javnosti uopće često ‘odvuče’ neka ‘druga priča’ koja je izvan svakodnevnog posla, tako da redovan angažman pravosudnih djelatnika ostaje u sjeni. Činjenica je da pored aktivnosti na pročišćavanju vlastitih redova, aktuelno stanje karakterizira i pojava nove energije u pravosuđu o čemu, između ostalog, svjedoči prepoznatljivi angažman Tužilaštva KS-a – navodi direktor CEST-a FBiH.

Mišljenja je da, ukoliko zaista postoji problem između policije i tužioca, tužioca i sudije, tužilaca i određenih ministarstava, treba pokušati da se ta rasprava odvija na način koji će osigurati odgovarajući pristup svakom od prisutnih problema, a u čemu CESTFBiH može dati doprinos kao forum za argumentirano vođenje debate, te mjesto susreta, dijaloga, upoznavanja i umrežavanja svih involviranih aktera.

Kada se radi o redovnim aktivnostima CEST-a FBiH, njegov čelnik preferira proaktivan pristup, nudeći široki spektar novina u radu ove institucije pod čijim se okriljem godišnje organizira više od 180 edukativnih aktivnosti na čemu je, između ostalih, angažirano oko 50 domaćih edukatora.

Murtezić navodi da je CESTFBiH Direkciji za evropske integracije proslijedio odgovore povodom Upitnika Evropske komisije, a kojima su obuhvaćene teme od posebnog interesa za BiH, uključujući određena poboljšanja programa edukacije koji korespondira s aktuelnim trenutkom, te u vrh prioriteta ističe integritet pojedinaca i institucija, kao i borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

– Značajan dio upitnika se odnosi na edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija, uključujući i otvaranje pitanja poznavanja prava EU, odnosno standarda i principa sadržanih u sklopu evropske pravne stečevine – precizira.

Direktor CEST-a FBiH, nadalje, pojašnjava da je u saradnji ovog centra s CEST-om RS-a i Pravosudnom komisijom Brčko Distrikta BiH sačinjena Srednjoročna strategija 2017-2020 kojom se dodatno afirmira značaj stručnog usavršavanja unutar pravosudne zajednice.

Na upit o prioritetima u radu, a u kontekstu s proaktivnim pristupom, napominje da se posebna pažnja poklanja osiguranju mreže podrške i partnerstvu s institucijama u BiH i inozemstvu, čime se CESTFBiH okrenuo potencijalnim stranim donatorima i partnerima.

O tome, između ostalog, svjedoči nedavno potpisani Memorandum o saradnji CEST-a FBiH s Ambasadom R Francuske u BiH, te uspostavljena saradnja s Pravosudnom akademijom R Turske, kao i međuvremenu inicirani razgovori sa srodnim institucijama iz Kraljevine Holandije i ostvareni kontakti s Ambasadom SAD-a u BiH, a sve radi osiguranja odgovarajuće tehničke i druge pomoć, uključujući i razmjenu kadrova.

– Već naredne sedmice 25 sudija iz BiH će boraviti na edukaciji koju finansiraju partneri iz R Turske, a u sklopu jednog projekta Vijeća Evrope ostvarena je saradnja s našim partnerima iz R Srbije. U međuvremenu, CESTFBiH formalizirao je saradnju s Pravnim fakultetom Univerziteta u Sarajevu (UNSA), a slijedi uspostava saradnje i s drugim visokoškolskim institucijama, kazao je direktor CEST-a FBiH Arben Murtezić u razgovoru za Fenu.