Murphy, Schmidt i Sattler dobitnici “Večernjakovog pečata” za osobe godine

Osobe 2022. godine u Bosni i Hercegovini u izboru „Večernjakovog pečata“ su trojica međunarodnih diplomata koji su se prometnuli u lobiste za BiH – američki ambasador Michael Murphy, visoki predstavnik Christian Schmidt i posebni izaslanik Evropske unije, Johann Sattler.

Oni su bili među 150 kandidata, a dobitnicima ih je proglasio i nagrade im uručio direktor i glavni urednik „Večernjeg lista“ BiH Jozo Pavković na vrhuncu večerašnje manifestacije „Večernjakov pečat“ emitirane na BHRT-u, HRT-u i RTV HB.

Najvažniji datumi

Najavljujući dobitnike glavne nagrade Pavković je naglasio da je u državi u kojoj postoje tri suprotstavljene istine gotovo nemoguće postići konsenzus oko bilo čega, a posebno oko toga koje su osobe više od drugih udarile pečat na proteklu godinu. Zato se ocjenjivački sud odlučio u najvažnijim događajima potražiti one koji su obilježili 2022. godinu.

-Svi se slažu kako su 2. oktobar i 15. decembar najvažniji prošlogodišnji dani. Na prvi datum održani su opći izbori u BiH i u istoj večeri visoki predstavnik je nametnuo odluke kojima je osigurao lakšu uspostavu i funkcioniranje Federalne vlasti. Drugi, pak, datum trajno će se vezivati uz odluku Evropske unije o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Treći događaj nema datum. On je, zapravo, cjelogodišnja konstantna američka podrška u demokratiziranju i evropeiziranju daytonske BiH. Rekao bih, međunarodna zajednica, Evropa i Amerika se nakon rata ponovno na velika vrata vraćaju svom nezavršenom Daytonskom projektu. Upravo sinergija tih država, zajednica i unija koje nastoje s BiH skinuti luđačku košulju i obući je u evropsko odijelo, simboliziraju američki ambasador Michael Murphy, visoki predstavnik Christian Schmidt i posebni predstavnik Evropske unije Johann Sattler. Oni su se kao međunarodne diplomate prometnuli u lobiste za BiH, kazao je Pavković proglašavajući pobjednike.

Murphy: Veliki iskorak

Zahvalu „Večernjem listu“ za ovu vrijednu nagradu kojom se odaje priznanje zajedničkim nastojanjima Sjedinjenih Država, Evropske unije i Ureda visokog predstavnika na tome da se olakša proces integracije Bosne i Hercegovine u euroatlantske institucije uputio je američki ambasador Michael Murphy.

-Prvi put nakon dugo vremena, Bosna i Hercegovina kao zemlja ima priliku napraviti veliki iskorak prema članstvu u euroatlantskim institucijama. Da bi se ta prilika iskoristila, lideri ove zemlje, bez obzira jesu li vlast ili opozicija, moraju puno raditi. Bosna i Hercegovina mora usvojiti reforme koje su neophodne za jačanje demokratskog sustava zemlje, razvoj njene privrede i iskorjenjivanje korupcije koja je prijetnja i jednom i drugom. Za sve to, potrebni su posvećeni, pošteni i hrabri lideri kao i opredijeljenost za kompromis u interesu bolje budućnosti za sve. Na kraju vam mogu obećati jedno – Sjedinjene Države bit će ovdje, uz Bosnu i Hercegovinu. Spremni smo biti partneri sa svima onima koji su opredijeljeni za stabilnu, demokratsku i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu, poručio je ambasador Murphy primajući „Večernjakov pečat“ za osobu godine.

Schmidt: Naš cilj je imati Evropu u BiH

U svom govoru visoki predstavnik Christian Schmidt, uputio je jasnu poruku o potrebi izgradnje zajedničke evropske budućnosti BiH.

-Hvala vam puno za dodjelu ovog priznanja nama trojici. Govorimo o evropskoj integraciji, o miru i o novoj generaciji. Sretan sam zbog toliko mladih ljudi oko nas, jer oni su ti koji će donijeti ovoj zemlji, Bosni i Hercegovini, zajedničku evropsku budućnost. Iskustvo Evrope, a posebno moje zemlje, pokazuje da nakon loših vremena trebamo sjesti zajedno, raditi zajedno, razumjeti jedni druge i graditi zajedničku budućnost. Mislim da to možemo. Stoga, naša zahvala vama i svima onima koji su nas podržali u donošenju teških odluka kako bismo unaprijedili funkcionalnost ove zemlje. Kada neki u svijetu pitaju šta je s Bosnom i Hercegovinom, o čemu se tu zapravo radi – pa samo pogledajte ljude, mlade ljude, njihov topao, inteligentan i predan pristup budućnosti i neka nam to posluži da, u teškim razgovorima koje ponekad vodimo, nikad ne zaboravimo da je naš cilj imati Evropu u Bosni i Hercegovini i sve Bosance i Hercegovce u Evropi. To je budućnost. Ovo možda neće biti raj, ali može biti prilično blizu toga, poručio je Schmidt preuzimajući nagradu.

Sattler: Potvrda evropskih težnji divnih ljudi BiH

Zahvaljujući se na ukazanoj časti ambasador Sattler je naglasio da je prošlogodišnja dodjela kandidatskog statusa bila značajna prekretnica za Bosnu i Hercegovinu. Tom prilikom jasno je istaknuto da je kandidatski status, prije svega, potvrda evropskih težnji divnih ljudi Bosne i Hercegovine.

-Stoga bih ovu nagradu želio posvetiti svima onima u ovoj zemlji koji nikada nisu izgubili vjeru u našu zajedničku europsku budućnost i koji svakodnevno rade na tome da BiH bude bolje mjesto. Ovo je nagrada školarcima iz Jajca i Travnika, koji rade na prevazilaženju razlika i koji su nam nedavno, tijekom obilježavanja Dana Europe, ponosno pokazali svoj grad i priredili koncert s izvanrednim talentom i strašću. Za stotine studenata s osam javnih sveučilišta od Mostara do Tuzle, od Banjaluke do Bihaća i Sarajeva koje sam upoznao proteklih mjeseci – učesnike programa „Gen Change“, koji su se iznimno aktivno uključili u diskusije o svojoj budućnosti, kazao je Sattler.

Nagradu, dodaje, posvećuje i različitim ljudima koji su se proteklih godina okupljali u Mostaru kako bi uživali u Open City festivalu. A još više za one koji su se zalagali za istinski otvoreni grad Mostar, i sve one koji grade mostove preko podjela u Bosni i Hercegovini.

-Zahvalan sam što smo Mostarskim sporazumom iz 2020. godine mogli zajedno sa Sjedinjenim Državama dati svoj doprinos izgradnji dodatnih mostova, naglasio je Sattler.

Dodao je i kako nagradu posvećujem i poduzetnicima, koji svoje vrijeme ulažu u otvaranje prijeko potrebnih radnih mjesta i rast u BiH, kao i aktivistima civilnog društva, koji, u borbi za svoja prava, ne prihvataju „ne“.

-Svima onima koji se ističu – a takvih je u BiH mnogo – u svojim oblastima u sportu, umjetnosti, muzici, nauci i svim drugim oblastima koje obogaćuju život u ovoj čudesnoj zemlji. Ova nagrada je za sve koji su sanjali o budućnosti u kojoj mogu putovati, studirati i raditi bilo gdje na našem kontinentu, a koji žele privući najbolje iz Evrope da investiraju ovdje. Ali iznad svega, ovo je nagrada koju posvećujem svima onima koji su posvećeni mirnoj, prosperitetnoj, stabilnoj, europskoj budućnosti. Evropska unija je najznačajniji svjetski mirovni projekt. I svi zajedno moramo raditi kako bismo osigurali da ovaj projekt uključuje i Bosnu i Hercegovinu, kazao je Sattler zaključivši svoj govor riječima „živjela evropska Bosna i Hercegovina“.

Nagrade u ostalim kategorijama

Na 22. Večernjakovom pečatu koji je održan pod motom „Pečat za mir“ dodijeljene su nagrade u brojnim kategorijama. Skulptura u obliku maslinove grančice našla se u rukama humanitaraca, privrednika, sportista, diplomata… po izboru ocjenjivačkog suda.

Na tradicionalnom događaju koji je večeras emitiran na BHT-u,HRT-u i RTV HB, za uspjeh je Pečat dobio Frano Oreč, inženjer rudarstva, predsjednik Udruženja “Zvuci s kamena” iz Posušja, neumorni čuvar hercegovačkog kamena i kamene baštine, autor naučnih radova.

Za poduhvat Pečat je dobila Merima Čelik, mlada policajka koja je jedna od rijetkih nogometnih sutkinja sa značkom Svjetske nogometne federacije.

Pečat za humanost posthumno je dobila Elmira Sefo, humanitarka, žrtva potresa u Stocu. U spomen Elmiri porodica je osnovala dobrotvornu fondaciju, a nagradu je preuzela njena sestra Selma.

Večernjakov pečat za religiju dobio je otac Orel Zakaljuk, ukrajinski svećenik iz Prnjavora, paroh, čuvar ukrajinske zajednice od 4000 vjernika koji su u BiH već 130 godina. Posebno priznanje u religiji je dobio i efendija Damir Peštalić, glavni srebrenički imam koji daje veliki doprinos u normalizaciji međunacionalnih odnosa u Srebrenici.

Za nauku i medicinu Večernjakov pečat dobio je Nikica Gabrić, osnivač i direktor firme koja posluje u Hrvatskoj i BiH, prvi i zasad jedini oftalmolog koji je radio na novom laseru u Evropi, ali i SAD-u, Južnoj Americi te Africi. U toj kategoriji posebno priznanje za izvrsna zdravstvena dostignuća dobio je dr. Tomislav Mihaljević, porijeklom s Kupresa, a koji se javio iz Clevelanda. On je šef najveće svjetske klinike sa sjedištem u SAD-u, s 80 hiljada zaposlenih i 3,5 miliona pacijenata.

Večernjakov pečat za životno djelo, nakon Zlate Bartl i kardinala Vinka Puljića, primio je Josip Muselimović, kojem su Hrvatska Srbija i Slovenija dodijelile najveće advokatsko priznanje.

Večernjakov pečat za kulturu dobili su Amir, Aida, Amar i Aman Bukvić. Glumac i dramatičar Amir Bukvić napisao je tekst za potresnu predstavu koja je dobila i ekranizaciju. Rediteljka, njegova nagrađivana kći Aida, odlučila ga pretvoriti u film. Glavnu ulogu igra Amirov sin i Aidin brat Amar, a filmsku rolu upisao i njegov sin Aman. Film priča o dječaku koji je preživio Srebrenicu i djevojčici koja je prošla ratne strahote Vukovara.

Umjetnik godine je Goran Bogdan koji je s filmom „Daleko“ postao planetarno popularan.

Mladen Milanović Kaja je privrednik godine u izboru Večernjakovog ocjenjivačkog suda. Biznismen, bankar i dobrotvor, zapošljava više od 2500 radnika, ulaže u građevinu, cestogradnju, naftni biznis.

Sportista godine je Nemanja Bilbija, Plemić iz Banja Luke, najbolji golgeter Premijer lige. Sa Zrinjskim ostvario veliki uspjeh i oborio rekorde, a klub učinio natrofejnijim u BiH s čak osam titula.

Političari godine su Ćamil Duraković i Davor Pranjić, dopredsjednici Republike Srpske iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda koji se bore za povratak svojih naroda na prijeratna ognjišta.