“Ako FTV i RTRS nastave nelegalno gomilati sredstva, BHRT ide u kolaps”

Sa ovakvim načinom i odnosom u poslovanju, BHRT ne može više obavljati svoju funkciju. Prelazna rješenja dovela su nas do toga da su dva entitetska javna servisa jako bogata jer su, načinima naplate RTV takse koji nisu potpuno zakoniti, stekli ogromna milionska sredstva koja im po zakonu ne pripadaju, a BHRT je dovedena u ogromnu finansijsku dubiozu.

Istaknuo je to danas generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović na pres-konferenciji povodom teške finansijske situacije u ovoj medijskoj kući.

Naplata takse veliki problem

– Doveli smo se u situaciju da, ukoliko bi BHRT potpisao aneks, odnosno nastavak ugovora pod istim uslovima kako je to bilo zadnjih šest godina, da nas to direktno vodi u kolaps i nemogućnost da obavljamo svoju funkciju, upozorio je Karamehmedović.

Dodao je kako sa spomenutim načinom naplate takse BHRT ima već godinama velike probleme “da se ljudima koji vrijedno rade svoj posao za vrlo male plaće uplate sve obaveze i doprinosi”.

– Prije dva dana nam je primjerice radio trebao biti ugašen zbog tog duga jer postoji dugovanje po tom osnovu, imamo dugovanja prema EBU, čiji je Radiotelevizija Bosne i Hercegovine član, dakle Evropska unija javnih emitera i tako dalje i tako dalje – podsjetio je Karamehmedović.

Istovremeno je naglasio kako država Bosna i Hercegovina, koja je preuzela na sebe obavezu da javni servis postoji, kao što postoji u svim svim evropskim državama, nikada nije uradila svoj dio posla.

Zakon o Javnom RTV sistemu

Kako je rekao, BHRT je od 2005. godine, kada je usvojen Zakon o Javnom RTV sistemu u Parlamentu Bosne i Hercegovine, bio ‘neželjeno dijete’.

– Taj zakon nije, pa mogu slobodno reći, ni blizu bio implementiran na način kako je zamišljen i na koncu usvojen u najvišem zakonodavnom tijelu BiH. Kada to kažem, prije svega mislim na to da nikad nije formirano četvrto pravno lice, takozvana korporacija, koja je trebala da obavlja određene funkcije za sva tri javna emitera, dakle državnog i dva entitetska. Nikad nije došlo do primjene dijela člana 23 o raspodjeli RTV takse i marketinga. Istina, taksa se do 2017. godine raspoređivala po principu 50 posto BHRT-u i po 25 posto entitetskim emiterima, ali drugi dio tog člana koji tretira raspodjelu prihoda od marketinga po istom osnovu, nikada nije implementiran – pojasnio je generalni direktor BHRT-a.

U tom je kontekstu podsjetio na hronologiju dešavanja, uključujući i ulogu vlasti i visokih predstavnika.

– Godine su prolazile, vlasti su se mijenjale, mijenjali su se visoki predstavnici, namjerno kažem visoki predstavnici jer je prvo bitno taj zakon nametnut od tadašnjeg visokog predstavnika Volfganga Petriča, pa poslije usvojen u parlamentu, ali nije bilo nikakvog adekvatnog rješenja – precizirao je Karamehmedović.

Zbog toga, kako nadalje navodi, sada u 2023. i dalje nema korporacije, i dalje nema prebacivanja sredstava od marketinga. Ali, glavni razlog zašto su se okupili danas je što nema ni poštovanja člana 23 tog zakona kada je u pitanju raspodjela sredstava od RTV takse.

“Spasiti što se spasiti može”

Po njegovim riječima, 2017. godine RTV samostalno istupa iz tog sistema, sklapaju svoj poseban ugovor sa poštama Republike Srpske i putem svoje inkaso službe prikupljaju sredstva od RTV takse po osnovu tog zakona u RS-u, ali od tog momenta ne prebacuju niti jednu jedinu marku Radioteleviziji Bosne i Hercegovine, 50 posto i 25 posto Radioteleviziji Federacije.

– U pokušaju da se nekako spasi ono što se spasiti može do rješenja na nivou države, odnosno pronalaženja novog načina naplate takse, u to vrijeme Radiotelevizija BiH i FTV sa Elektroprivredom BiH sklapaju ugovor o prikupljanju RTV takse. Ono što je bilo nepovoljno po BHRT, ali se u to vrijeme nije moglo ništa uraditi, je to da su sredstva koja Elektroprivreda prikupi uplaćivana na račun Radiotelevizije Federacije i nakon toga je BHRT-u prosljeđivano njegovih 50 posto. Problem nastaje u tome što FTV kao što RTRS nije prebacivao sredstva iz RS, nije prebacivala pripadajućih 25 posto iz Federacije RTRS-u – navodi generalni direktor BHRT-a.

Nadalje navodi kako je BHRT svoju ulogu u korporaciji odigrao po pravilima, nadajući se da će sve stvari leći na svoje mjesto.

– Nažalost, one nisu nikad došle na ono na što su trebale doći u skladu sa zakonom. BHRT i dan danas, kao vlasnik ove zgrade, iznajmljuje svoje prostore FTV-u za koje ona ne plaća nikakva sredstva, i pored toga dajemo im usluge tehnike, studijske prostore, kamere, sve ono što je potrebno da bi se program proizvodio – kazao je.

Dodao je kako u toku ovih šest godina, kada se podvuče crta kako su se kretale stvari sa naplatom takse, se to može dobiti ‘crno na bijelo’, te da računica pokazuje da je RTRS nezakonito zadržala 52.800.000 KM, FTV 19.830.000 KM, a da je BHRT u minusu za taj period od 72.600.000 KM

Upozorio je da sa ovakvim načinom i odnosom u poslovanju BHRT ne može više obavljati svoju funkciju.

Problemi s FTV-om

– Postojala je ideja da nakon što istekne ugovor 31. decembra 2023. napravimo jednu malu promjenu u tom aneksu i da umjesto da novac liježe na račun FTV, dolazi na račun BHRT-a koji bi nakon toga u zakonskim omjerima rasporedio tu taksu onako kako predviđa član 23. zakona o javnom RTV sistemu – kazao je Karamehmedović.

Napomenuo je kako , nažalost, na sastanku u Elektroprivredi nije bilo spremnosti nelegalnog menadžmenta FTV-a da se to zaista implementira.

– Umjesto da se postigne dogovor o tom aneksu koji bi trebao važiti na godinu dana, takvi su bili razgovori i sa predstavnicima vlasti u ovom dijelu Federacije BiH, FTV je insistirala da ostane status-quo, da i dalje u narednom periodu nelegalno zadržavaju 25 posto prikupljene takse koja im ne pripada i da ovu cifru od skoro 20 miliona viška sredstava koju su ostvarili po tom osnovu nastavljaju i povećavati na uštrb BHRT-a – naveo je.

Govoreći o nelegalnom menadžmentu FTV, kazao je da postoji izvještaj nezavisne revizije iz 2018. u kojoj stoji da od 2013. godine nije produžen mandat niti Upravnom odboru niti generalnom direktoru.

– Dakle, deset godina ljudi rade u nelegalnom statusu i vrlo je upitno da li je i jedna odluka u tom periodu donesena u FTV-u formalno, pravno, čista i legalna. Pokušavali smo sve ove godine radi mira u kući da nađemo neka rješenja, trpili dugovanja, trpili taj maćehinski odnos prema BHRT-u, nažalost to nije donijelo rezultate. Doveli smo se sada u situaciju da ukoliko bi BHRT potpisao aneks, odnosno nastavak ugovora pod istim uslovima kako je to bilo zadnjih šest godina, da nas to direktno vodi u kolaps i nemogućnost da obavljamo svoju funkciju – naveo je Karamehmedović.

Upoznati javnost s problemima

Naglasio je kako je važno da javnost zna o čemu se radi, kako se ne bi stvarala slika u javnosti da se BHRT stalno nešto žali.

– Mi smo sve svoje funkcije i razlog postojanja obavili – od proizvodnje svih relevantnih programa u skladu sa dozvolom rada, kako informativnog, sportskog, zabavnog, obrazovnog i svih ostalih praćenja velikih događaja. BHRT i danas kada šalje sliku u svijet sa bilo kojeg događaja, dobija najviše ocijene, iako radimo sa opremom koja je vrlo često stara i po 40 godina, u zgradi koja je teško bila oštećena ratnim zbivanjima, u kojoj je naravno potrebno uložiti ogromna sredstva da bi se sve to saniralo, da bismo pratili tehnologiju koja stalno ide naprijed – podsjeća Karamehmedović.

Upozorio je kako BHRT nikada nije imao podršku onih koji su je morali obezbijediti da bi ova medijska kuća imala ulogu kakvu ima svaki javni servis u Evropi.