Muhamed Budimlić: Alarmantan broj odbačenih krivičnih prijava

U toku je javna rasprava o nacrtima Zakona o policijskim službenicima i Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije. Javnosti se tim povodom obratio i Muhamed Budimlić, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, profesor na Fakultetu za Krinimanlistiku Univerziteta u Sarajevu i šef Povjereništva SDP BiH za Kanton Sarajevo.Budimlić je dao stručni komentar na društvenu opravdanost značajnijih promjena i novina u sistemu.

„Prva faza djelovanja institucija za provedbu zakona je krucijalna, a u njoj se provode mjere i aktivnosti kojima se dolazi do informacija o pojavama u društvu za koje se sumnja da imaju obilježja protivpravnih ponašanja, kao i informacija o identitetu osoba za koje se sumnja da su počinili ta djela tj.otkrivanje, te podnošenje prikupljenih sadržaja u formi izvještaja nadležnim organima krivičnog gonjenja tj. rasvjetljavanje. Ove aktivnosti su u najvećoj mjeri u nadležnosti policijskih institucija, konkretno kantonalne kriminalističke policije MUP-a KS. U skladu sa navedenom obavezom, posebno je potrebno s pažnjom razmatrati informacije o rezultatima provedenih aktivnosti koje služe za ocjenu efektivnosti djelovanja institucija u provođenju navedenih nadležnosti.

Moguće je i potrebno analizirati izvještaje policijskih institucija kojim bi se utvrdila uspješnost njihovog djelovanja u provođenju osnovnih nadležnosti. Koliko krivičnih djela od procjenjenog broja su uspjeli otkriti i rasvjetliti osnovne elemente potrebne za pokretanje postupka, te koji je omjer između podnesenih policijskih izvještaja i donesenih rješenja o pokretanju istrage i podignutih optužnica od strane tužilaštva kojem su ti policijski izvještaji podneseni. Posebno je bitno analizirati uzroke za koje se može osnovano tvrditi da su doprinijeli neotkrivanju djela odnosno ne pokretanju krivičnog gonjenja.

U zvaničnim statističkim izvorima institucija evidentan je alarmantan broj odbačenih izvještaja tj. krivičnih prijava od strane nadležnih tužilaštava u odnosu na broj podnesenih izvještaja o počinjenim protivpravnimponašanjima. Zatim, uočavaju se brojni indikatori koji se navode u izvještajima zvaničnih međunarodnih organzacija, rezultatima referentnih naučnih istraživanja kao i izvještajima nevladinih organizacijama koji ukazuju na brojne neregistrovane kriminalne pojave u Kantonu Sarajevu koje se ne otkrivaju niti se provodi postupak registracije i izvještavanja prema nadležnim organima krivičnog gonjenja, tkz. ‘tamna brojka kriminaliteta’.

Na kraju, ali veoma bitno, primjetno je da je u strukturi podnesenih izvještaja uočljiv nesrazmjer u vezi sa strukturom krivičnih djela za koje se izvještaji podnose. Posebno je uočljivo je da su najzastupljeniji izvještaji za krivična djela tzv. opšteg kriminaliteta, što je termin neosnovano prihvaćen u policijskoj praksi, dok je broj podnesenih izvještaja samo u simboličnomboroju za neke izuzetno štetne pojave na koje se ukazuje u javnosti kao što su krivična djela protiv privrede i službene dužnosti, koruptivna djela, ekologije, šumske krađe, teška djela iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, vršnjačkog nasilja među maloljetnim, cyberbullynga, i slično“, navodi Budimlić.