Dok se prijave gomilaju
“Mrtav propis”: Nema optužnica za klevetu u RS, zbog zakona i dalje postoji strah
Izmjene Krivičnog zakonika RS su usvojene u Narodnoj skupštini RS 20. jula prošle godine, uprkos žestokim kritikama medija, aktivista i međunarodne zajednice
Nula optužnica, jedna naredba o sprovođenju istrage, i nešto manje od 130 krivičnih prijava.
To je rezultat godinu dana primjenjivanja izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske (RS), kojima je u ovom bosanskohercegovačkom entitetu ponovo kriminalizovana kleveta.
Kako pokazuju podaci koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) prikupio od šest okružnih javnih tužilaštava (OJT) u RS, najviše prijava je bilo na području koje obuhvata OJT Banjaluka, 71, a najmanje u Prijedoru, samo tri.
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić, koji je radio analizu primjene zakona, kaže za RSE da je u pitanju “mrtav propis”, i da se krivične prijave samo gomilaju dok svi žive u strahu.
“Jednostavno mislim da je pogrešno postavljena čitava ta teza, i od početka ukazujemo na to da ovo nije trebalo da se nađe u našem Krivičnom zakoniku i smatram da jedini način kako se to može popraviti je da se izbriše”, izjavio je Jokić.
Izmjene Krivičnog zakonika RS su usvojene u Narodnoj skupštini RS 20. jula prošle godine, uprkos žestokim kritikama medija, aktivista i međunarodne zajednice.
Zvanično su stupile na snagu 26. avgusta 2024., i predviđaju novčane kazne do 3.000 eura za njihovo kršenje.
Prema izmjenama, kleveta je iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su moguće ukoliko je to izrečeno putem medija, društvenih mreža, ili na javnom skupu.
Ovaj prestup je prethodno više od 20 godina bio u sferi građanskog prava, jer je 2001. godine Narodna skupština RS donijela Zakon o zaštiti od klevete.
Iz Ministarstva pravde RS, koje je bilo predlagač ovog zakona, nije odgovoreno na upit RSE o tome koliko su zadovoljni primjenom ovog zakonskog rješenja.
Problem ‘utvrđivanja činjenica’ u prijavama
Jokić ističe da podatak da još niko nije optužen na “prvu loptu” djeluje kao pozitivna vijest, jer Tužilaštvo “nije lako na podizanju optužnica”, ali da se zbog nedostatka tužilačke prakse još uvijek ne zna na koga se sve odnose zakonske odredbe.
“I to bi bilo zgodno ukoliko bismo imali podatak šta ne smatraju ovim krivičnim djelom, međutim problem je što velika većina, odnosno ogromna većina ovih predmeta i dalje stoji žargonski rečeno u ladici”, ističe Jokić.
Šef Delegacije EU u BiH
Sattler u oproštajnom govoru o evropskom putu BiH: Nije bilo pomaka od marta ove godine
On podsjeća da zato postoji opasnost da će se jednom “otvoriti brana”, te da će se ispostaviti da postoje na desetine slučajeva protiv novinara.
Jokić ističe i da građani sada praktično bez ikakvog troška mogu podnijeti krivičnu prijavu protiv nekoga za koga smatraju da ih je oklevetao, pošto se istrage vode po službenoj dužnosti, o trošku budžeta.
“Do sada se rijetko pribjegavalo tužbama za klevetu, zbog troškova postupka, dužine trajanja postupka, pa dok platite advokata da sastavi tužbu, pa dok platite taksu na tužbu sudsku, pa ako se upusti druga strana u sporu, onda troškovi postupka tog spora će pasti na onoga ko izgubi spor, plus njegove takse”, pojašnjava Jokić.
Prema njemu, odredbe zakona znače i neefikasne postupke, jer “tužilaštvo ima problem da utvrđuje neke činjenice”.
“Zamislite sada, hipotetička situacija, da ja napišem ili objavim negdje da ste vi, lično, pronevjerili ogromna neka sredstva nekog javnog preduzeća. I sada da vi podnesete krivičnu prijavu protiv mene, tužilaštvo bi moralo da sprovede paralelnu istragu da li je došlo uopšte do pronevjere”, objašnjava Jokić.
Dodaje da se u ovom slučaju mora dokazati više stvari – da li je došlo do pronevjere, da li je osoba optužena za klevetu govorila neistine, i da li je znala da se radi o neistini u trenutku objave.
“I na to smo mi ukazivali, pokušavali da objasnimo i predstavnicima ministarstva i ostalim političkim subjektima koji su učestvovali u ovome da će doći do ovoga i na kraju, evo sada smo došli do toga i nikome nije drago”, zaključuje Jokić.
Šta kažu novinari?
Urednica projekta Slobodno.org i novinarka portala Capital.ba, Andrijana Pisarević, rekla je za RSE da ukupni broj prijava pokazuje da “su neki jedva dočekali da se osvete i ‘uvale’ nekoga u krivični proces.
“Ipak, tih 120 prijava do sada nisu proizvele nijedno podizanje optužnice što govori da je i tužiocima i sudijama jasno da izgovorena riječ ne može biti krivično djelo u današnjem društvu koje sebe voli nazivati demokratskim”, kazala je ona.
Dodaje da su “naše sudije i tužioci su, za razliku od političara, mahom obrazovani ljudi, svjesni da im zakone donose oni koji pojma nemaju o pravnoj praksi, o slobodi govora i novinarskog poziva”.
“Nama je to dobar štit, jer će najveći dio njih da se vodi razumom i logikom, a ne hirovima pojedinaca koji bi da legalizuju svoje tvitove”, istakla je Pisarević.
Takođe je rekla da “su upravo oni koji su insistirali na kriminalizaciji klevete glavni generatori govora mržnje i lažnih informacija”, te da novinarima i aktivistima ove zakone “nameću prljavi igrači bez etike i časti”.
Novinar portala Gerila.info, Đorđe Vujatović, za RSE kaže da nije ništa značajno mijenjao u svom poslu.
“Prva i najvažnija stavka je u činjenici da ja kada radim, recimo, istraživačke tekstove, uglavnom se oslanjam na dokumente i tražim izjave, dakle svih zvaničnika koji su navedeni u tim određenim nekim dokumentima i tražim potvrdu, tj. validaciju tih informacija koje dobijem”, pojašnjava Vujatović.
Kako navodi, prema njegovim informacijama, do sada nije bilo krivičnih prijava protiv novinara iz Banjaluke.
Ističe da većina novinara koje on poznaje ne izvještava koristeći neprovjerene činjenice, te stoga i ne čudi da nije bilo prijava.
“Negdje se spekulisalo da će u predizbornom periodu ti problemi biti malo veći, ali do sada, još uvijek nemamo takve informacije”, rekao je Vujatović.
On ocjenjuje da su se zakonske izmjene u prethodnih godinu dana postavile kao “alat za političke prijetnje i političke ratove”, te da utiču na sve građane u RS, ne samo na medijsku zajednicu.
“Mi jesmo i prije isticali da to nema veze samo sa novinarskim radom jer veliki broj medijskih profesionalaca radi po medijskim, da tako kažem, po pravilima profesije”, naglasio je Vujatović.
Ko je koga prijavljivao?
U šest okružnih javnih tužilaštava je u prethodnih godinu dana, prema podacima koje je prikupio RSE, bilo 126 krivičnih prijava za klevetu, i samo jedna za iznošenje ličnih i porodičnih prilika.
Tužilaštva su različito odgovarala na upit RSE, tako da se ne može stvoriti kompletna slika o tome da li su i koliko novinari prijavljivani.
Iz OJT u Banjaluci, u kojem je završilo više od pola prijava, kažu da ne vode evidencije o prijavljenima na osnovu njihovog zaposlenja, već samo po imenu i prezimenu.
Trebinjsko tužilaštvo eksplicitno navodi da su članovi uprave Elektroprivrede RS, bazirane u ovom gradu na jugu Hercegovine, prijavili poslanika u NSRS Nebojšu Vukanovića, te predsjednicu Gradskog odbora Srpske demokratske stranke, Milicu Radovanović.
U Bijeljini navode da se od 16 prijava tri odnose na medije ili medijske radnike. U ovom gradu na sjeveroistoku BiH je izvršena i jedina naredba o sprovođenju istrage u prethodnih godinu dana.
Osam prijava za klevetu, kako navode, “protiv administratora web portala” je bilo u Doboju, na sjeveru BiH, od ukupno 16 krivičnih prijava.
U Istočnom Sarajevu je bilo 14 prijava, od čega tri protiv novinara, a četiri protiv neidentifikovanih lica.
Na sjeverozapadu BiH, u Prijedoru, bile su samo tri prijave za klevetu, kao i jedina prijava za iznošenje ličnih i porodičnih prilika.
Nevrijeme koje ide prema BiH pravi haos: Ulice pod vodom, pao je snijeg, evakuisane škole