Može li nas molitva sačuvati od koronavirusa?

Zbog povećanja broja zaraženih koronavirusom u BiH, uoči još jednog Bajrama, Islamska zajednica BiH izdala je nove upute: namazi će se klanjati ali samo u obaveznom kraćem trajanju, a džamije će u petak ujutro biti otvorene samo 15 minuta prije namaza, obavezno je nošenje maski i fizičko odmicanje između ljudi. Ovo je jedno u nizu posebnih mjera koje su izdale vjerske zajednice od marta kada se pojavio prvi slučaj zaraze koronavirusom u BiH.

Od početka krize prije više od četiri mjeseca, bilo je i primjera i odgovornog i neodgovornog pristupa vjerskih autoriteta i institucija, ali su zvanične vjerske zajednice većinom poštovale preporučene zvanične mjere i vjernicima izdavale savjete u skladu s njima, piše Predrag Blagovčanin za Media.ba.

Bilo je i izuzetaka. Poput tradicionalne pričesti istom kašikom, pozivanja vjernika na misu uprkos zabranama okupljanja ili udara na pridržavanje preporučenim mjerama izjavama poput onih da je koronavirus Allahova kazna za kinesku državu zbog represije nad Ujgur muslimanima.

Bosna i Hercegovina nije jedini primjer gdje su vjerske zajednice, koje prati veliki broj vjernika, svojom komunikacijom ili aktivnostima uticale na percepciju izuzetno velikog dijela javnosti o pandemiji COVID-19 s kojom se od početka godine bori skoro svaka država svijeta.

U susjednim zemljama je mnogo primjera gdje su vjerski autoriteti svojim izjavama čak pozivali na neposlušnost građana državnim preporukama. U BiH je, kao i svugdje, bilo takvih primjera, a u ovoj analizi smo u saradnji sa Makedonskim institutom za medije, pogledali i uporedili način na koji su vjernici dobijali savjete i preporuke vezano za vjerske obrede i okupljanja i crkvama i džamijama.

Sve nas spaja ista kašika

Vjerske zajednice u BiH pojavom koronavirusa djelovale su relativno usklađeno sa odlukama nadležnih entitetskih kriznih štabova. Odluke o zabrani javnih okupljanja u Republici Srpskoj donesene su 10. marta a takvu je odluku krizni štab FBiH donio dan poslije. Vjerske zajednice u BiH tako su se našle pred dilemama da li prakticirati tradicionalne rituale, pogotovo tada predstojećih uskršnjih i bajramskih praznika, ili ispoštovati epidemiološke mjere i odluke nadležnih kriznih štabova.

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej 17. marta u svom obraćanju vjernicima pozvao je na pridržavanje svih mjera koje su propisane odlukama nadležnih institucija. Upute poglavara Srpske pravoslavne crkve kao i naredbe i preporuke epidemioloških službi u BiH da se izbjegavaju okupljanja te održava socijalna distanca, nisu predstavljale prepreku da mitropolit dabrobosanski Hrizostomom u Istočnom Sarajevu služi liturgiju u jeku pandemije koronavirusa.

Na liturgiji čiji smo direktan prijenos mogli pratiti na javnom servisu, u programu BHRT-a, mogli smo vidjeti veliki broj vjernika okupljenih u crkvi kao i ritual da na kraju liturgije pravoslavni sveštenici koriste jednu kašiku za pričest svih osoba koje pristupe. Upravo je ta tradicija pričesti jednom kašikom bila povod za niz novinarskih priloga koji su tematizirali potrebu odustajanja od tradicije u periodima pandemija.

Radio Slobodna Evropa u tekstu „Korona virus vs Crkva: Pravoslavni tradicionalisti ne odustaju od svete kašike“ upravo problematizira tradicionalne prakse poput održavanja velikih molitvenih skupova, zagrljaja vjernika, ljubljenje krsta i ikona kao i učestvovanja u vjerskim obredima poput primanja euharistije.

Održavanje liturgije u Istočnom Sarajevu u jeku pandemije otvorilo je i druga pitanja poput dvostrukih standarda vlasti i policije RS-a prema kršenju uredbi o zabranama okupljanja te policijskom satu koji je u periodu proslave Vaskrsa trajao u kontinuitetu od subote 18. aprila do 20. aprila.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zajednički su se obratili Sinodu Srpske pravoslavne crkve sa apelom da se pred Vaskrs vjerski obredi održavaju bez prisustva vjernika. Nakon tog apela uslijedilo je i saopštenje srpskog patrijarha Irineja u kojem je naznačeno da je „SCP odlučila poslušati upute struke te vaskršnje liturgije obaviti samo uz prisustvo svešteništva“.

U tekstu „Da li je RS u teokraciji: Stotine vjernika i dio sveštenstva kršili mjere zabrane za Vaskrs, policija zažmirila“ autorica Gordana Katana upravo problematizira odnos vlasti prema činjenici da su nadležne institucije u RS tolerisale neodgovorno ponašanje sveštenstva pravoslavne crkve prilikom proslave Vaskrsa kao i same vjernike koji su u velikom broju prisustvovali na liturgijama.

Posljedice tolerantnijeg odnosa vlasti prema vlastitim odredbama o socijalnom distanciranju te poštivanju epidemioloških savjeta u periodu nakon proslave tog praznika dovelo je do povećanja broja oboljelih od COVID-19 u RS-u što je potvrdio i premijer tog bh. entiteta Radovan Visković nakon informacija da je došlo do povećanja broja oboljelih te smrti 6 ljudi.

„Bojim se da sada plaćamo cijenu za ono što se dogodilo tokom Vaskrsa, uprkos višestrukom pozivu građanima da poštuju pravila o socijalnom distanciranju.”

Kako to obično biva i u sklopu Srpske pravoslavne crkve bilo je sveštenika koji su smatrali da su vjera i prakticiranje vjere efektni u odbrani od koronavirusa. Kako prenosi SRNA, Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije u svom obraćanju je pozvao vjernike sredinom marta da dolaze u hramove na molitve i pričešća jer ne treba da se plaše virusa.

Na liturgiji održanoj 15. marta u Sabornom hramu u Zvorniku episkop Fotije istakao je da je Bog jači od svake bolesti i iskušenja, jer kad su kroz istoriju bile epidemije, ljudi su dolazili u crkvu na molitvu, ispovjedajući se i pričešćujući bez straha.

„Kada dođe neko zlo ili epidemija, treba svi da kažemo da je Bog naš moćniji od svakog zla i epidemije i idemo u crkvu da se molimo i pričestimo.“

Episkop Fotije je tom prilikom naznačio potrebu da se dolazi u crkve na liturgije i subotom i nedjeljom te da se vjerni narod pričestvuje i spremno dočeka slavno vaskrsenje Hristovo.

Uvik kontra – Biskup Perić

Pojavom koronavirusa došlo je do odgađanja kulturnih i sportskih manifestacija dok je i nastava u pojedinim kantonima obustavljena. Najave o mogućnosti zatvaranja crkvi 12. marta katolički svećenik don Anto Ledić prokomentarisao je na svojoj Facebook stranici.

“Zovu me jučer i evo jutros župljani i otkazuju djecu za vjeronauk, za susret mladih itd i naravno pitaju hoće li biti misa!!! U našoj župi ništa se neće promijeniti! Mise će biti, klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu, Put križa, ispovijedi, susreti, razgovori, molitve, blagoslovi…ma sve što smo prakticirali sad ćemo još više! Ne bojte se ničega ako vjerujete Onome koji je gospodar života i smrti! Pa i umrijeti nam je jednoga dana. Volim umrijeti u najstrašnijim mukama za oltarom podižući Živoga Boga ili klečeći ispred oltara pred Živim Bogom, nego živjeti tisućama godina skrivajući se od nevidljivog virusa. Nisam se skrivao 1992., niti 2002., pa neću niti sada! Nema te zemaljske vlasti koja će mi zatvoriti crkvu”.

Nedugo nakon te izjave, koja je odjeknula u domaćim i regionalnim medijima, predsjednik Biskupske konferencije BiH kardinal Vinko Puljić, pozivajući se na odluke civilnih vlasti od 14. marta, naložio je svim katoličkim župama da se ponašaju u skladu sa odlukama o izbjegavanju javnih okupljanja i da se do daljnjeg, gdje je to moguće, mise održavaju na otvorenom prostoru.

“Starijim osobama i drugima, koji su izloženiji opasnosti od zaraze, preporučuje se da dobro razmisle i sami odluče o dolasku na euharistijska slavlja”, navodi se u preporukama Biskupske konferencije BiH, kao i da vjernici treba da izbjegavaju međusobne dodire, a sveštenstvo da kod davanja pričešća bude posebno pažljivo.

Međutim, Crkva u Hercegovini, preciznije, mostarski biskup Perić, 19. marta donosi odluku te se obraća javnosti da crkve u Hercegovini ostaju otvorene za osobnu molitvu, pobožnost te liturgijska i sakralna slavlja.

Takva odluka mostarskog biskupa, koja je u suprotnosti sa smjernicama Biskupske konferencije kao i nadležnih instanci civilnih vlasti, na osnovu broja likova kao i komentra na Facebooku, dočekana je sa oduševljenjem katolika u BiH.

Uvik kontra – Biskup Perić

Pojavom koronavirusa došlo je do odgađanja kulturnih i sportskih manifestacija dok je i nastava u pojedinim kantonima obustavljena. Najave o mogućnosti zatvaranja crkvi 12. marta katolički svećenik don Anto Ledić prokomentarisao je na svojoj Facebook stranici.

“Zovu me jučer i evo jutros župljani i otkazuju djecu za vjeronauk, za susret mladih itd i naravno pitaju hoće li biti misa!!! U našoj župi ništa se neće promijeniti! Mise će biti, klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu, Put križa, ispovijedi, susreti, razgovori, molitve, blagoslovi…ma sve što smo prakticirali sad ćemo još više! Ne bojte se ničega ako vjerujete Onome koji je gospodar života i smrti! Pa i umrijeti nam je jednoga dana. Volim umrijeti u najstrašnijim mukama za oltarom podižući Živoga Boga ili klečeći ispred oltara pred Živim Bogom, nego živjeti tisućama godina skrivajući se od nevidljivog virusa. Nisam se skrivao 1992., niti 2002., pa neću niti sada! Nema te zemaljske vlasti koja će mi zatvoriti crkvu”.

Nedugo nakon te izjave, koja je odjeknula u domaćim i regionalnim medijima, predsjednik Biskupske konferencije BiH kardinal Vinko Puljić, pozivajući se na odluke civilnih vlasti od 14. marta, naložio je svim katoličkim župama da se ponašaju u skladu sa odlukama o izbjegavanju javnih okupljanja i da se do daljnjeg, gdje je to moguće, mise održavaju na otvorenom prostoru.

“Starijim osobama i drugima, koji su izloženiji opasnosti od zaraze, preporučuje se da dobro razmisle i sami odluče o dolasku na euharistijska slavlja”, navodi se u preporukama Biskupske konferencije BiH, kao i da vjernici treba da izbjegavaju međusobne dodire, a sveštenstvo da kod davanja pričešća bude posebno pažljivo.

Međutim, Crkva u Hercegovini, preciznije, mostarski biskup Perić, 19. marta donosi odluku te se obraća javnosti da crkve u Hercegovini ostaju otvorene za osobnu molitvu, pobožnost te liturgijska i sakralna slavlja.

Takva odluka mostarskog biskupa, koja je u suprotnosti sa smjernicama Biskupske konferencije kao i nadležnih instanci civilnih vlasti, na osnovu broja likova kao i komentra na Facebooku, dočekana je sa oduševljenjem katolika u BiH.

Na FB stranici fra Maria Knezovića, koji je veoma aktivan na društvenim mrežama, ta objava ima 709 likeova, 122 komentara i 91 dijeljenje. Jedan komentar kaže: „Hvala Bogu. Sad mi je još jasnije zašto je Gospa izabrala Hercegovinu“, a drugi: „Bravo Oče Biskupe.pa tko nas može sad izbaviti.Samo Isus i njegova majka.ako možemo do trgovine pa može bar po jedan član iz kuće na misu.ne moraju ni trajati dugo mise al samo nek se vrata koja nas najviše spašavaju ne zatvore.budimo vani pa taman i po 3 metra udaljeni.ima zvučnika da se čuje dalje“.

Sa odlukom biskupa Perića nisu se svi složili.

Maca Novak u svom komentaru na isti post naglašava: „Žalosno i Bog je rekao cuvaj se i cuvat cu te, kakve su ovo gluposti od Ratka. Narode ovdje nas niko neće spasiti jer nemam uvjete. Neka nas sve bog čuva i blagosiva i kući se može moliti.“

Potez Ratka Perića nije ostao nezapažen u bh. medijima koji su izvijestili o odluci dok je autor Dalibor Milas na portalu Al Jazeera Balkans kritički analizirao tu kao i dosadašnje postupke mostarskog biskupa.

„Iako su ‘civilne vlasti’ u trenutku pisanja ovog teksta već reagirale i donijele prilično stroge i opravdane mjere opreza i zabrane okupljanja, jedan dio vjernika se i dalje okuplja na misnim slavljima. Iako Perić u svom pismu ‘svećenicima, redovnicama, redovnicama i bogoljubnim vjernicima’ priznaje da ‘koronin virus napada cio svijet’ te da ‘nam je Bog udijelio dar vjere i dar razuma’, razum u ovom slučaju pada u drugi plan. Vjernicima se ‘preporučuje’ odgovornije ponašanje, umjesto da se odgovornije reagira.“

Samo tri dana nakon odluke Ratka Perića u ponovnom obraćanju sveštenstvu, a koje na svojoj FB stranici opet prenosi fra Mario Knezović, nakon zabrane kretanja mlađim od 18 i starijim od 65 godina na području FBIH, mostarski biskup donosi odluku da se „svete Mise na nakane vjernika održavaju bez nazočnosti naroda.“

Da mostarsko-duvanjska biskupija ima elemente autokefalnosti u odnosu na Katoličku crkvu u BiH, a i sekularnu vlast, pokazuje i podatak da je biskup Perić 19. aprila naložio otvaranje svih crkvi i održavanje svetih misa sa narodom uz poštivanje mjera štabova ističući da niko nema pravo udaljavati vjernike ispred crkava ukoliko se drže propisanih odstojanja.

„S otvorenom crkvom i dobrim razglasom vjernik će, ne samo imati osjećaj da je osobno sudjelovao u sv. misi, nego će se, prikladno raspoložen, i euharistijski pričestiti, što mu nijedan društveni medij ne može dati. I nitko nema pravo udaljavati vjernike ispred crkve ako se drže propisana odstojanja, kao što se ne udaljavaju ni drugi građani ispred raznih drugih uslužnih objekata – trgovina, prodavaonica, apoteka i sličnih institucija. Po kojem bi se to zakonu ili zapovijedi moglo činiti s vjernicima ispred katoličke crkve?“

Uporedo sa civilnim vlastima

Islamska zajednica BiH u periodu prvog vala pandemije pokazala je visok stepen društvene odgovornosti. Propusta je bilo isključivo zbog privikavanja na novonastale uslove života. Uporedo sa odlukama kriznih štabova Islamska zajednica donosila je i interne oduke koje se tiču prakticiranja vjere. Pa tako reisu-l-ulema dr. Husein Kavazović 18. marta poziva vjernike da u skladu sa mjerama i preporukama u svojim kućama obavljaju molitve.

Međutim, pet dana prije te poruke, mediji su na sedmičnoj molitvi, džuma namazu, zabilježili značajno veći broj vjernika od onoga u tom trenutku preporučenog iz kriznih štabova. Portal Klix.ba tako donosi video reportažu iz sarajevskih džamija uz napomenu da je prekršena tadašnja odluka kriznog štaba KS o zabrani okupljanja više od 250 ljudi. Službenici Islamske zajednice su tu priliku iskoristili kao bi vjernike upozorili da je očuvanje ličnog zdravlja i zdravlja drugih ljudi jedna od obaveza vjernika.

“Apeluje na sve vjernike i vjernice da se nakon obavljanja dnevnih namaza i džume bespotrebno ne zadržavaju u zatvorenim prostorijama i haremima džamija, mesdžida i drugih objekata Islamske zajednice te da prostorije u kojima se obavljaju obredi dodatno očiste, dezinficiraju i provjetravaju”, poručeno je vjernicima.

Uporedo sa povećanjem restriktivnih odluka civilnih vlasti vrh Islamske zajednice donosio je proglase koji su pratili preporuke nadležnih. Tako u svojoj hutbi 27. marta reisu-l-ulema Kavazović poziva vjernike da ostanu kućama poručivši kako je „ostati kući ovih dana najveće dobročinstvo“.

Islamska zajednica i preko svojih komunikacijskih kanala također apeluje na pridržavanje socijalnog distanciranja te zaštite od virusa. Autor Fikret Karčić u tekstu objavljenom na portalu Preporod.info donosi komparativni pregled fetvi o koronavirusu.

U tekstu ažuriranom 19. marta autor zaključuje da „muslimanski autoriteti daju fetve u zavisnosti od dinamike širenja bolesti u svakoj zemlji i da nakon proglašenja pandemije te fetve postaju sve restriktivnije. Također se vidi da islamska pravna nauka posjeduje adekvatan instrumentarij za bavljenje vanrednim situacijama. U pogledu suočavanja sa pandemijom, islamska vjerska tijela usko surađuju sa državnim vlastima.“

U periodu prvog vala pandemije vjernici svih konfesija u BiH proslavili su najvažnije praznike. Početkom mjeseca Ramazana reisu-l-ulema Kavazović u svojim porukama dotakao se i situacije u svijetu i još jednom upozorio na preporuke Rijaseta Islamske zajednice i državnih organa.

„Ovaj ramazan nam dolazi u vremenu u kojem ćemo svi trebati pokazati veći stepen strpljivosti, duhovnog zajedništva i odricanja. Naši zajednički obredi, namazi i mukabele, koje smo obavljali u našim džamijama i tekijama obavljat ćemo u kućama prema preporukama Rijaseta Islamske zajednice i državnih organa.”

Islamska zajednica je i preko svoje zvanične stranice davala smjernice o prakticiranju vjere u skladu sa novonastalom situacijom. Muftija Enes Ljevaković odgovara na pitanje o formiranju safova u periodu pandemije koronavirusa.

„Shodno ovom kur'anskom ajetu i fikhskom pravilu, ukoliko iz preventivnih razloga muktedije (klanjači) ne mogu stajati jedan pored drugog, bolje je da u ovim okolnostima formiraju safove, uz fizičku distancu, nego da u potpunosti zanemare propis o formiranju safova. Na taj način primjenjujemo propis koliko smo u stanju u datim okolnostima, a istovremeno držimo se preventivnih mejra čiji je cilj zaštita zdravlja i života ljudi.“

Cijena neodgovornosti

Na pojavu koronavirusa u Wuhanu početkom godine osvrnuo se i sarajevski imam, autor i publicista Muhamed Velić. Na zvaničnoj FB stranici koju prati nešto više od 73.000 ljudi Velić piše.

„Jeste li razmišljali zašto je Svemogući Allah dao ovaj opasni korona virus baš u Kini? Odgovora može biti više, ali sa teološke strane nameće se ovaj: kad teroriziraš nedužne ljude zbog njihove vjere i kulture, onda ti Bog dadne virus da se zabaviš njime. Jednostavno, pravda za Ujgure, moglo bi se reći. Ipak, žao nam je ljudi. (Izvadak iz današnje hutbe).“

Velićeva promišljanja vezana za koronvirus prenesena su u brojnim medijima, a ova izjava sa vremenskom distancom od sedam mjeseci i najnovijim dešavanjima u kontekstu pandemije je još uvijek aktivna na društvenim mrežama.

Sličnih je neodgovornih primjera izjava vjerskih autoriteta bilo i u Sjevernoj Makedoniji gdje su pojedini vjerski poglavari zanemarivali preporuke državnih vlasti i naučna objašnjenja o virusu, zato što su se, kako ocjenjuju politički analitičari, pobojali da vjersko učenje ne padne u sjenu nauke.

„U vrijeme pandemije, sva nada je u nauci, a činjenica je da to slabi uticaj vjere“, ocijenio je makedonski doktorant političkih nauka Dželjalj Neziri.

Tamo su se tokom Vaskrsa vjernici okupljali mimo preporuka da se to ne radi, i to više puta tokom proteklih mjeseci. U nekim slučajevima su vjerski poglavari i direktno pozivali vjernike da dođu. Za Ramazanski Bajram krajem maja, nakon insistiranja tadašnjeg poglavara Islamske zajednice, Reisa Redžepa Sulejmanija, održana je jutarnja molitva uz posebne mjere poput nošenja maske i fizičkog udaljavanja prisutnih. Tada je Sulejmani poručio kako COVID-19 može da bude proglašen gotovim istog dana i da su se zato vjernici okupili jer „Bog je s nama i dok je Bog s nama ada je Bog s nama osjećamo se najjačim na svijetu“. Za Nezirija je takav odnos neprimjeren tokom pandemije jer je odavao utisak da vjerski poglavar ne vjeruje da je virus stvaran i na takav način svoje ubjeđenje prenosi na veliki broj onih koji ga prate.

Mirče Adamčevski, penzionirani novinar koji je među prvima u Sjevernoj Makedoniji prebolovao COVID-19, smatra kako je neodgovoran i neoprezan postupak vjerskih zajednica doveo do povećanja broja oboljelih, što je ugrozilo ljude.

A da su, kao i u Bosni i Herzegovini, pojedina okupljanja za vjerske praznike rezultirala povećanjem broja zaraženih, pokazala je i statistika nedugo nakon Ramazanskog Bajrama iz nekoliko sjevernomakedonskih opština sa većim broj muslimana. Ubrzo je Redžepi smijenjen sa pozicije reisa, a sa reisom Šakirom Fetahuom pristup Islamske zajednice se promijenio u smislu odnosa prema ozbiljnosti situacije sa koronavirusom.

Dostupna istraživanja pokazuju kako stanovništvo Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, kao i ostalih balkanskih zemalja, spadaju među najreligioznije narode u Evropi, pa stoga odnos vjerskih institucija i vjerskih službenika prema situaciji u kojoj se trenutačno nalazimo predstavlja jedan od ključnih elemenata u borbi protiv širenja virusa.

U ambijentu u kojem svakodnevno bilježimo veliki porast broja oboljelih, vjerske zajednice će morati prilagoditi prakticiranje vjere epidemiološkim preporukama, jer u konačnici ni Bog nas neće spasiti ukoliko sami sebe ne zaštitimo.