Mostarski muftija ef. Dedović: Snagu i vrijeme ne smijemo trošiti u svađe

Bajram-namaz na području Mostarskog muftijstva klanjan je u 13 medžlisa (Konjic, Jablanica, Prozor, Glamoč, Livno, Tomislavgrad, Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar, Nevesinje, Gacko-Bileća, Trebinje), u 150 džamija i mesdžida.

Centralnu manifestaciji klanjanja Bajram-namaza u Univerzitetsko-sportskom i rekreativnom centru “Midhat Hujdur Hujka” predvodio je muftija mostarski Salem-ef. Dedović, priopćeno je iz Muftijstva mostarskog.

“U ovim bajramskim danima nosit će nas osjećaj da smo u ime Allaha pružili ruku i otvorili srce i znanome i neznanome, da smo unijeli radost na njihova lica; i djeteta, i starca, i onoga u potrebi, i onoga zaboravljenog, i onoga usamljenog. To su djela dobročinstva i samilosti, to je vjera na djelu i to nam treba. To je pobjeda islamijjeta, ljudskosti i pobjeda bajramskog duha”, u bajramskoj hutbi poručio je mostarski muftija.

Bajramske obrede, radosti i ushićenja ljudskih duša muslimana u Mostaru, Bosni i Hercegovini, baš kako je to činjeno tokom minulih vremena, muftija je komentirao kao jedinstveni odgovor vjernika spram božanskih istina i spram Svetog objavljenog teksta.

“Muslimanska srca čeznu za Kabom, blizinom i sigurnošću koju im Stvoritelj svjetova pruža na tim mubarek mjestima. Hadž je put u Allahovu blizinu, Njegovo okrilje, zaštitu i sigurnost. Allah nas zove i priziva da čujemo i živimo po Njegovom programu. Taj poziv je stalan i ne isključuje nikoga i nikada”, istaknuo je muftija, dodavši kako je svakodnevno učenje ezana u džamijama dio tog poziva.

Islamsko stajalište da vršenje vjerskih obreda svakom čovjeku, pored ličnih duhovnih koristi pročišćavanja duša i srca, donosi i društvene vrijednosti povezivanja, zbližavanja i međusobnog komuniciranja, muftija je ocijenio načinom izbavljenja iz beznađa, otuđenosti i izolacije.

“Hadž, kroz sve svoje oblike i forme, najmasovniji je ibadet, gdje čovjek direktno dotiče čovjeka, naslanja se na čovjeka, bori se za sebe, ali i za drugoga, da bi upotpunili svoju obavezu. Takav je i životni put, on traži drugog čovjeka, suputnika, sudruga, brata, prijatelja, porodicu, zajednicu, društvo. Kako da nam to ne bude uvijek u mislima i u djelima?”, zapitao se.

Potom je kazao kako obredi hadža jasno ukazuju koliko su ljudi usmjereni jedni na druge, koliko trebaju jedni druge, i koliko su uvijek ovisni o Allahovoj milosti i Njegovoj pomoći.

“Mi smo smrtni ljudi, živimo i umiremo, a zemlja je Božja, Njemu pripada. Hadž nam najjasnije i tu sliku prolaznosti predočava i usmjerava nas da s tom spoznajom gradimo dobre odnose s drugim Božjim stvorenjima. Da poštujemo red na zemlji, da ne prelazimo granice, da koristimo i čuvamo ljepote i bogatstvo raskošne prirode Božjeg stvaranja”, rekao je muftija Dedović.

Pozvao je sve roditelje da na taj način i o tim idealima života podučavaju svoju djecu, da lijepo komuniciraju, da znaju jedni za druge, da se trude u međusobnoj pažnji, dobročinstvu i vrijednostima života.

“To divno nasljeđe imamo u bogatstvu našeg porodičnog života među našim ovdašnjim muslimanima u svim generacijama. Treba učiti iz toga, treba kazivati i prenositi iz toga”, naglasio je muftija Dedović, dodavši kako se iz tih primjera uči i o strpljivom podnošenju kušnji, odgovornosti, ispunjavanju obaveza u skladu s vjerom, moralom i lijepim odgojem.

Na kraju bajramske hutbe muftija je kazao kako je istinska sreća imati unutarnji mir i mir sa svijetom, da je istinsko bogatstvo zadovoljstvo i smirenost u duši, da je istinska radost biti od pomoći drugome i ničim ne ugroziti tuđa prava, čast i dostojanstvo.

“Pozvani smo kao muslimani da budemo predani životu i životnim obavezama, da korigiramo svoje slabosti i posrnuća. Snagu i vrijeme ne smijemo trošiti u besposlici niti međusobnim trvenjima i razmiricama. Vrijeme, energiju i novac usmjerimo u ono što osnažuje naš lični i opći društveni napredak”, poručio je muftija.