Mostar je jako zapušten grad, doveli su ga do dna, i zato je spreman na promjene

Irma Baralija je diplomirala 2008. godine na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U oktobru 2009. postala je stipendistkinja Kraljevine Španije za dvogodišnji magistarski studij političkih nauka na Univerzitetu Complutense u Madridu, gdje je magistrirala 2011.

Nakon toga napušta Madrid i vraća se u rodni Mostar. U Našoj stranci je od 2015. godine, pokrenula je mostarski odbor i izabrana je za predsjednicu. Izabrana je 2016. godine u Predsjedništvo Naše stranke, a na posljednjem Kongresu i za potpredsjednicu. Zbog neodržavanja izbora u Mostaru, 2018. godine podnijela je i tužbu Evropskom sudu za ljudska prava protiv BiH, koja je prihvaćena. Zahvaljujući presudi, ali i Irmi Baraliji, Mostar će konačno imati izbore 20. decembra ove godine, piše Inforadar.

Nakon što ste tužili svoju državu na Evropskom sudu za ljudska prava, koji je presudio u korist građana BiH, dekonstruisali ste mit da se ovdje ništa ne može postići i promijeniti. Nakon ove izvojevane pobjede, da li će to prepoznati građani Mostara kao vlastiti kapital izbora drugačije budućnosti u odnosu na ostanak u etnonacionalnoj matrici?

BARALIJA: Mostarke i Mostarci su čitavu deceniju ubjeđivani da kao pojedinci ne mogu promijeniti ništa, da je Mostar “grad-slučaj”, da je sve previše komplikovano i da je bolje i ovako nego da ponovo zapuca. Kada se desila presuda koja je učinila da šest mjeseci poslije bude izglasana promjena Izbornog zakona, a potom i raspisani izbori za Mostar, neke je već samo ta činjenica protresla dovoljno jako da “progledaju”. Tek sada su shvatili razmjere dogovorene decenijske pljačke koja se odvijala u Mostaru, dok su nas nacionalne stranke uvjeravale da se nemoguće dogovoriti. Za ovu grupu “probuđenih”, maske su pale, mit je dekonstruisan, sve je jasno, oni samo čekaju 20. decembar da se nedvojbeno odrede spram naše prošlosti, a pogotovo spram budućnosti. Pored njih, nažalost, imamo i one koje je nemoguće probuditi, jer se oni sve vrijeme pretvaraju da spavaju. To su oni koji su se na ovaj ili onaj način okoristili o situaciju, ugradili se, kako se to popularno kaže, a kad ste ugrađeni u nešto – vi to nećete rušiti, jer tako rušite i sebe. Za dvije sedmice ćemo saznati ko je brojniji: mi ili oni.

Mostarke i Mostarci pravo glasa nisu ostvarili posljednjih dvanaest godina. Kako će se snaći 20. decembra, i šta za njih znači taj dan?

BARALIJA: To je poseban izazov koji sa sobom nose ovi izbori. Potrebno je hiljadama mladih koji nikad u životu nisu imali priliku glasati za lokalnu vlast objasniti sistem i način na koji se glasa u Mostaru, kakvi su to listići koje će naći na biračkim mjestima i za šta glasaju na kojem listiću. Osim njih, potrebno je ponovo objasniti i onima koji nisu glasali 12 godina jer, ljudi su zaboravili u međuvremenu. Ni jedna institucija u BiH nam nije pomogla, CIK nije učinio ništa na posebnoj edukaciji ili bilo kakvoj akciji koja bi za cilj imala informisati i obrazovati građane koji su 12 godina isključeni iz lokalne demokratije. Sve je na leđima opozicije, da emancipuje, obrazuje, informiše i još pri tome da se odbrani od silnih botovskih i medijskih napada režima koji je osjetio da mu je došao kraj.

Vjerujete li da bi ovaj 20. decembar mogao da bude uvod u rušenje zida u Mostaru i nevidljive granice između dvije obale, po bilo kojem osnovu?

BARALIJA: Vjerujem da ćemo ovog 20. decembra jasno reći ko je na kojoj strani, ne mislim pri tome na geografske odrednice, ko je na kojoj strani Neretve, nego na civlizacijske odrednice.

Još konkretnije, mogu li stranke građanske, liberalno-lijeve orijentacije oduzeti glasove SDA-ovoj „Kolaiciji za Mostar“ i HDZ-u, i doći u poziciju da ugroze njihovu pobjedu na koju oni vjerovatno sigurno računaju?

BARALIJA: Nećemo mi njima oduzimati, oni čvrsto kontrolišu svoju vojsku uhljeba i botova, i takvih ima značajan broj, nažalost. No, naša ciljna skupina svakako nisu oni, mi idemo na vrata onima koji su obespravljeni, ogorčeni, gurnuti na marginu, poniženi, a takvih je većina u ovom gradu. Kod njih želimo probuditi nadu da je moguće – jer moguće je!

Koliko se predizborna kampanja u Mostaru razlikovala od ostatka kampanje u BiH? Je li bilo velikih obećanja, koketiranja s etnonacionalnim pitanjima, ugroženosti od drugih i drugačijih, je li bilo govora o realnim nadležnostima lokalnih vlasti, ekologiji, komunalnim pitanjima?

BARALIJA: Zanimljivost kampanje u Mostaru je ta što ovdje SDA ne ide sama na izbore, nego su pokušali izvesti marketinški trik utapanja u koaliciju više stranaka, od kojih za većinu nije bilo sigurno da li uopšte formalno više imaju svoje podružnice u Mostaru, ali, za neupućene, izgledalo je bolje nego da su bili sami, s obzirom na nepopularnost mnogih SDA kadrova u Mostaru. U ovu svrhu, “prefarbali” su se u drugu boju, plavu, koja je, kakve li ironije, tradicionalno bila HDZ boja, pa su tako i simbolički pokazali da je glas za jedne isto što i glas za druge, jer ipak su to najuspješniji koalicioni partneri u BiH od kako je demokratije.

S druge strane, HDZ se pokušava “vaditi” koristeći ministre iz Hrvatske i šuplju priču oko ponovnog pokretanja „Aluminija“. U dosadašnjem dijelu kampanje i jednima i drugima vjeruju samo oni koji moraju.

Koliko sporazum Izetbegović-Čović urušava građanski princip i kako je moguće da ova dva političkih lidera, koji su i najodgovorniji za katastrofalne stanje u kojem je Mostar i njegovi građani, na kraju ponovo odlučuju o sudbini Mostara?

BARALIJA: Iako je sporazum Izetbegović-Čović, dio koji se tiče Mostara, urađen nauštrb građanskog principa, i iako su pravila igre napravljena da pogoduju njihovim dvjema strankama, ipak nije sve izgubljeno, još uvijek Mostarci mogu sami odlučiti o svojoj sudbini, prilika za to je 20. decembar.

Šta je Milorad Dodik prije nekoliko dana radio u Mostaru?

BARALIJA: Milorad Dodik je prije nekoliko dana došao u Mostar isključivo radi političke trgovine. Odlazeći odmah po dolasku na sastanak sa Draganom Čovićem, jasno je bilo svima da njemu interesi Srba u Mostaru nisu prioritet, nego da mu je prioritet vidjeti šta on može dobiti zauzvrat ako vijećnik ili dva, koje možda srpska lista u Mostaru dobije na izborima, podrže HDZ.

Iako je kažnjen od strane glasača zbog napuštanja ideja socijaldemokratije i svrstavanja uz blok stranaka desno od centra, Željko Komšić ponovo u Mostaru koalira sa SDA. Kako vi gledate na ovo?

BARALIJA: DF ne samo da je kažnjen u ostatku BiH na proteklim izborima zbog odluke da odu u zagrljaj SDA-u, oni su iz istog razloga čak žrtvovali i svoj gradski odbor u Mostaru, koji je raspušten nakon što su ljudi iz tog odbora rekli da neće u koaliciju sa SDA. Ne znam kako drugačije da tumačim ovakve poteze sem kao samovolju uskog kruga ljudi iz rukovodstva koji “gaze preko mrtvih” zarad ostvarenja svojih ličnih političkih ili materijalnih ciljeva.

Rediteljica Jasmila Žbanić je kadrove svog posljednjeg filma „Quo Vadis, Aida“ snimala i u Titovoj ulici u Mostaru, gdje je jedina intervencija u prostoru bila nekoliko kolica šljunka uz rub ceste. Radnja filma se odvija u ratu. Šta je Mostar danas i kako izgleda 25 godina nakon rata?

BARALIJA: Mostar je trenutno jedan jako zapušten grad, u svakom smislu. Od tih nesretnih ruševina koje stoje decenijama, do smeća i ekološke bombe na Uborku, kolektora otpadnih voda koji ne funkcionišu, preduzeća u stečaju, itd. Doveli su nas do dna. Sve su to razlozi zbog kojih je neophodno izaći na izbore i izabrati nove ljude koji su dovoljno hrabri da se prihvate posla i dovoljno sposobni da posao zaista kvalitetno i urade.

Ko se danas u Mostaru plaši građana i građanki i zašto su nacionalni identitet i građansko nespojivi? U knjizi „Moja generacija“ Avdo Humo je govorio o svojim sugrađanima i njihovoj svjesnosti o nacionalnom identitetu na koji su bili ponosni, ali to se nije suprotstavljalo sa potrebom za emancipacijom, obrazovanjem i pripadanjem svemu onome što je bilo građansko. Kada i kako su ova dva narativa postala isključiva?

BARALIJA: U interesu etnonacionalnih elita je bilo suprotstaviti ova dva narativa. To naravno nema veze sa istinom, ali malo šta ima veze sa istinom naših etno-nacionalnih elita, većina toga su iskonstruisani mitovi čija je jedina svrha da se oni održe na vlasti i imaju neograničen pristup našim novcima i resursima.

Da li je Mostar spreman za ženu na njegovom čelu?

BARALIJA: Mostar je spreman za promjene u svim segmentima, uključujući i taj. Prijeko su nam potrebni prije svega vrijedni, marljivi i hrabri ljudi na čelu grada, mislim da postoji opći konsenzus da nije važno da li je žena ili muškarac, ukoliko ima pomenute karakteristike.