Mogu li se tjelesni pregledi optuženih raditi mimo njihove volje? Sud presudio u korist Borjane Krišto

Odlučujući o zahtjevu Borjane Krišto (HDZBiH), druge zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH, Ustavni sud utvrdio je da druga rečenica stava 1. i stav 2. člana tog zakona nije u skladu sa odredbama Ustava BiH i člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Piše: A. DUČIĆ

Naložio je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke to uskladi sa Ustavom.

Upravo ova presuda Ustavnog suda naći će se na današnjoj sjednici Zajedničkog kolegija oba doma Parlamenta BiH.
Krišto je u zahtjevu navela da odredbe propisuju uzimanje uzoraka krvi i druge ljekarske radnje, te kriterije prema kojima se, suprotno volji i pristanku okrivljenog lica i drugih lica, na njima provode medicinski tretmani, što može pokrenuti pitanje nečovječnog i ponižavajućeg tretmana iz člana II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3. Evropske konvencije.

Ukazala je na praksu Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj je pravo na privatni život usko povezano s pojmom ličnog integriteta, a svako miješanje u tjelesni integritet mora biti propisano zakonom i mora biti razmjerno legitimnoj svrsi radi koje se provodi i zahtijeva pristanak tog lica.

Ustavni sud je ustanovio da odredbe člana 109. Zakona propisuju: „Tjelesni pregled poduzet će se i bez pristanka osumnjičenog, odnosno optuženog ako je potrebno da se utvrde činjenice važne za krivični postupak.

-Tjelesni pregled drugih osoba može se bez njihovog pristanka poduzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi određen trag ili posljedica krivičnog djela. Uzimanje krvi i druge liječničke radnje koje se po pravilima medicinske nauke preduzimaju radi analize i utvrđivanja drugih važnih činjenica za krivični postupak, mogu se poduzeti i bez pristanka osobe koja se pregleda – ako zbog toga ne bi nastupila kakva šteta po njeno zdravlje – navodi se u presudi.
Također, preduzimanje tjelesnog pregleda osumnjičenog, odnosno optuženog i druge radnje u vezi s tim naređuje Sud, a ako postoji opasnost od odlaganja – tužitelj. Nije dopušteno da se prema osumnjičenom, odnosno optuženom ili svjedoku primijene medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza. Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga člana, na tako pribavljenom dokazu ne može se zasnivati sudska odluka.

Ustavni sud uočava da je zakonodavac pobijanim odredbama propisao da se može preduzeti tjelesni pregled bez pristanka osumnjičenog, odnosno optuženog ako je to potrebno da se utvrde bitne činjenice važne za krivični postupak. Osim toga, iste radnje se mogu primijeniti i na druga lica, ali pod uvjetom da se na njihovom tijelu nalazi određeni trag ili posljedica krivičnog djela. Daljnjim pobijanim odredbama zakonodavac je dopustio preduzimanje ljekarskih radnji, ali prema pravilima medicinske struke, bez pristanka lica koja se pregledaju, radi utvrđivanja važnih činjenica za krivični postupak pod uvjetom da tim preduzimanjem ne bi nastupila šteta po njihovo zdravlje – kaže se u presudi.

Imajući u vidu sve navedeno, dodaje Ustavni sud, propisivanjem na ovakav način zakonodavac nije regulirao preduvjete miješanja u tjelesni integritet „drugih lica“ na dovоljno jasan način, te u ovom dijelu nije zadovoljio uvjet „u skladu sa zakonom“ iz člana 8. Evropske konvencije, odnosno nije osigurao da će miješanje u pravo iz člana 8. biti samo u onoj mjeri u kojoj je strogo nužno za očuvanje demokratskih institucija.