Mogu li ljevicu u BiH ujediniti oni koji su je raskomadali?

„Ovaj društveni pokret nije politička stranka. Mi želimo stvoriti jednu kritičku masu koja može promijeniti stanje u društvu i državi“, rekao je Ivo Komšić proteklog vikenda na osnivačkoj skupštini Pokreta socijalne pravde i demokratije (SPD) u Sarajevu.

Bez obzira na tvrdnje da novoosnovani SPD nije politička stranka, njegovi osnivači nisu u potpunosti odbacili mogućnost da će Pokret to u budućnosti ipak postati: „Ja se iskreno nadam da ćemo moći okupiti što više ljudi i pretvoriti ovo u jedan novi politički projekat, zovite to partija, koja će izaći zajedno pred građane Bosne i Hercegovine”, izjavio je Zlatko Lagumdžija, član Predsjedništva Pokreta SPD-a istog dana na istom događaju.

Zlatko Lagumdžija

Za sada postoje samo glasine da će novoosnovani Pokret SPD do lokalnih izbora 2020. godine prerasti u političku partiju. Ali, da će se to zaista i dogoditi, za Socijaldemokratsku partiju BiH nema sumnje: „SPD je nova stranka i mi nećemo ući u taj Pokret”, kratko je izjavio Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Parlamentu BiH za DW. Prije njega je i šef SDP-a Nermin Nikšić izjavljivao isto, a osnivanje Pokreta je bio povod i za isključivanje osam članova SDP-a u maju 2019. godine. Tada su odlukom Glavnog odbora SDP-a izbačeni pored ostalih i bivši predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija, te Ivo Komšić. Isti koji su danas na čelu Pokreta SPD, piše DeutscheWelle.

Unutrašnja devastacija SDP-a

Isključivanje članova, ali i svojevoljno napuštanje partije postala je skoro redovna praksa. Ipak, Saša Magazinović u razgovoru za DW tvrdi da to ništa ne znači: “Ne, mi ne gubimo jedinstvo”, uvjerava on.

Ali čini se da sa najnovijim događanjima unutrašnje razmirice još nisu dostigle najdramatičniji karakter. Jer, i da se zanemari osnivanje Pokreta od strane bivših članova koji su dijelom dali ostavku, a dijelom izbačeni iz stranke, sukobi u SDP-u ne jenjavaju. U ponedjeljak (1.7.) je SDP u Tuzlanskom kantonu (TK) donio odluku da će ući u koaliciju sa SDA, nakon čega se oglasio predsjednik partije Nermin Nikšić koji je Odboru u Tuzli predbacio da krše odluke organa SDP-a, te izjavio sljedeće: „Nadam se da su oni koji su isforsirali pokušaj donošenja nestatutarne odluke svjesni svojih postupaka i posljedica koje će ona proizvesti. Oni u koaliciju sa SDA mogu kao pojedinci, a nikako u ime, niti kao dio Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine”. Odluka je odmah sutradan povučena.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak smatra da su najnovija dešavanja na lijevom spektru političke scene u BiH vrlo zabrinjavajuća: „Stranke lijeve orijentacije nalaze se u jednom dubokom limbu i dubokom nerazumijevanju. Čini se da se iz ovakve situacije u bh. ljevici neće izroditi ništa dobro”, navodi on u razgovoru za DW.

„Neki bi mogli kazati da svjedočimo jednom ideološkom i etičkom pročišćavanju SDP-a i to bi se trebalo smatrati pozitivnim, ali meni se čini čak i ako ima tih elemenata, da ipak pretežu elementi da se SDP iznutra devastira”, dodaje on i objašnjava da je to devastiranje u određenoj mjeri rezultat nesposobnosti „određenih aktera da se izdignu iznad svih konfrontacija, nerazumijevanja i personalnih animoziteta”.

Nerzuk Ćurak

Profesor Ćurak napominje da izbacivanje dijela ljudi iz jedne stranke kao što je SDP, koja bi trebala biti najšira platforma progresa, nije dobro rješenje. „Moglo se sačekati sa eventualnim isključenjima ljudi dok ta platforma zaista i ne postane politička stranka, bez obzira što su neki najavili da će to biti politička stranka. Ona to ipak još uvijek nije”, objašnjava Ćurak.

“Volio bih da SDP bude dio Pokreta”

Jedan od članova Pokreta socijalne pravde i demokratije je i Mladen Ćavar iz Mostara, koji je napustio SDP nakon 20 godina aktivnog djelovanja: „Napustio sam SDP jer sam se umorio od pozivanja na rješavanje problema, na pokretanje akcija kojima bi ispravili nepravde i napravili bolje društvo”, tvrdi on u razgovoru za DW.

„Neki od mojih prijedloga nikako nisu prolazili – kao na primjer pokretanje reformi u obrazovanju ili da kroz izmjene Statuta riješimo problem neravnopravnosti spolova koje su naše drugarice isticale od posljednjeg Kongresa. Međutim, sve bezuspješno. Oni su pak sve nas, koji smo davali prijedloge, etiketirali da smo za SDA”, objašnjava on i dodaje da on nikada nije bio za SDA, te da se i učlanio u SDP jer je želio politički poraziti SDA, HDZ i SDS koji su tada bili vlasti.

„Osobno bih volio da SDP uđe u Pokret SPD i tu zauzme ključnu poziciju koja mu pripada. Da se kroz SPD probamo dogovoriti o zajedničkom nastupu na sljedećim izborima, kreirati nove i hrabrije politike koje će prepoznati svi građani BiH”, navodi Ćavar, koji je u maju bio jedan od kandidata za predsjednika SDP-a, te pozivao Nermina Nikšića na ostavku zbog afere „Farmer”.

Ali da li je Pokret dovoljno jak da kreira nove i hrabrije politike, te napravi neophodne promjene u BiH? Sa starim licima?

„Da su to novi ljudi koji su opijeni idejom socijaldemokratije, onda bi to možda bila neka obećavajuća platforma. Ali zašto i čemu toliko struktura na lijevoj strani bh. političkog spektra? Ja zaista tu ne vidim strateške razloge, nego imam dojam da postoji jako puno ljudi koji ne mogu bez moći”, tvrdi profesor Ćurak.

„Ko će ujediniti ljevicu? Oni koji su je raskomadali?”

Josip Juratović, član njemačke Socijaldemokratske partije i poslanik u Bundestagu sličnog je mišljenja: „U politici ima jedno pravilo, a to je da u politici nema come backa. Ono što su oni [osnivači Pokreta] mogli, to su već pokazali. Pokret SPD će opet biti nešto što će uzeti 2-3 posto glasača i osigurati mjesto Zlatku Lagumdžiji, Komšiću i ostalima. Ništa više”, navodi Juratović i dodaje da je BiH prijeko potreban proevropski, demokratski pokret, koji će dati jasnu orijentaciju cijeloj zemlji, te da ako Pokret namjerava ujediniti ljevicu, onda on obavezno mora uključivati i sindikate.

„A ovo, ne znam šta će donijeti i ne vidim smisao. Socijaldemokratija već ima i to su SDP i druge lijeve stranke. I ko će uopće ujediniti ljevicu? Oni koji su je raskomadali?”, nastavlja Juratović i dodaje da ako se želi osnažiti i obnoviti socijaldemokratija, onda je za to dovoljno da se ujedine Demokratski front (DF) i SDP.

Josip Juratović (FOTO: dw.com)

“Po meni pokreti imaju smisla, ali samo sa novim licima, a ne sa potrošenim političarima”, navodi Juratović.

On upozorava da će u “ovako nedefiniranoj situaciji socijaldemokratija Bosne i Hercegovine, koja je ionako krnja i slaba još više oslabiti”.

“Socijaldemokratska partijaje najstarija politička stranka koja je utemeljila i učvrstila demokratski sistem i postoji velika opasnost da njen raspad i raskol dovede do promjene cjelokupnog sistema”, upozorava on dalje.

„Neću unaprijed da sudim, ali čini se da će od svega ovoga samo da prosperira nacionalistička desnica u BiH”, zaključuje Ćurak i apeluje da se ipak izbjegnu sukobi i da se u dostojanstvenoj prezentaciji programa vodi borba za birače u BiH: „Ne treba dopustiti da pojava novih ideja ide ka tome da na sljedećim izborima imamo apsolutni trijumf nacionalističkog mraka”.