Moćni Nijemac iz Sarajeva

Njemački list Süddeutsche Zeitung u tekstu naslovljenom „Moćni Nijemac iz Sarajeva” osvrće se na u nedjelju (2.10.) nametnute izmjene Izbornog zakona u BiH od strane Ureda visokog predstavnika.

„To da su te reforme bile suštinski nužne, neosporno je, ali je, čak i za one dobronamjerne, vrijeme njihovog donošenja bilo iritantno, u nedjelju navečer: dok je Schmidt saopćavao odluke o nametnutim izmjenama, u cijeloj zemlji su prebrojavani glasovi; do zatvaranja biračkih mjesta, nedugo prije toga, građanke i građani su glasali za kandidate na brojnim pozicijama u njihovoj prekompleksnoj državnoj strukturi”, piše SZ.

Mnogi su, navodi se dalje u tekstu, imali dojam da neko na autoritaran način pokazuje nepovjerenje u proces političkog odlučivanja ljudi u zemlji. Potom se ističe i činjenica da se Predstavništvo Evropske unije u Sarajevu distanciralo od Schmidtove odluke, ali i da su, s druge strane, pohvale stigle iz tamošnje američke i britanske ambasade.

„Time se pokazao pritisak pod kojim se nalazi međunarodna zajednica: ruska invazija na Ukrajinu dala je novi poticaj angažmanu zapadnih zemalja u Bosni i Hercegovini – nakon što je to polje godinama bilo prepušteno akterima poput Moskvi vjernog bosansko-srpskog separatiste Milorada Dodika…, koji je najglasniji u zahtjevima za ukidanje OHR-a.”

No, Christian Schmidt je navikao da ga napadaju, piše SZ te podsjeća na vrijeme od prije pet godina kada se njemački kršćanskodemokratski političar u svojstvu saveznog ministra poljoprivrede našao u unakrsnoj vatri u Bruxellesu. Tada je, piše SZ, Schmidt na svoju ruku glasao za upotrebu spornog herbicida glifosata na nivou EU-a, iako je tadašnja ministrica okoliša iz SPD-a, kao koalicijskog partnera CDU/CSU-a, stavila veto.

Ekolozi su tada optužili Schmidta da je popustio hemijskom lobiju, a oni koji su stali u njegovu odbranu tvrdili su da je ta odluka čak pomogla u postupnom prelasku na ekološki prihvatljiviju poljoprivredu.

Sam Schmidt je kasnije, piše SZ, prilično lakonski prokomentirao svoje postupke riječima: “Takav vam je Schmidt.”

„To je omalovažavanje demokratskog procesa”

Reforma izbornog zakona mjesecima je bila goruće političko pitanje u BiH, piše švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ), te pojašnjava: „Najjednostavnije rečeno, cilj je ograničiti mogućnosti utjecaja muslimanske većine na izbor hrvatskih zastupnika. Nasuprot tome, za hrvatsku manjinu su smanjene mogućnosti stavljanja veta. Time bi se cijeli politički sistem trebao učini funkcionalnijim i stvoriti osnova za pokretanje hitno nužnih reformi. Međutim, promjena također jača etnizaciju bosanske politike. Schmidt je davno najavio da će iskoristiti svoje ovlasti ako strane ne postignu kompromis. Najjača hrvatska stranka u zemlji podržava reformu, dok je bošnjačke snage odbijaju.”

No, bez obzira na stav o reformi, vrijeme donošenja uredbe je izuzetno problematično, rekao je za NZZ politolog Daniel Bochsler, koji se u Beogradu i Beču bavi proučavanjem demokratske politike. Prema Bochslerovim riječima, u suprotnosti s postojećim standardima je to da se izborni zakon mijenja neposredno prije izbora, jer se birači više ne mogu upoznati s novim pravilima.

„Naknadna promjena je još neprihvatljivija. To je omalovažavanje demokratskog procesa. Osim toga, Schmidt nije dao priliku novoizabranim institucijama da potraže rješenje. To je utoliko više uznemirujuće što su se nakon izbora nazirali određeni pomaci”, navodi NZZ mišljenje Daniela Bochslera.

„Potpuno zgražanje vlada među bošnjačkim promatračima, najvehementnijim protivnicima reformi. U opticaju su ključne riječi kao što su „metode u stilu kolonijalnih gospodara” ili „pučistička intervencija”. Rasprava o Bosni i Hercegovini uvijek pati od dramatizacije. S obzirom na ovu uznemirenost, postavlja se pitanje može li reforma Izbornog zakona zapravo smanjiti blokadu bosanskog političkog sistema ili će je prije povećati”, zaključuje se u tekstu švicarskog NZZ-a.