Mladi Zapadnog Balkana: Naša sličnost je put ka naprijed

Završena je dvosedmična Omladinska akademija „Stanje mira“ uz poruku da razlike koje postoje u zemljama Zapadnog Balkana se mogu prevazići upoznavanjem, druženjem i povezivanjem sa zajedničkim ciljem da u miru krenemo ka boljoj budućnosti.

Prvu Omladinsku akademiju „Stanje mira“ organizirala je Evropska unija u Bosni i Hercegovini (EU u BiH) u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja od 18. do 31. augusta u Tuzli, Brčkom, Sarajevu i Vitezu.

Posjetili bogomolje

Pedeset mladih iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su tokom akademije kroz umjetnost, druženje i putovanje učili o međureligijskom dijalogu i toleranciji, pomirenju, mirovnom obrazovanju, komunikaciji, aktivizmu i ljudskim pravima. Tokom akademije su posjetili četiri religijske bogomolje i preko deset različitih kulturnih i memorijalnih institucija. Prvu omladinsku akademiju „Stanje mira“ ocjenili su kao jedinstvenu edukativnu platformu za povezivanje i prevazilaženje nacionalnih i vjerskih razlika, te prevenciju budućih konflikta.

Ferdinand Koenig, šef komunikacija i portparol EU u BiH naglasio je: „Oduševljen sam što smo bili u mogućnosti pružiti podršku za aktivnost koja je dovela mlade ljude iz četiri različite zemlje Zapadnog Balkana u Bosnu i Hercegovinu. Moto EU je ‘jedinstvo u različitosti’ i sigurni smo da će prijateljstva koja su sklopljena tokom Omladinske akademije „Stanje mira“ trajati dugo i nastaviti da pružaju učesnicima nove perspektive i izazivaju predrasude“.

„Razgovarati o kulturi, našim religijama, uvjerenjima, pogledima u budućnost, perspektivi Zapadnog Balkana je nešto što me oduševilo. Tako slična mišljenja, a ujedno mogućnost da toliko saznam o zemljama regije kroz neformalno obrazovanje mi se čini nevjerojatnim“, kazala je Andrea Brzica iz Zagreba.

Za bolju budućnost potreban mir

„Za bolju budućnost i perspektivu nam je potreban mir. Lako je napustiti svoje zajednice ili se ograditi od povjesti, ali nam je za bolju budućnost potreban mir, empatija i razumjevanje.ˮ

Za Aminu Mujezinović iz Novog Pazara učešće na Omladinskoj akademiji „Stanje mira“ je značilo puno jer je potvrdila svoja uvjerenja i dobila odgovore na mnogobrojna pitanja koja je izgrađuju kao osobu, njenu multikulturalnost i sigurnost da ide dalje. ,,Jako sam zahvalna organizatorima na jednistvenoj prilici da učimo zajedno.ˮ

Darko Savović iz Podgorice akademiju vidi kao priliku da se mladi okupe i podijele ideje, vode konstruktivan dijalog, te zajedno krenu naprijed. „Ako nismo ujedinjeni možemo minimalno postići, ali da bismo nešto zaista uspjeli moramo zajedno, nebitno kako se zovemo, prezivamo, koje smo vjere, nacije i kako se osjećamo. Kad shvatimo koliko smo slični to je pravi put naprijed. Razdvajaju nas neke nepotrebne stvari i sitnice.“

Prevazići mržnju

Ivan Komadan sa Pala je kazao da je na Akademiji upoznao dosta mladih ljudi s kojima planira ostati u kontaktu, a također i informacija o zločinima koji su počinjeni na Kazanima, u Ahmićima, na spomen obilježju „Osmica“, kao i u Muzeju ratnog djetinjstva i to ga je najviše dotaklo. S toga je odlučan da će te informacije podijeliti među svojim prijateljima i sugrađanima jer smatra da je dosta mržnje zasnovano na neznanju.

„Mislim da je ovo najbolji način da se prevaziđu problemi međunacionalne mržnje. Putovanjem i upoznavanjem različitosti se dosta problema može riješiti, a problem je što u ruralnim sredinama postoji veći postotak mržnje prema drugačijem čisto zbog nepoznavanja“, pojasnio je Komadan.

Omladinska akademija „Stanje mira“ ispunila je očekivanja i Vernesa Babića iz Visokog, a ponajviše zbog razbijanja nesvjesnih predrasuda koje je imao prema ljudima iz drugih država s kojima nije imao kontakt.

„Ovaj program mi je pomogao da srušim te neke barijere. Posebno me se dojmilo posjećivanje raznih memorijala civilnim žrtvama rata za koje nisam ni znao da postoje. To mi je dalo drugu perspektivu o nepotrebnoj brutalnosti rata“, kazao je Babić, istaknuvši da nije znao sa zločin koji se desio na Kazanima u Sarajevu, kao ni za spomen obilježje „Osmica“.

Prvi put u crkvi

Babić je takođe kazao da nije imao priliku da do sada uđe u pravoslavnu crkvu (Saborna Crkva Rođenja Presvete Bogorodice) i jako mu je drago da je to mogao učiniti na Akademiji, te da je naučio kako se pravoslavci krste, kako stavljaju ruku i druge vjerske obrede.

Kada je u pitanju obrazovni dio Akademije, Nikoli Pavloviću iz Beograda je najznačajniji dio bio učenje o ratnim zločinima. Napomenuo je da je nekada bilo teško slušati o počinjenim zločinima, posebno onim koji su za žrtve imali djecu, ali da mu baš ovakvo učenje daje podstrek da radi na prevenciji zločina u budućnosti.

„Naučio sam puno o islamskoj vjeri, obišao džamiju (Gazi Husrev – begova džamija), upoznao sam se sa bh. kulturom i umjetnošću. To mi puno znači“, dodao je Pavlović naglasivši da mu je jako drago što su na Akademiji sudjelovali mladi iz regiona jer su se svi povezali, zajedno izlazili, družili se, a rodile su se i nove ljubavi.