Mladi u BiH gube povjerenje u PIO, okreću se drugim načinima ulaganja u budućnost

Privatno penziono osiguranje tek treba da se razvija u BiH, ali to ne sprječava mlade ljudi u BiH da se okrenu od državnog penzionog sistema ka životnom osiguranju ili drugim načinima obezbjeđenja svoje budućnosti.

Kako ističu sagovornici portala Fokus.ba, u nekadašnjem sistemu u BiH omjer radnika i penzionera iznosio je 8:1, što znači da je osam radnika finansiralo jednog penzionera. Danas, u vremenu velike nezaposlenosti, taj omjer je približno 1:1, što stvara velike probleme u samom održavanju PIO fonda.

Uzimajući u obzir finansijske probleme s kojima se susreće država kao i niži nivoi vlasti u BiH, postavlja se pitanje do kada će biti moguće održati opstojnost fonda i garantovati isplatu penzija? Ova vrsta finansijske i svake druge nesigurnosti natjerala je mlade ljude u BiH s kojima smo razgovarali da se praktično dogovore sa poslodavcem o načinu zaključenja ugovora i isplate primanja na drugačiji način od standardnog. Državi daju minimum, dok neki od njih značajan dio primanja ulažu u primjerice police životnog osiguranja.

“Imate više načina na koje se možete dogovoriti sa poslodavcem. Može to biti prijava na minimalac, ugovor o djelu, topli obrok, isplata dijela plate kešom… Novac umjesto državi ostavljate sebi. Ako su naši roditelji tokom svog radnog vijeka uplatili državi desetine hiljada KM, a ne mogu ostvariti penziju, ne moramo i mi prolaziti kroz isto. Imate hiljade radnika danas koji ne mogu do penzije zbog neuvezanosti staža. A štednjom ili kroz životno osiguranje svojim novcem uvijek raspolažete. To je u svijetu normalno, a kod nas još nije zaživjelo u svijesti ljudi”, objašnjava za naš portal jedan mladić iz Sarajeva.

Njegovo mišljenje dijele mnogi drugi mladi ljudi koji su prvo zaposlenje u struci dobili sa 30 ili više godina.

U osiguravajućim kućama u BiH također ističu da je svijest građana o drugim mogućnostima ulaganja u budućnost dosta niska. Ipak, iz godine u godinu raste interes za primjerice životnim osiguranjima.

“To je izraženo najviše kod ljudi srednjih godina. Briga za porodicu i značajna kreditna zaduženja su razlog da se naši građani odlučuju za sklapanje polica životnog osiguranja. Životna osiguranja su koncipirana prije svega kao osiguranje za slučaj nepredviđenih događaja (bolest, smrt, invalidnost), a onda i kao  dugoročni način ulaganja u finansijsku i svaku drugu sigurnost čovjeka kroz cijeli njegov radni vijek, pa i poslije njega”, rekla je za Fokus.ba Alma Delić iz Službe za PR Triglav osiguranja.

U BiH premija života po osiguraniku iznosi 17 eura, a u zemljama EU 1.325 eura, što najbolje pokazuje nivo razvijenosti ove vrste osiguranja.

“Potrebno je još dosta raditi na informiranju naših građana i jačanju svijesti o značaju osiguravajućih proizvoda, posebno životnih osiguranja za sigurnost čovjeka i njegove porodice u svim fazama života. Životno osiguranje treba da bude drugi stub ulaganja i jedan je od načina da osigurate sebi određeni standard u starijoj životnoj dobi, što postojeći sistem državnih penzija ne može osigurati”, navela je Delić.

Dodala je da je životno osiguranje prvenstveno zaštita za slučaj nepreviđenih događanja, a onda i štednja.

“Radi se  fleksibilnom osiguranju za slučaj smrti i doživljenja u kojem sami birate visinu premije koju želite plaćati, dužinu trajanja osiguranja,  osiguranu sumu odnosno  iznos koji će vam se isplatiti nakon isteka  ugovorenog roka i iznos odnosno sumu  koja će biti isplaćena vašim najdražima u slučaju smrti. Mješovito životno osiguranje  je osiguranje sa učešćem u dobiti. Osiguranje je, jer se u slučaju nepredviđenih okolnosti porodici osiguranika obezbjeđuje finansijska zaštita. Štednja je, jer po isteku ugovorenog trajanja osiguranja posjedujete kapital – osiguranu sumu uvećanu za pripisanu dobit – koji možete naplatiti u ukupnom iznosu ili pretvoriti u mjesečnu rentu – penziju”, zaključila je Delić.