Mladi iz cijele BiH u Banjoj Luci uče o sigurnosnoj politici

Za studente iz Banje Luke, Sarajeva, Mostara, Zenice, Tuzle i Bihaća danas je počeo program “Mladi i bezbjednost”, koji organizuje Misija OSCE-a u BiH u saradnji sa Interresornom radnom grupom Savjeta ministara BiH za praćenje sprovođenja dokumenta “Bezbjednosna politika BiH”.

Domaćin ovo programa je Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, a studenti će u sljedećih pet dana imati priliku da se upoznaju sa bezbjednosnim sistemom u BiH, kao i da između ostalog posjete Parlamentarnu skupštinu BiH i Narodnu skupštinu RS.

“Želimo ih uvesti u sadržaje provedbe obuke, izrade dokumenata sigurnosnih politika s obzirom da je poodavno došlo vrijeme da napravimo reviziju postojećeg dokumenta i u tom pravcu uključiti što veći broj aktera od akademske zajednice, nevladinog sektora, mi iz izvršne vlasti smo svakako tu, s obzirom da ćemo biti nositelji”, rekao je Mijo Krešić, zamjenik ministra bezbjednosti BiH.

Ovo je druga godina da OSCE-e u BiH organizuje ovakav program, a prema riječima Paula Martina, vršioca dužnosti šefa Ureda za sigurnosnu saradnju u misiji OSCE-a u BiH, ove godine će mladi iz BiH naučiti više o svemu što čini sigurnosnu politiku.

“To uključuje vanjsku i odbrambenu politiku, unutrašnju sigurnost, obrazovanje i razmatranje rodnih pitanja. Mi očekujemo da će mladi ponuditi svježa razmišljanja o pitanjima kao što je individualna i kolektivna percepcija sigurnosti u BiH, aktuelnim sigurnosnim prijetnjama i izazovima poput terorizma, korupcije u sigurnosnom sektoru i budućnosti procesa euroatlanskih integracija”, kazao je Martin.

Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci objasnio je da je BiH u fazi kada se redefinišu pitanja unutrašnje i spoljne bezbjednosti tako da će se i kroz ono što mladi mogu aktivno da pokažu “kroz diskusije i pitanja vidjeti šta je to bezbjednost, u kojoj mjeri utiče i na bezbjednosne politike, kreiranje sistema i odnose sa okolinom”.

Miloš Kovačević, student treće godine na odsjeku politikologija Fakulteta političkih nauka, istakao je da mladi koji su učesnici ovog programa osim međusobnog upoznavanja raduju razmjeni mišljenja i sticanju iskustva koje je obezbjeđeno ovom školom.

Govoreći o aktuelno bezbjednosnoj situaciji u BiH Mijo Krešić je istakao da očigledno postoje odreženi nedostaci u sigurnosnom sustavu BiH.

“Moramo razgraničiti sigurnosnu politiku i sustav koji je jedan dio politike. Naša sigurnosna struktura prati ustavnu strukturu i gdje god izađemo iz ustavne strukture nastanu određene slabosti. Unutar BiH imamo korektno uređeno zakonodavstvo, stvar je provođenja u većini slučajeva”, rekao je on.

Na pitanje kako komentariše situacije u kojima zakaže komunikacije izmežu bezbjednosnih agencija kao što je bio slučaj nakon saobraćajne nesreće u Sarajevu, Krešić je istakao da bi “suradnja unutar agencija za provođenje zakona i ukupno sigurnosnog sustava BiH morala biti na višoj razini”.

“To je nešto na čemu stalno inzistiram i što stalno potenciram. Zakonska obveza je suradnja i razmjena informacija i to je ono što se očekuje od svih čelnika da unutar svoje agencije provede zakon. Svakako da imamo određenih slabosti i to je nešto što ne bi trebalo da utiče na funkcioniranje ukupnog sigurnosnog sustava”, rekao je Krešić.

Paul Martin je istakao da OSCE ima dobru saradnju sa raznim agencijama pogotovo u cilju što bolje organizacije u borbi protiv nasilnog ekstremizma, kao i sa Oružanim snagama BiH u procesu reformi.

“Mnogo je toga što treba uraditi na ovom putu. Sam napredak je primjetan i mislim da se kreće u pravom smjeru i da u bliskoj budućnosti možemo vidjeti neke vidljivije rezultate toga”, rekao je Martin.

Šolaja je bezbjednosnu situaciju u BH ocjenio kao dosta dobru, s obzirom na bezbjednosne izazove i prijetnje koje nas okružuju.

“Činjenica je da je ovo tranziciono društvo, da je tranzicija jako spora, ukoliko je čak i počela i da nedostaje čitav niz elemenata koji treba da ostvare bezbjednost kao vrijednost. Vidjeli smo da je poslednjih nekoliko događaja izazvalo i javne masove proteste što govori da to nije samo stvar institucija, nego i stvar najšire javnosti, grupa ljudi koji žele da se osjećaju bezbjedni”, kazao je Šolaja.