Mlade novinarke: Rješenje medijskog problema u BiH

Ako neko želi postati najbolji u svojoj profesiji, kao početnik mora učiti mnogo. Uspješni ljudi imaju brojne neuspjehe koji su im pomogli da danas budu ono što jesu.

Biti novinar u Bosni i Hercegovini je veliki izazov, a biti mladi novinar u Bosni i Hercegovini – još veći.

Cijena njihove mladosti

S jedne strane, koliko god zvučalo bizarno, korisno je to da još nisu slavni pa nisu izloženi pritisku da mogu biti napadnuti nakon radnog vremena, verbalno ili fizički, što se često dešavalo nekim poznatim novinarskim ličnostima u našoj zemlji.

S druge strane, teže se probijaju do izvora informacija, bilo formalnih ili neformalnih. Dobijanje zvanične izjave institucija u BiH je teško i postaje sve teže kada ste nedovoljno poznat novinar. Tako je zbog njihove mladosti, neiskustva i nedostatka kontakta. Ali postavlja se pitanje jesu li stvari u Bosni i Hercegovini tako postavljene ili je to samo cijena njihove mladosti.

Sara Delić, mlada novinarka iz Sarajeva, smatra da jedino mladi mogu riješiti kompleksno stanje u bh. novinarstvu.

-Naročito mladi obrazovani novinari znaju prepoznati i uraditi vjerodostojnu novinarsku priču u bilo kojem formatu. Također, smatram i da se mladi novinari moraju više uključiti u projekte medijske pismenosti kako bi publika mogla prepoznati šta je to istinito i provjereno, a šta nije. U BiH postoje mnogi problemi što se tiče medija, politika koje utječu na njih, ali mladi novinari trebaju svojim radom ispraviti neke krive postulate, smatra Delić, obradovana što u svom radnom okruženju ima podršku iskusnijih, starijih kolega koji joj, kao mladoj novinarki, dozvoljavaju da iznese svoje zaključke u javnost.

Iz ličnog primjera mogu reći da sam imala sreće. Došla sam u kolektiv gdje su svi susretljivi i zaista žele prenijeti znanje, što je veoma važno. Međutim, ostale kolege mojih godina s kojima se družim, radim i studiram, imaju većinom drugačije početke. Za mnogo toga se moraju izboriti sami, doslovno moliti da bi im neko nešto objasnio. Da ne spominjem to kako ih se iskorištava za neke neprimjerene stvari. Ima svega. U svakom slučaju, ima i mnogo prostora za napredak te da se mladim ljudima omogući lakši početak u karijeri. Uvijek će neko biti kvalitetniji novinar ukoliko je učio od kvalitetnih i iskrenih ljudi. A da mladi svojim znanjem i kreativnošću trebaju i moraju promijeniti stanje u bh. novinarstvu, svakako, govori nam Sara Delić, inače na masteru studiju Fakulteta političkih nauka – Odsjek za komunikologiju.

Ambicija, kreativnost, mladalačka energija

Mladi novinari iza sebe imaju ambicije, kreativnost i mladalačku energiju kojom žele mijenjati bh. medijsku sliku. Mirza Imamović smatra da on kao mlad kadar može sa svojim kolegama mnogo toga promijeniti.

Mirza Imamović

S druge strane, na tom putu mladi novinari nailaze na brojne prepreke i izazove, poput otežanog dobijanja informacija, pritisaka i opstrukcija. Međutim, upravo svojom poletnošću nadomještaju manjak iskustva i time doprinose rješavanju problema medija u BiH putem inovativnih ideja i konstantnim pomjeranjem granica. Smatram da, ukoliko njihov potencijal bude kvalitetno iskorišten i kanalisan, rezultati neće izostati, iskren je Imamović.

Nedavno su se u Tirani okupili mladi iz cijele regije. Imaju ista shvatanja medijske slike kao raniji naši sagovornici. Dokumenti Tirana Media Platform prepoznali su važnost i hitnost rješavanja nekih od najurgentnijih medijskih pitanja, kao što su niski etički standardi, ograničena samoregulacija, nizak nivo medijske pismenosti, lažne vijesti i dezinformacije, loši uslovi rada i nedostatak sigurnosti i zaštite, posebno za novinarke.

Položaj mladih novinara loš, hitno treba donijeti rješenja

Kristina Milojević, novinarka iz Crne Gore, mišljenja je da svi novinari, a posebno oni koji tek grade svoj put u novinarstvu, trebaju učestvovati na što više ovakvih događaja kako bi proširili vidike i znanje u praksi.

Novinarska profesija je sama po sebi veoma rizična kada je riječ o sigurnosti i sa sobom nosi brojne izazove. Zaštita novinara treba se postaviti na veći nivo i u tome mnoge institucije trebaju povesti brigu jer su napadi na novinare, nažalost, sve češći u posljednje vrijeme, napomenula je Milojević.

Nikola Bačić, mladi bh. novinar, smatra da je položaj mladih novinara loš te da hitno treba donijeti rješenja koja nisu samo lista lijepih želja nego se realno mogu provesti u novinarskoj praksi.

Fakulteti stvaraju višak kadra koji ne dobija dovoljno pravog praktičnog iskustva, previše je teorije, i to u većini slučajeva zastarjele, jer novinarstvo kontinuirano evoluira. Dolazimo do situacije u kojoj mladi novinari s malo iskustva zapravo znaju više, brži su i ekspeditivniji od svojih urednika, od kojih mnogi još žive u nekim prošlim vremenima i nemaju ni volje, ni vremena usvajati nove tehnologije, koristiti brzinu elektronskih medija i, nažalost, često nisu vični engleskom niti se znaju koristiti internet-servisima za provjeru činjenica, smatra Bačić.
Također primjećuje da mladi novinari, oni koji tek stvaraju ime, na sceni imaju ogroman teret na leđima, dio koji su naslijedili od prethodnih generacija, a dio koji ih čeka u budućnosti kao predvodnike novog doba. Na nama je kako ćemo se nositi s tim teretom, ukazuje.

Mladi novinari iz cijele regije zaključuju da postoji hitna potreba za implementacijom preporuka u svim zemljama zapadnog Balkana te da učešće mladih u javnoj sferi nije važno samo za osiguravanje medijskog pluralizma već i za izgradnju inkluzivnih i snažnih demokratskih društava, uključujući nove uvide i rješenja.

Težak izazov pred njima, ali alternative nema

Sead Numanović, dugogodišnji novinar, posebno poznat po praćenju dešavanja na svjetskoj političkoj sceni, brojnim intervjuima sa svjetskim, evropskim, regionalnim i domaćim zvaničnicima, a danas i vlasnik portala Politički.ba, siguran je da mladi novinarski kadar može, ali i mora, znanjem promijeniti medijske (ne)prilike u Bosni i Hercegovini.

Bili dio problema ili dio rješenja, mladi su oni koji preuzimaju svijet od nas. Mi im ga ostavljamo u sve većem neredu. To je, priznat ću, težak izazov pred njima, ali alternative nema. Oni trebaju sve više preuzimati sudbinu u svoje ruke. A kao i svi stariji novinari, mislim da su mladi problem, a ne dio rješenja. To je, dakle, odlika starosti, a ne tačnosti dijagnoze stanja, iskren je Numanović.

Jedna od onih koja će nastaviti trasirati put ka svjetlijem medijskom nebu u Bosni i Hercegovini je mlada novinarka Selma Melez. Neshvatljivo joj je, kako kaže, da obrazovani mladi novinari dozvoljavaju da se njihova profesija gazi!

Selma Melez

-Mladi novinari su nada kako bi se riješili određeni medijski problemi u BiH. Obrazovanjem, znanjem, pridržavanjem osnovnih novinarskih postulata mogu vratiti ugled profesiji, a samim tim i poboljšati stanje u medijima. Dozvolili smo da se novinarstvo kao profesija ‘baca pod noge’ te da novinar može biti bilo ko, a sve pod izgovorim da je ‘novinarstvo slobodna profesija’. Novinari trebaju neprestano raditi na sebi, usavršavati se, prije svega, zbog sebe, a potom i zbog rada u medijima. U službi smo građana i to ne smijemo nikada zaboraviti, kao ni svojih pet najboljih prijatelja: KO, GDJE, ŠTA, KADA i ZAŠTO, priča mlada Melez.

Novinarstvo je profesija kroz koju trebamo stalno učiti i nadograđivati se, a time će svaki dobro obrazovan novinar njegovati etičke standarde koje ova profesija nameće. Tako govori i Anja Mijatović, mlada novinarka, sigurna da mladi mogu nešto učiniti budu li se držali stečenog znanja, a ne da, radi finansijske dobiti, odmah padaju pod utjecaj vlasnika nastavljajući putem kojim je možda ranije ugnjetavao novinarstvo, ne suprotstavljajući se nekom novom idejom koja može promijeniti aktuelno stanje.

Samo obrazovanje je ključ za podizanje etičkih standarda. Kreiranje ispravnog zakonodavstva i provođenje postojećih zakona su glavni alati za borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija. To je trenutno jedan od najvećih problema kada govorimo o bh. novinarstvu. U zemljama zapadnog Balkana, gdje nivo obrazovanja nije tako visok, javnost je još više izložena ovom riziku, pa je intervencija institucija neophodna. Iako može pomoći u borbi protiv lažnih vijesti, provjera činjenica još nije dovoljna jer je šteta već napravljena. Međutim, ovo je globalni problem i potrebno ga je rješavati globalno. Da problem možemo riješiti u BiH – ne možemo, ali ne košta nas ništa da pokušamo i time ga ublažimo, govori nam ona.

Senzacionalizma i poluinformacija – izazov i za mlade novinare

Najveći problem bosanskohercegovačkog novinarstva je, kako nam rekoše sagovornici kroz ovu temu, polarizovana medijska scena, pa su zahvaljujući tom fenomenu kod nas mediji spremni na sve.
U moru senzacionalizma i poluinformacija najveći je izazov slušaocu, gledaocu i čitaocu ponuditi onu informaciju koja je provjerena i potpuna, kojoj se može vjerovati.

Najveća pozitivna promjena bila bi jedinstvo profesije, samoregulatorno tijelo koje bi pod zastavom novinarskog kodeksa efikasnije djelovalo na rješavanju medijskih problema. A ne, kao što je slučaj danas, da samo pojedini mediji iskaču iz okvira i bore se za uređenje te slike. Uz mladi, obrazovani kadar koji je spreman svoje znanje utkati u nešto novo, rješenja su moguća.

Tekst je nastao u okviru projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“.
Projekat sa sloganom „Slobodni mediji za slobodno društvo“, koji realiziraju Udruženje BH novinari (BHN) i Asocijacija elektronskih medija (AEM), pokrenut je sa ciljem umrežavanja medija i organizacija civilnog društva u snažnu profesionalnu grupu koja će zagovarati medijske slobode i sigurnosti novinara u lokalnim zajednicama. Projekat finansira Evropska unija u okviru akcije za civilno društvo i medije u Bosni i Hercegovini.
Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno i stavove Evropske unije.