Mjesto Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu živi samo 25. novembra

Bosna i Hercegovina danas slavi Dan državnosti, datum kada je prije 76. godina održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić – Gradu na kojem su donesene odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Originalni dokumenti kao što je Rezolucija sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a održanog u Mrkonjić Gradu 25/26. novembra 1943. godine, kojom su se Srbi, Hrvati i Muslimani opredijelili za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine, te Deklaracija o pravima građana sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a održanom 1. juna 1944. godine u Sanskom Mostu samo je dio iznimno važne građe koja govori o historijskim odlukama donesenim u tom periodu za BiH, a koji se nalaze u depou Arhiva Bosne i Hercegovine.

O tome u povodu 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine Anadolu Agency donosi sadržaje iz originalnih dokumenata sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Naime, snimanje dokumenata koji se nalaze u depou Arhiva BIH moguće je jedino uz posebno odobrenje.

U sklopu dokumentacije koja se odnosi na tri zasjedanja ZAVNOBiH-a (treće održano 1945. u oslobođenom Sarajevu) među dokumentima sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a održanog u Mrkonjić Gradu nalazi se cjelovita originalna dokumentacija koja sadrži spisak vijećnika, poredanih abecednim redom zaključno sa Milošem Zekićem, iz Šekovića, pod rednim brojem 170.

Prvim zasjedanjem predsjedavao je dr. Vojo Kecmanović, a zamjenici su bili Avdo Humo, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Preha, te sekretar Hasan Brkić.

U ime sreza Sarajevo Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a prisustvovali su Sulejman Filipović, pukovnik, Hamdija Čemerlić, profesor Visoke teološke škole, Ante Babić, profesor, Rato Dugonjić, pravnik, Vojo Ljujić, radnik, te kao zamjenik člana Mišo Jokanović, ekonom iz Blažuja.

Osim odluka ZAVNOBiH-a kao dokumentacija sa Prvog zasjedanja nalaze se i referati Đure Pucara Starog, Rodoljuba Čolakovića, Osmana Karabegovića…
Tu je i proglas vijećnika Muslimana, njih 36, koji su 26./27. novembra 1943. pozvali sve Muslimane u BiH da se priključe jedinicama Narodnooslobodilačke borbe kao jedinog ispravnog puta.

Veoma važna dokumentacija iz tog perioda nalazi se i u Histrorijskom muzeju BiH, u Zbirci arhivske građe. Zbirka arhivalija posjeduje originalne zapisnike i odluke sa sjednica Prvog, Drugog i Trećeg zasjedanja ZAVNOBIH-a, na kojima je u periodu 1943-1945 rješavano pitanje uređenja Bosne i Hercegovine unutar Federativne Jugoslavije. I danas aktuelni slogani: ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska (Bosna i Hercegovina), kao i 25. novembar, kao datum koji se danas slavi kao Dan državnosti u BiH, dolaze upravo iz ovih dokumenata pohranjenih u Historijskom muzeju BiH.

Možda na nekim od predmeta posjetilac i nađe prašinu, ali još uvijek sjaje i govore o slavnoj historiji naroda Bosne i Hercegovine. Među njima su svakako ordenje iz vremena bivše SFRJ, a u depou se nalazi i srebrna spomen plaketa koja je pripadala dr. Vojislavu Kecmanoviću, koju je Savezni odbor za proslavu 25. godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a odlučio da dodijeli svim vijećnicima, porodicama poginulih i umrlih vijećnika kao uspomenu na dane kada su postavljeni temelji bratske zajednice naroda i narodnosti SFRJ.

U Historijskom muzeju inače, nalazi se 20 kutija koje se odnose na Drugi svjetski rat, od kojih svaka sadrži preko 250 dokumenata. Ona koja tretira Prvo, Drugo i Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a sadrži i više stotina dokumenata.

U depou Historijskog muzeja BiH posebno mjesto zauzimaju likovi narodnih heroja u drvetu kao što su oni Hasana Brkića, Vladimira Perića Valtera, Mladena Stojanovića, Fadila Jahića Španca…

Inače, Mrkonjić-Grad, gradić u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine smješten gotovo na sredini udaljenosti između Sarajeva i Bihaća, mjesto u kojem je prije 76 godina održano Prvo zajedanje ZAVNOBiH-a spominje se uglavnom još samo na današnji dan, 25. novembar.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.

Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH-ZAVNOBiH je bilo i konstituirajuća skupština. ZAVNOBiH je osnovan kao centralno političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP-a) i najvišeg organa narodne vlasti Bosne i Hercegovine.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.

Ovim aktima je izražena i odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova, koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U Mrkonjić-Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i Dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.

Paučina, polupana stakla na provaljenim ulaznim vratima, uništeni pod na kojem su razbacane slike i pisane poruke na panoima, prislonjene uza zidove, i uništene stolice na bini prizor je koji je ranije zatekla ekipa Anadolu Agency (AA) u kući, u Mrkonjić-Gradu, u kojoj je prije 73. godine, 25. i 26. novembra, održano Prvo zajedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) na kojem je potvrđen kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine u novijoj historiji.

Na podu uza zid, umjesto na ulazu, stoji mermerna ploča koja svjedoči o istorijskom značaju objekta, na kojoj je napisano: 25. i 26. novembra u ovoj zgradi održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a na kojem su udareni temeljni zbratimljene, slobodne i ravnopravne Bosne i Hercegovine u Federativnoj i demokratskoj Jugoslaviji.

Na stepeniku ka bini prašnjava i oštećena parola – Živjeli naši veliki saveznici – Sovjetski Savez, Engleska i Amerika.

Dokaz je to da tako važno mjesto historijsko mjesto za Bosnu i Hercegovinu “živi” samo jedan dan – kada delegacije dođu da obilježe događaj. I, ponovno, tek naredne godine, na isti datum.

ZAVNOBiH je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović.

Upravo pisanu poruku prvog predsjedavajućeg ZAVNOBiH-a dr. Vojislava Kecmanovića zatekli smo na podu prislonjenu uza zid. Na njoj ispod slike dr. Kecmanovića, piše:

“Jedan od drugova reče mi danas: držimo nešto što nijedna porobljena zemlja na svijetu ne može da drži, a to je parlamentarno zasjedanje. Naša vojska i narod, i politika naših vođa zaista su ostvarili čuda… Fašisti su mislili da je Jugoslavija neko kukavičko kopile, da u njoj, ne živi duh slobode. Međutim, velike pobjede koje je za dvije i po godine ostvarila naša narodnooslobodilačka vojska pribavili su nam priznanje saveznika, a respekt od neprijatelja. Naša vojska, koja raste iz dana u dan, pokazuje danas čitavom svijetu da naši neprijatelji nisu uspjeli da uguše slobodarski i borbeni duh naših naroda.”

Malo je ostalo od tadašnjega sjaja. U kući u kojoj je održano Prvo zajedanje ZAVNOBiH-a nismo zatekli čak ni biste njegovog prvog predsjedavajućeg dr. Vojislava Kecmanovića i sekretara Hasana Brkića. Samo postolja na kojima su stajali našli smo, i to u holu Kulturno-sportskog centra Mrkonjić-Grada udaljenom nekoliko stotina metara od kuće u kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a.

Od svih bista sačuvana je na postolju jedino ona Đure Pucara – Starog, ali i ona vidno oštećena. Jedini autentični predmeti iz 1943. koji su donekle sačuvani su dijelovi drvenih stolica. Ali, i one su znatno oštećene i upropaštene.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 6. novembra 2002. godine je Muzej I zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH-a) u Mrkonjić-Gradu zajedno sa stalnom muzejskom postavkom i enterijerskom opremom, proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Odlukom je Vlada Republike Srpske bila dužna da preduzme odgovarajuće pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika iz tačke i ove odluke. Vlada Republike Srpske bila je dužna i da obezbijedi sredstva za izradu i sprovođenje potrebne tehničke dokumentacije u cilju vraćanja objekta Muzeja i zasjedanja ZAVNOBIH-a u Mrkonjić-Gradu u stanje prije 1992. godine. S obzirom na istorijski značaj objekta Muzeja i zasjedanja ZAVNOBIH-a u Mrkonjić-Gradu potrebno je, navedeno je tada u odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, da se pristupi izradi detaljnog plana zaštite i obnove objekta.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske bilo je dužno je da prikupi podatke o pokretnim dobrima koja su se nalazila u objektu i izvrši njihov povrat, nakon čega je bilo dužno da dostavi te podatke Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

Objekat je, inače, namjenski izgrađen 1896. godine kao trgovina. Zgrada u kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, 1943. godine, vlasništvo je porodice Gašić, koji su u tom objektu do 1941. godine držali kafanu. U avgustu 1942. godine pomenuta zgrada pretvorena je u Dom kulture. Objekat je 1953. godine, odlukom Izvršnog vijeća SR BiH, pretvoren u Muzej I zasijedanja ZAVNOBIH-a. U okviru pripremnih aktivnosti na obilježavanju desetogodišnjice Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, opštinski organi vlasti Opštine Mrkonjić-Grad su pristupili preuređenju i adaptaciji same zgrade i okolnog dvorišta (skidanje krova, preuređenje enterijera, postavka istorijskih dokumenata, uređenje prostora oko objekta).