lokalitet Janjići
Mještani četiri mjesne zajednice: Odlučno “NE” gradnji hidroelektrane na rijeci Bosni
Iako su potpisivali peticije, nadležni ih nisu čuli. Ali, Koalicija „Čuvari rijeka“ u okviru koje djeluju mnoge organizacije u Bosni i Hercegovini, ali i izvan nje, ih je čula
Još jednom odlučno „NE“ gradnji hidroelektrane na rijeci Bosni na lokalitetu Janjići, ponovili su mještani četiri mjesne zajednice u neposrednoj blizini planirane hidroelektrane, ali i mnogi aktivisti.
Razlozi su, ističu, vidljivi golim okom.
“Dovoljno je da pogledamo neke druge centrale, dovoljno je da pogledamo njihova akumulaciona jezera i vidjećemo sve šta je na tim branama, šta se nakupi, drugi najveći razlog je što je rijeka Bosna rijeka četvrte kategorije”, kaže Hasan Hrnjić, predsjednik MZ Gorica, Zenica za BHRT.
Iako su potpisivali peticije, nadležni ih nisu čuli. Ali, Koalicija „Čuvari rijeka“ u okviru koje djeluju mnoge organizacije u Bosni i Hercegovini, ali i izvan nje, ih je čula.
“Prateći izgradnju hidroelektrana u svijetu mi smo već vidjeli koliko bi brane ustvari učinile život stanovnika ovdje gorim, voda se zadržava, smrdi i postaje zagađena. Jednostavno, kvalitet života postaje lošiji. Ukoliko bi se ova hidroelektrana izgradila, život u rijeci Bosni bio bi uništen”, kaže Ulirich Eichelmann, izvršni direktor organizacije “Riverwatch”.
“Hidroelektrane nanose samo štete lokalnim zajednicama i da donose korist isključivo pojedincima. To je najveći problem jer građani nisu uključeni na vrijeme jer im se ovakvi projekti serviraju”, objašnjava Jelena Ivanić, predstavnica Centra za životnu sredinu Banja Luka.
U borbi za spas okoline nisu iscrpljene sve mogućnosti, posebno one pravne. Novim Zakonom o zaštiti okoliša sa pratećom uredbom ne predviđa se izdavanje okolinskih dozvola za velike hidroelektrane. Prije stupanja na snagu ove uredbe, investitor podnosi zahtjev za obnavljanje već postojeće okolinske dozvole. Ali, kapacitet hidoelektrane sa predloženih 13,5 megavata u finansijskoj studiji, u okolinskoj dozvoli je povećan na 16 megavata. I tu ekolozi vide svoju šansu.
“Prema članu 68. novog Zakona o zaštiti okoliša potrebna je prethodna procjena uticaja na okoliš, ako dolazi do značajnih promjena u kapacitetu proizvodnje električne energije ili nekih okolišnih izmjena, bez obzira što je uredba donesena poslije, kada je investitor podnio zahtjev za obnavljanje”, Emina Veljović, izvršnadirektorica Udruženja Resursni Aarhus centar u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini je trenutno izgrađeno više od 100 hidroelektrana, a u planu ih je negdje oko 400. Samo na rijeci Bosni planira se izgradnja 25 hidroelektrana.
Ekolozi naglašavaju činjenicu da samo jedna vjetroelektrana ima kapacitet u prosjeku 50 megavata, a upravo ovdje planirana hidroelektrana samo 16, odnosno tri puta manje, a ovaj krajolik će biti nepovratno promijenjen.